Pojava sve većeg broja odlazaka iz nastavničke profesije te sve težeg privlačenja
mladih za rad u školi globalna je pojava koja se vrlo jasno očituje i u Republici
Hrvatskoj. Nestručna zastupljenost u procesu poučavanja i učenja, sve kraća
razdoblja rada te nedostatak interesa za nastavničke smjerove na visokoškolskim
ustanovama samo su neke od manifestacija ovih trendova. U ovom radu prikazani
su rezultati istraživanja o zadovoljstvu nastavnica/ka, promjenama u strukturi i
zahtjevnosti posla slijedom pandemije bolesti COVID-19 i potresa te njihova
percepcija društvenog statusa vlastite profesije. U online istraživanju je tijekom
dvije godine (2021.-2022.) sudjelovalo 8431 nastavnica/k iz 161 osnovne i srednje
škole. Rezultati istraživanja u ukazuju da su nastavnice/ci u Republici Hrvatskoj
zadovoljni svojim poslom usprkos činjenici da je za gotovo sve jedna od posljedica
pandemije i potresa povećana zahtjevnost rada. Rezultati o strukturi ukazuju da se
povećanje zahtjevnosti prije svega nalazi u onim poslovima koji se tiču pružanja
socio-emocionalne podrške učenicima. U strukturi rada posebice ističe
opterećenost administrativnim obvezama te briga o uspješnosti učenika.
Nastavnička procjena statusa profesije u društvenom kontekstu izrazito je kritična
pri čemu se posebice ističe ideja da nastavnice/ci nisu cijenjeni od strane
donositelja odluka i medija. Ovi rezultati prikazani su i u kontekstu razlika s
obzirom na razinu (osnovna i srednja škola) te vrstu odgoja i obrazovanja
(razredna/predmetna nastava; gimnazijsko/strukovno obrazovanje). U raspravi
posebno su istaknute mogućnosti i prijetnje situacije u kojoj negativni društveni
kontekst može utjecati na smanjenje zadovoljstva i dodatno obeshrabriti mlade za,
društveno izrazito važan, posao u odgojno-obrazovnom sustavu
