Cilj je ovoga rada ustvrditi zastupljenost čakavskoga zavičajnog idioma u izvannastavnim i projektnim aktivnostima u školskim kurikulima osnovnih škola na otocima Braču, Hvaru, Korčuli, Šolti i Visu. Analiza se usmjerila na izvannastavne i projektne aktivnosti u čijoj je razradi, odnosno cilju, zadatcima, namjeni ili načinu realizacije navedena čakavska jezičnozavičajna sastavnica, to jest načini usvajanja, obrade i očuvanja čakavskoga zavičajnog idioma. U prvome se dijelu istraživanja razmatra omjer zastupljenosti čakavskoga zavičajnog idioma u izvannastavnim i projektnim aktivnostima otočnih osnovnih škola s obzirom na kriterije skupne zastupljenosti i pojedinačne zastupljenosti na svakome od pet otoka i u svakoj od sedamnaest razmotrenih škola, to jest njihovih školskih kurikula. Usto, promatra se pojavnost navedenih aktivnosti u razrednoj i predmetnoj nastavi. Drugim je dijelom istraživanja obuhvaćena raščlamba metodičkoga oblikovanja zastupljenih izvannastavnih i projektnih aktivnosti. Ovim se radom otkrivaju načini na koje otočne škole koriste potencijale povezivanja učenika sa zavičajnim idiomom u svrhu osvjetljavanja kreativnih i poticajnih načina oblikovanja (izvan)nastavnoga procesa koji omogućuju kulturnu identifikaciju učenika pri čemu školska zajednica postaje pokretačka snaga u procesu ohrabrivanja učenika za uporabu zavičajnoga idioma i vodeći činitelj očuvanja jezičnoga nasljeđa kao najutjecajnijega medija hrvatske kulturne baštine.This paper aims to analyze the native Chakavian idiom in extracurricular and
project activities in the school curricula of primary schools on the islands of Brač,
Hvar, Korčula, Šolta and Vis. The analysis focuses on extracurricular and project
activities with components of the native Chakavian idiom. The first part of the research considers the number of extracurricular and project activities regarding the
criteria of collective presence and individual presence of the native Chakavian idiom
on each of the five islands and in each of the seventeen considered schools,
i.e. their school curricula. Also, the paper observes the presence of the mentioned
activities in class and subject teaching. The second part of the research includes
the analysis of the methodological formation of found extracurricular and project
activities. This research reveals how Croatian island schools use the potential of
connecting students with their native idiom to illuminate creative and encouraging
ways of formatting the curricular process that enables the cultural identification of
students, whereby the school community becomes the driving force in the process
of encouraging students to use their native idiom. School should be the leading
factor in the preservation of linguistic heritage as the most influential medium of
Croatian cultural heritage.Scopo di questo lavoro è accertare la presenza dell’idioma nativo ciacavo nei
progetti scolastici e nelle attività extrascolastiche nei curricula delle scuole primarie
sulle isole di Brač, Hvar, Korčula, Šolta e Vis. L’analisi è rivolta alla progettazione
delle attività scolastiche ed extrascolastiche nella cui elaborazione, rispettivamente
scopo, è menzionata la componente ciacava linguistica nativa attraverso esercizi,
funzione o modalità realizzativa, rispettivamente le modalità di acquisizione, elaborazione e tutela dell’idioma nativo ciacavo. Nella prima parte della ricerca si indaga la presenza percentuale dell’idioma nativo ciacavo nei progetti e nelle attività
extrascolastiche delle scuole primarie insulari con riguardo ai criteri di presenza
complessiva e singola su ognuna delle cinque isole in ognuna delle diciassette scuole considerate, ossia dei rispettivi curricula scolastici. Inoltre, si esamina la presenza delle attività menzionate nella classe e nelle singole materie. Nella seconda parte della ricerca si approfondisce l’analisi della formulazione metodologica dei progetti scolastici e delle attività extrascolastiche. Con questo lavoro si rilevano le modalità con cui le scuole insulari sfruttano i potenziali collegamenti degli alunni con l’idioma nativo allo scopo di chiarire i modelli creativi e motivanti del processo formativo scolastico ed extrascolastico che sollecitano l’identificazione culturale degli alunni laddove la comunità scolastica diviene forza motrice nel processo di incoraggiamento degli alunni all’uso dell’idioma nativo e fattore primario della tutela del patrimonio linguistico come media di maggiore influenza del patrimonio culturale croato