Jugonostalgija se može definirati kao sentimentalna čežnja za periodom Jugoslavije, kao
kolektivnom prošlošću ili kombinacijom lične i kolektivne prošlosti. U popularnoj kulturi
prostora bivše Jugoslavije, jugonostalgija se povezuje sa turizmom, muzikom, stripovima i
svakodnevnim predmetima iz perioda Jugoslavije, te je neki autori smatraju površnim i čak
štetnim fenomenom. Kako je pojam jugonostalgije rijetko izučavan iz perspektive psihološke
znanosti, cilj istraživanja je bio definiranje toga što ljudi s prostora bivše Jugoslavije
podrazumijevaju pod ovim pojmom, te proučavanje ka čemu su specifično usmjerena
sentimentalna osjećanja ljudi prema periodu Jugoslavije. Uzorak je prikupljen preko interneta,
snowball metodom, a činile su ga 303 osobe koje žive na području bivše Jugoslavije. Dobivene
su značajne korelacije između stupnja jugonostalgije i ekonomske (r = -.283) i socijalne
političke orijentacije (r = -.419), odnosno veći stupanj jugonostalgije pokazuju ispitanici koji se
pozicioniraju lijevo na političkom spektru. Također, pokazuje se da se ispitanici stariji od 35
godina značajno više identificiraju s Jugoslavijom od mlađih ispitanika (t (298) = -4.806, p <
.01). 57.5 % ispitanika je definiralo jugonostalgiju kao pozitivan pojam, dok je 21.2 % ispitanika
davalo negativne odgovore. Ispitanici kao ono što im nedostaje iz perioda Jugoslavije pretežno
navode stabilnost i sigurnost (radnih mjesta, stambenog pitanja i slično) (27.4 %), jaku i veliku
državu sa znatnim međunarodnim ugledom (18.8 %), bratstvo i jedinstvo i mir među narodima
bivše Jugoslavije (16.1 %) i vrijednosti poput društvene ravnopravnosti i boljeg položaja žena
i radnika (13.1 %). Rezultati impliciraju da jugonostalgija nije površan fenomen koji
podrazumijeva samo osobna sjećanja i sentimentalna osjećanja prema svakodnevnim
proizvodima ili pop-kulturi, već ona podrazumijeva prije svega želju za drugačijim društvenim
uređenjem, bliskošću naroda u regiji i boljim položajem trenutno postojećih država u svijetu
