Nacionalno društvo za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi, Novi Sad
Abstract
The experiment with 12 popcorn hybrids was set up according to the RCB design in three replicates. Examined traits were: grain yield (GY), popping volume (PV) and number of kernels per 10g (NK). ANOVA showed statistical differences among examined genotypes according to all three traits. Grain yield of the hybrids varied from 3.36 t/ha (ZPSK 645/1k) up to 6.07 t/ha (ZPSK 611k). The lowest popping volume had hybrid ZPSK 501k (27.33 cm3/g), which is considered unsatisfactory, while five hybrids had good popping volume over 38.00 cm3/g. Negative correlation was determined between GY and PV (-0.52), which although wasn't significant indicated that higher yielding hybrids often have lower popping volumes. Significant correlation was between GY and NK (-0.70*), and between NK and PV (0.66*). These results point out to the fact that breeding of popcorn is very complex process, for there is necessity of producing high yielding and good popping quality hybrids, which is mostly contradictory.Definisanje visokog kvaliteta kukuruza kokičara zavisi od aspekta kako proizvođača, dorađivača tako i potrošača. Zbog toga se posebna pažnja u oplemenjivanju kukuruza kokičara posvećuje povećanju prinosa, ali sa zadržavanjem i povećanjem kvaliteta iskokaknog i neiskokanog zrna. Ogled sa 12 hibrida kukuruza kokičara postavljen je po principu slučajnog bloka u 3 ponavljanja. Ispitivane su osobine: prinos zrna kukuruza, zapremina kokičavosti i broj zrna u 10 g. Analiza varijanse pokazala je da postoje statistički značajne razlike između posmatranih genotipova u pogledu sve tri osobine. Prinos zrna hibrida u ovom istraživanju, kretao se od 3,36 t/ha (ZPSK 645/1k) do 6,07 t/ha (ZPSK 611k). Najmanju zapreminu ostvario je hibrid ZPSK 501k (27,33 cm3/g), što se smatra izuzetno niskom zapreminom, dok je 5 hibrida imalo dobru zapreminu kokičavosti od preko 38,00 cm3/g. Najvišu zapreminu kokičavosti ostvario je ZPSK 649/1k sa 39,50 cm3/g. Šest hibrida iz ovog istraživanja imalo je krupno zrno, pet hibrida je bilo srednje krupnoće zrna, dok je hibrid ZPSK 501k (83 zrna u 10 g) bio sitnog zrna. Negativna korelacija utvrđena je između prinosa i zapremine kokičavosti (-0,52), koja iako nije bila značajna ukazuje na srednju jačinu zavisnosti između parametara i na to da prinosniji hibridi uglavnom imaju manju zapreminu kokičavosti. Značajna negativna korelacija utvrđena je između prinosa i broja zrna u 10 g (-0,70*), dok je značajna pozitivna korelacija bila je između broja zrna u 10 g i zapremine kokičavosti (0,66*). Ovakvi rezultati govore u prilog komleksnosti procesa oplemenjivanja kukuruza kokičara
