Anić, Ana

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

395OCJENE I PRIKAZINajbolji izraz Šufflayevih shvaćanja ra-zvoja povijesti hrvatskog naroda iskazuje se u njegovim neslaganjim i sukobima sa Šiši-ćem. Osim metodoloških razlika, dijelila su ih i njihova različita politička opredjeljenja. Dok je Šufflay bio pobornim samosvojnosti hrvatskog naroda, Šišić je vjerovao u uni-tarističko jugoslavenstvo. Dok je Šišić sma-trao da je narod produkt njegove povijesti, Šufflay je vjerovao u biološku zajednicu koja svoju samosvojnost temelji na povijesnom pamćenju. Prema Šišiću, Hrvati svojim po-vijesnim razvojem nisu postali samosvojan narod, nego pleme jugoslavenskog naroda, dok je Šufflay isticao zapadnjačku i višesto-ljetnu ulogu Hrvata kao katoličkog naroda koji je bio poredstraža Zapada prema Istoku. Za njega su “hrvatstvo” i “hrvatska krv” po-zitivna postignuća europskog Zapada. Dok Šufflay izdiže zapadne vrijednosti, Šišić je u dijelu toga Zapada (nijemstvu i mađarstvu) vidio opasnost, snagu koja se suprostavlja i ugrožava budućnost “jugoslavenskog naro-da koji nastaje” te uzdizao onaj dio Zapada koji je pomogao osnutku zajedničke države. Dok je Šufflay sve rješavao biologistički, Šišić je naglašavao utjecaj nacionalne ideo-logije (ilirizma) konstruirane u 19. stoljeću pod utjecajem Gaja i Strossmayera. Šufflay je bio uvjeren da je glavni zadatak hrvatske historiografije obrana hrvatskih interesa te da povjesničari koji od toga odstupaju po-staju “izdajice toga naroda”. No, kada je 1925. bio potisnut iz Hrvatske stranke prava i kada se bavio mišlju o osnivanju stranke “Hrvata radikala”, Šufflay piše neobjavljeni manifest u kojemu ističe da razlike između Hrvata i Srba “ne treba nasilno brisati, već organistički usklađivati”, ali ideju nadnacio-nalnog jugoslavenstva ni tada nije prihvaćao. U manifestu je ipak privremeno odstupio od svojih ranijih političkih stavova. U poglavlju pod naslovom Bilješke (77-103) nalazi se iscrpna bibliografija o Šufflayu te se dodatno objašnajva njegova ideologija i neki momenti iz Šufflayeva ži-vota. Pri kraju knjige, u poglavlju Prilozi, donose se neki Šufflayevi novinski tekstovi objavljivani u novinama Hrvatska misao, glasilu Hrvatske stranke prava, te Hrvatskom domobranu. Na kraju se nalazi popis izvora i literature te korištena arhivska građa.Željko KaraulaBudislav Vukas ml., Osimski sporazumi i hrvatsko-talijanski odnosi – Pravnopo-vijesni pogled, Zavod za kaznene znano-sti Mošćenice, Pravni fakultet Sveučili-šta u Rijeci, 2007, str. 120U novije vrijeme svjedoci smo prijepora između hrvatskih i talijanskih državnih vodstava koji su dijelom uzrokovani povije-snim nedefiniranostima i sporovima. Tako je u posljednjih nekoliko godina talijanski Dan sjećanja (10. veljače) kao novouvedeni blagdan izazvao brojne tenzije. Snimljeni su filmovi upitne vjerodostojnosti, pa i estetske razine, a u najnovije vrijeme ( 2007. godine) dogodio se slučaj kojega je javnost imenova-la “nesporazum Mesić – Napoletani”.U našoj znanstvenoj i publicističkoj jav-nosti pojavile su se o tome dvije zanimljive knjige. Dr.sc. Damir Grubiša s političkog motrišta analizira fenomene talijanske po-litike s prijelaza stoljeća označene osobitom ličnošću Silvia Berlusconia (Berluskonizam – talijanski politički dossier 2001. – 2006. ), a dr.sc. Budislav Vukas ml. bavi se pitanjima Osimskih sporazuma i hrvatsko – talijan-skim osnosima. U ovom tekstu namjera mi je osvrnuti se na drugu knjigu.Knjigu Budislava Vukasa Osimski spora-zumi i hrvatsko – talijanski odnosi, Pravnopo-vijesni pregled objavio je Zavod za kaznene znanosti Mošćenice, Pravni fakultet Sveuči-lišta u Rijeci, 2007. godine. Njezina polazna osnova je manji segment nedavno obranjene disertacije na Pravnom fakultetu Sveučilišta 396HISTORIJSKI ZBORNIK  GOD. LX (2007.), str. 383-401u Zagrebu s naslovom “Državnopravni sta-tus Tršćanskog područja od 1947. do 1954. godine”. Autor je viši asistent (znanstveni novak) na katedri Povijest prava i države Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a glavni interes njegova znanstvenog i na-stavnog opusa je suvremena državnopravna povijest. Knjiga je sastavljena od pet poglavlja, a umjesto zaključka autor optimistično pro-govara o ovovremenim hrvatsko-talijanskim odnosima. Ovdje valja osobito pohvaliti činjenicu da je Zavod za kaznene znanosti Mošćenice, što ga vodi prof. dr. sc. Berislav Pavešić, uz svoja recentna i specijalistička iz-danja iz domene kaznenoga prava i postup-ka, pokazao interes za objavljivanje i djela s povijesnom i povijesnopravnom tematikom.Autor prikazuje završetak tršćanske kri-ze i njezin utjecaj na aktualne hrvatsko-ta-lijanske odnose s pretežno pravnopovijesno-ga motrišta. Pristup je temeljen na dubljoj ananlizi međunarodnopravnih i ustavno-pravnih izvora, kao i na stajalištima vodećih predstavnika ovovremene pravne znanosti. Dane su i opće povijesne okolnosti i odred-nice mijena međunarodnih odnosa.Knjiga uvodno razmatra korijene Tršćan-ske krize zbirno analizirajući državnopravni položaj tršćanskog područja. Analiziraju se i glavne odrednice političkih odnosa u skladu s velikim općim međunarodnim i ideološ-kim promjenama (primjerice: Prvi svjetski rat i sl.). Ukratko je naznačen i izravni po-četak krize te su skicirane osnove prijepora između Italije i Jugoslavije od 1945. do 1947. godine. Kako je glavni interes rada prikaz Osim-skih sporazuma koji su tek formalno-prav-na dogradnja Memoranduma o suglasnosti iz 1945. godine, autor posvećuje značajan interes analizi pojedinih pitanja koja su ri-ješena u Londonu 1954. godine. Pored glav-nih odredaba Memoranduma, autor govori o svojem odnosu prema Ugovoru o miru s Italijom, Tripartitnoj deklaraciji te Prvom londonskom memorandumu iz 1952. godi-ne. Naglašava važnost Manjinskog statuta – Specijalnog statuta Memoranduma o su-glasnosti te pitanje nacionalizacije imovine talijanskih državljana u Zoni B. Prikazujući rješenja Londonskoga memoranduma, autor elaborira izvore i prijepore nekih pitanja ( npr. u bilješkama se osvrće na neke međuna-rodno pravne dvojbe položaja i slično). Osimski sporazumi stavljeni su u kon-tekst ukupnog razvoja jugoslavensko–tali-janskih odnosa od 1954. do 1974. godine koji se unatoč prijeporima, prema stajali-štima autora, bitno unaprijeđuju. Dan je i prikaz opće klime popuštanja napetosti u međunarodnim odnosima (detant), koja povremeno smanjuje hladnoratovsku nape-tost u svijetu i postavlja temelje novih ideala europske sigurnosti i suradnje (KESS) kao novih vizija poimanja diplomacije. Osimski sporazumi analiziraju se poglavito s povi-jesnopravnoga motrišta, stoga je posebna pozornost posvećena kontekstu Osimskih sporazuma i državnih granicama između Italije i Jugoslavije, regulaciji državljanstva, ustavnopravnih i imovinskopravnih pitanja. Osobitu pozornost posvećuje se pitanju re-gulacije ljudskih prava i statusa nacionalnih manjina. Ovo poglavlje autor zaključuje tezom kako su upravo Osimski sporazumi temelj međunarodne ekonomske suradnje Italije i Jugoslavije.Zanimljiva je i analiza parlamentarnih i političkih pogleda na Osimske sporazume koje autor analizira sukladno raspravi o nji-hovoj ratifikaciji u jugoslavenskoj Saveznoj skupštini i oba doma talijanskoga Parlamen-ta. Ovo istraživanje predstavlja novu etapu u odnosu na iznesene sadržaje u doktorskom radu.Raspad Jugoslavije dinamizirao je od-nose između Italije i novonastalih susjednih država (Hrvatska i Slovenija). Nerijetko su se u najrazličitijim krugovima mogle čuti teze 397OCJENE I PRIKAZIo nužnosti redefiniranja mirovnih rješenja između Italije i Jugoslavije (od Ugovora o miru pa nadalje). To je jedan od razloga zašto autor u pe-tom poglavlju (utjecaj Osimskih sporazuma na pozitivnopravnu strukturu Republike Hrvatske) razmatra utjecaj Osimskih spo-razuma na hrvatsko i slovensko pozitivno pravo. Pri tome polazi od općih izvora me-đunarodnoga prava u pitanjima sukcesije dr-žave, kao i posebnih međunarodnopravnih arbitražnih mišljenja koja su postavili u ime europske zajednice eminentni pravni struč-njaci predvođeni nekadašnjim predsjedni-kom francuskoga Ustavnog suda Robertom Badinterom. Autor govori i o pitanjima suk-cesije državne granice, pitanjima statusa na-cionalnih manjina i slično. Umjesto zaključka autor razmatra aktu-alne talijansko-hrvatske odnose od njihova nastanka (1992. godine) propitujući razne dimenzije njihovih sadržaja s mogućim iza-zovima i prijeporima. Prisutna je optimistič-na tendencija hrvatsko-talijanskih odnosa kao primjera Europi. Pokraj bogate biblio-grafije svakako treba spomenuti sažetak na hrvatskom i engleskom te na talijanskom i slovenskom jeziku. Riječ je o knjizi aktual-nog sadržaja koja zasigurno može poslužiti znanstvenoj, ali i široj javnosti. Ana AnićDarko Bekić, Vojin Bakić ili kratka povijest kiposlavije, Profil, Zagreb 2007, 281 str.U ljeto 2006. godine uređena je spomen-so-ba Domovinskog rata u Gradskom muzeju u Požegi. Zgrada muzeja nalazi se u najstarijoj građevini na jednom od najljepših baroknih trgova u Hrvatskoj. Iako malena, uređena je korektno, prema pravilima muzejske stru-ke. Problem je jedino što se među poginu-lima, slikama borbi i izbjeglica, uopće ne spominje “druga strana”, pa tako ni rušenje spomenika Ustanku naroda Slavonije u Ka-menskoj. S jedne strane to čudi, jer činjeni-ca da su najveći apstraktni spomenik na svi-jetu srušile hrvatske snage nije bio skriven, pa ni skrivan. Početkom siječnja 1992. Kri-zni štab Požege, na čijem je čelu bio kasniji dugogodišnji župan Anto Bagarić, je izjavio kako su pojave miniranja kuća djelo “di-rektnih protivnika hrvatske vlasti i pravnog poretka” (vidi moj članak Vrijeme uspona i stagnacije, Požega od 1945. do 2004., Poku-šaj skiciranja povijesti grada u drugoj polovici 20. stoljeća, Historijski zbornik LVI-LVII, Zagreb 2003./2004., 39-69.). O rušenju spomenika otvoreno se govorilo u različitim forumima. Povjesničar umjetnosti Radovan Ivančević je i tijekom konferencije o Exatu 51 u Zagrebu početkom 1999.g. rekao, po-kazujući fotografije Bakićevih volumena iz Kamenske i novog Guggenheimovog muze-ja u Bilbau, kako ćemo jednoga dana morati obnoviti i neke srušene spomenike, baš kao što obnavljamo gradove i sela. Slično je pi-sao i Zvonko Maković i neki drugi. Svima onima koji su odrastali između Slavonskog Broda, Nove Gradiške, Pakraca i Požege Bakićev spomenik bio je nezaobi-lazna točka “službenog” pionirsko-omladin-skog života. Ispod spomenika, na brežuljku Blažuj, nalazio se grob Nikole Demonje, zapovjednika 12. slavonske udarne brigade. Učenici požeške i zagrebačke škole nazvane po ovom narodnom heroju tamo su redovito odlazili. Tek nešto dalje bio je mozaik Ede Murtića posvećen Šušnjarskoj bitki, sve na putu prema Zvečevu. Kada su započele ope-racije oslobađanja toga dijela Požeštine 1991. godine, hrvatske su tenkovske postrojbe vje-rovale da bi spomenik, pogode li ga, mogao pasti na položaje srpskih pobunjenika koji su bili u njegovom podnožju, brežuljku poviše sela Kamenska. Granate su, ipak, prolazile kroz aluminijsko tkivo spomenika a da nisu poremetile njegovu statiku. Tek kasnije, Z B O R N I KH I S T O R I J S K IGodina LXZagreb 2007.UDK 93/99ISSN 0351-2193Historijski zbornik, god. LX, str. 1-401, Zagreb 2007.IzdavačDruštvo za hrvatsku povjesnicuSuizdavačSrednja Europa, d.o.o.Redakcijski odborSlaven Bertoša, Mirjana Gross, Tvrtko Jakovina Ivan Kampuš, Franko Mirošević, Ivica PrlenderTomislav Raukar, Petar StrčićGlavni i odgovorni urednikIvica PrlenderČlanci i rasprave iz časopisa Historijski zbornik su referirani u publikacijama:ABC ClioHistorical AbstractsAmerica: History and LifeAdresa uredništvaDruštvo za hrvatsku povjesnicu, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 10000 Zagreb, I. Lučića 3, HrvatskaČasopis izlazi jednom godišnjeObjavljivanje časopisa sufinancira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RHGrafička priprema i tisak:Ibis-grafika, IV Ravnice 25, Zagreb

Budislav Vukas ml., Osimski sporazumi i hrvatsko-talijanski odnosi – Pravnopovijesni pogled, Zavod za kaznene znanosti Mošćenice, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2007, str. 120

Budislav Vukas ml., Osimski sporazumi i hrvatsko-talijanski odnosi – Pravnopovijesni pogled, Zavod za kaznene znanosti Mošćenice, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2007, str. 120

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia