Mentalno i tjelesno zdravlje nerazdvojive su sastavnice općeg zdravlja. Mentalno zdravlje označava širok pojam koji obuhvaća dobro (pozitivno) mentalno zdravlje kao i narušeno (negativno) mentalno zdravlje. Dobro mentalno zdravlje je stanje u kojem osoba ostvaruje svoje sposobnosti, može prevladati stres svakodnevnog života, raditi produktivno te pridonositi zajednici. Narušeno mentalno zdravlje uključuje probleme mentalnog zdravlja i oštećeno funkcioniranje povezano s distresom, simptomima ili klinički izraženim mentalnim poremećajima

Silobrčić Radić, Maja

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Kronične nezarazne bolestiMentalno zdravljeMaja Silobrčić RadićHrvatski zavod za javno zdravstvoMentalno i tjelesno zdravlje nerazdvojive su sastavnice općeg zdravlja. Mentalno zdravlje označava širok pojam koji obuhvaćadobro (pozitivno) mentalno zdravlje kao i narušeno (negativno) mentalno zdravlje. Dobro mentalno zdravlje je stanje u kojemosoba ostvaruje svoje sposobnosti, može prevladati stres svakodnevnog života, raditi produktivno te pridonositi zajednici.Narušeno mentalno zdravlje uključuje probleme mentalnog zdravlja i oštećeno funkcioniranje povezano s distresom, simptomimaili klinički izraženim mentalnim poremećajima.Globalna veličina problema mentalnih/duševnih poremećajaPrema procjenama više od  20% odrasle populacije u Europi  u bilo kojem trenutku pati od  nekog problema mentalnog zdravlja ilimentalnog/duševnog poremećaja. U adolescenata  se procjenjuje da je pojavnost tih problema podjednaka. Visoka prevalencija ičesto  kronični tijek mentalnih/duševnih poremećaja kao i početak poremećaja u adolescenciji ili mlađoj odrasloj dobi, dovode dogolemog ekonomskog opterećenja društva. Ukupni troškovi zbog mentalnih/duševnih poremećaja iznose 3-4% bruto nacionalnogdohotka zemalja. Indirektni troškovi, zbog smanjene produktivnosti, bolovanja i invalidnosti oboljelih, mogu i nadmašiti direktnetroškove  zbog korištenja zdravstvenih službi.Osobe s problemima mentalnog zdravlja imaju povećan morbiditet i mortalitet od somatskih bolesti. Narušeno mentalno zdravljemože pogoršati tjelesno zdravlje i obrnuto. Broj samoubojstava, koji su jedan od pokazatelja ugroženosti mentalnog zdravlja, umnogim je zemljama viši od broja poginulih u prometnim nesrećama. Mentalni/duševni poremećaji stigmatiziraju, izazivaju velikusubjektivnu patnju i uvelike smanjuju kvalitetu života oboljelih, ali i njihovih obitelji i okoline.Na temelju istraživanja Globalnog opterećanja bolestima (GBD) u procjenama za 2000. godinu  mentalni i neurološki poremećajisudjelovali su s udjelom 12,3%  u ukupnom opterećenju bolestima (godine života prilagođene dizabilitetu/DALYs) te s udjelom odčak 30,8% u ukupnom dizabilitetu (izgubljene godine života zbog dizabiliteta/YLD). Na ljestvici vodećih uzroka opterećenjabolestima (DALYs) za sve dobi ukupno, unipolarni depresivni poremećaji nalazili su se na 4. mjestu s udjelom 4,4%, a na ljestvicivodećih uzroka dizabiliteta (YLD) bili su vodeća dijagnoza s udjelom 11,9%. Još su tri dijagnostičke kategorije bile iz skupine mentalnih poremećaja u vodećim uzrocima dizabiliteta: poremećaji uzrokovani alkoholom s udjelom 3,1%,  shizofrenija s udjelom2,8% i bipolarni poremećaj s udjelom 2,5%. Prema novijoj procjeni Globalnog opterećenja  bolestima (GBD), za 2004. godinu, unipolarni depresivni poremećaji  na trećem sumjestu ljestvice opterećenja bolestima (DALYs) i za Europsku regiju i za svijet te na prvom mjestu ljestvice dizabiliteta (YLD) kodoba spola. Kod muškaraca iza depresivnih poremećaja slijede poremećaji uzrokovani alkoholom, na 5. mjestu je shizofrenija, a na7. bipolarni poremećaj. Kod žena, gdje su unipolarni depresivni poremećaji zastupljeni s udjelom od čak 13,4%, shizofrenija je na6. mjestu, bipolarni poremećaj na 8., a Alzheimerova i druge demencije na 10. mjestu vodećih uzroka dizabiliteta. Konačno, prema procjenama Globalnog opterćenja bolestima za 2030. godinu, unipolarni depresivni poremećaji s udjelom od6,2%, postat će vodeća dijagnostička kategorija u uzrocima opterećenja bolestima (DALYs) na svjetskoj razini. (Tablica 1. i 2.)Tablica 1. Vodeći uzroci opterećenja bolestima (DALYs),  procjene za Europsku regiju i svijet za 2004. godinu te projekcije  za svijet  za2030. godinuTablica 2.Vodeći uzroci dizabiliteta (YLD) prema spolu, procjene za svijet za 2004. godinu               Veličina problema mentalnih/duševnih poremećaja u Hrvatskoj Prema procjenama opterećenja bolestima (DALYs) za Hrvatsku za 2002. godinu, mentalni i neurološki poremećaji na 2. su mjestumeđu vodećim skupinama dizabilitata; kod muškaraca s udjelom od 20,7%, a kod žena s udjelom od 25,6%.  Također, među 10vodećih uzroka ukupnog opterećenja bolestima prema dijagnostičkim entitetima, tri su iz skupine mentalnih poremećaja:unipolarni depresivni poremećaji s udjelom 7,5% na 3. mjestu,  slijede poremećaji uzrokovani alkoholom s udjelom 4,7%  teAlzheimerova i druge demencije s udjelom 2,6% na 7. mjestu.Mentalni/duševni poremećaji prikazuju se sukladno Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB SZO, Xrevizija) šiframa F00-F99.  Veličina problema prikazana je na temelju analiza podataka baza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo(Baze bolnički liječenih pacijenata, Baze utvrđenih bolesti i stanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, Registra osoba s invaliditetom)i Mortalitetne baze Državnog zavoda za statistiku. Posebno su analizirani i prikazani podatci Registra za psihoze i Registraizvršenih samoubojstava. Bolnički pobolSkupina mentalnih/duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja (šifre F00-F99) godinama sudjeluje s udjelom 6-7% u ukupnombolničkom pobolu u Hrvatskoj. Najveći  broj hospitalizacija, u dobi je 20-59 godina što svrstava ovu skupinu poremećaja u vodećeuzroke bolničkog pobola u  radno aktivnoj dobi. Osim toga, svaki 4. ili 5. dan bolničkog liječenja koristi se za mentalne/duševneporemećaje te su oni i vodeća skupina bolničkog pobola prema korištenju dana bolničkog liječenja. Također, psihijatrijski pregledisudjeluju s udjelom  7-8% u ukupnom broju specijalističkih pregleda na razini  specijalističko-konzilijarne djelatnosti.  U 2009. godini zabilježeno je ukupno 45.255 hospitalizacija zbog mentalnih/duševnih poremećaja (28.299 slučajeva za muškarcei 16.956 za žene). Više od  70%  hospitalizacija bilo je u dobi 20-59 godina, a 1.493.510 bolničkih dana  korišteno je za skupinuduševnih poremećaja. (Slika 1., Slika 2.) U specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti registrirano je ukupno 615.470 psihijatrijskihpregleda, a više od 85% pregleda bilo je za osobe u dobi  20-64 godine. Duševni poremećaji uzrokovani alkoholom i shizofrenija godinama su vodeće dijagnostičke kategorije u ukupnom bolničkompobolu zbog mentalnih/duševnih poremećaja. U 2009. godini registrirano je ukupno 9.689 hospitalizacija zbog duševnihporemećaja uzrokovanih alkoholom (šifra F10), 6.787 zbog shizofrenije (F20), 5.691 hospitalizacija zbog depresivnih poremećaja(F32-F33) te 5.076 hospitalizacija zbog reakcija na teški stres uključujući posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) (F43). Te četiri dijagnostičke kategorije predstavljaju skoro dvije trećine svih uzroka hospitalizacija zbog mentalnih/duševnih  poremećaja. (Slika3.) Međutim, postoje značajnije razlike u  pobolu  prema spolu i dobi. U 2009. godini muškarci su bili najčešće hospitalizirani zbogduševnih poremećaja uzrokovanih alkoholom i reakcija na teški stres uključujući PTSP, dok su žene najčešće bile hospitaliziranezbog depresivnih poremećaja i shizofrenije. (Tablica 3.) Prema duljini bolničkog liječenja izrazito prednjači shizofrenija s 463.892BOD i udjelom od 31,1%  u ukupnom broju korištenih dana liječenja za skupinu mentalnih/duševnih.(Tablica 4.) U razdoblju od 1995. do 2009. godine u ukupnom bolničkom pobolu zbog mentalnih/duševnih poremećaja, bilježi se, uz oscilacije,izrazitiji trend rasta broja i stopa hospitalizacija na 100.000 stanovnika ukupno, kao i za oba spola. Broj hospitalizacija kao istopa veći su za muški spol nego za ženski (1,5-1,8:1).  Ukupna stopa hospitalizacije porasla je za oko 60% ; 1995. godine stopaje iznosila 632,27., a 2009. godine 1019,8.  (Slika 4., Slika 5.). Kod oba spola najviša stopa hospitalizacije bilježi se u dobi 40-59godina. U istom razdoblju došlo je do značajnog pada trajanja bolničkog liječenja po jednoj hospitalizaciji; 1995. godineprosječno trajanje hospitalizacije bilo je 52,4 dana, a 2009. godine 33,0 dana. Kod najčešćih dijagnostičkih kategorija iz skupine mentalnih/duševnih poremećaja registrira se, uz manje ili veće oscilacije, trendrasta stopa hospitalizacija. Za duševne poremećaje uzrokovane alkoholom stopa hospitalizacije izrazitije oscilira te bilježi najvišestope 1996., 2002., 2007. i 2008. godine. U 2009. godini dolazi do manjeg pada stope (218,5). Uz manje izražene oscilacije,stopa hospitalizacije zbog shizofrenije, kontinuirano blaže raste, a od 2005. godine stopa je u padu  (2009. godine stopa  152,9).Kod depresivnih poremećaja  stopa hospitalizacije pokazuje rastući trend, s najvišim stopama 2003.,  2007.  i 2009. godine kadaje iznosila 128,2. Zbog reakcija na teški stres uključujući PTSP stopa hospitalizacije  znatno raste do 1998. godine, od 1999.godine zapaža se kontinuirani blaži pad stope, te izraziti porast stope od 2005. do 2007. godine. 2008. i 2009. godine (114,4)ponovo se bilježi se blaži pad  stope. (Slika 6.) Za  vodeće dijagnostičke kategorije u skupini mentalnih/duševnih poremećajabilježe se, također,  razlike u broju i stopi hospitalizacija prema spolu. Kod shizofrenije stope hospitalizacija nešto su više kodmuškaraca.  Značajno  više stope kod muškaraca nego kod žena bilježe se kod duševnih poremećaja uzrokovanih alkoholom ireakcija na teški stres uključujući PTSP dok su kod depresivnih poremećaja stope više kod žena.Pobol na razini primarne zdravstvene zaštite Trendovi porasta pobola od mentalnih/duševnih poremećaja registriraju se i  u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a njihov udio iznosi4-5% u ukupnom pobolu. U 2009. godini zabilježeno je ukupno 565.169 dijagnostička entiteta (stopa 1.273,6/10.000) iz skupinementalnih/duševnih poremećaja  Neuroze, poremećaji vezani uz stres i somatoformni poremećaji (šifre F40-F49), s udjelom oko 50%, vodeća su dijagnostičkapodskupina. U 2009. godini registrirano je ukupno 285.425 dijagnoza te skupine.InvalidnostU Registru osoba s invaliditetom registrirano je 136.115 osoba čiji su uzroci invaliditeta ili komorbiditetne dijagnoze kojepridonose funkcionalnom oštećenju iz skupine duševnih poremećaja i mentalne retardacije (šifre F00-F79), što je oko 26% svihuzroka invaliditeta. Veća učestalost zabilježena je kod muškog spola, a najviše invalidnih osoba u dobi je 55-59 godina. Najčešćiuzroci invaliditeta ili komorbiditetne dijagnoze koje pridonose funkcionalnom oštećenju osobe,  iz skupine su neurotskih, vezanihuz stres te somatoformnih poremećaja s udjelom  oko 30%.SmrtnostMentalni/duševni poremećaji rjeđe se navode kao osnovni uzrok smrti s udjelom oko 1,5%  u ukupnoj smrtnosti. Godine 2009.godini registrirano je ukupno 835 smrti odnosno 18,9 slučajeva na 100.000 stanovnika. Najčešće registrirane dijagnoze iz skupinementalnih/duševnih poremećaja kao uzrok smrti bile su duševni poremećaji uzrokovani alkoholom (šifra F10) s udjelom 32,9%,poremećaj ličnosti i ponašanja uzrokovan bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga (F07) s udjelom 26,5% i nespecificiranademencija s udjelom (F03) 24,8%..Slika 1.Slika 2.Slika 3.Tablica 3.Tablica 4.Slika 4. Broj hospitalizacija zbog mentalnih /duševnih poremećaja  prema spolu i ukupna stopa hospitalizacije u razdoblju 1995.-2009. uHrvatskojSlika 5. Stope hospitalizacija zbog mentalnih/duševnih poremećaja prema spolu u razdoblju 1995. - 2009. godine u HrvatskojSlika 6. Trendovi kretanja stopa hospitalizacija za vodeće dijagnostičke kategorije u skupini mentalnih/ duševnih poremećaja u razdoblju1995. - 2009. godine u HrvatskojZaštita mentalnog zdravljaZaštita mentalnog zdravlja u Europi temelji se na zajedničkim vrijednostima i načelima univerzalnosti, solidarnosti, dostupnosti,učinkovitosti, visoke kakvoće i sigurnosti zdravstvene zaštite. Na Ministarskoj konferenciji o mentalnom zdravlju Svjetskezdravstvene organizacije u Helsinkiju 2005. godine prihvaćena je  Deklaracija o mentalnom zdravlju i Akcijski plan za mentalnozdravlje za Europu. Tim dokumentima data je snažna politička podrška zaštiti mentalnog zdravlja  te je uspostavljen okvir zacjelovitu akciju. Na konferenciji na visokoj razini 2008. godine prihvaćen je Europski pakt za mentalno zdravlje koji izdvaja petprioritetnih područja u zaštiti mentalnog zdravlja: prevenciju depresije i samoubojstava, mentalno zdravlje u mladosti iobrazovanju, mentalno zdravlje na radnom mjestu, mentalno zdravlje starijih osoba te suprostavljanje stigmi i socijalnojisključenosti.Hrvatska ima desetljećima dugu tradiciju u zaštiti mentalnog zdravlja. Neka područja zaštita mentalnog zdravlja obuhvaćena su udokumenima  Republike Hrvatske izravno (Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, Plan iprogram mjera zdravstvene zaštite) te neizravno u okviru niza zakona, strategija i planova. U tijeku pregovaračkog procesa zapunopravno članstvo u Europskoj uniji Republika Hrvatska obvezala se donijeti  strateške i provedbene dokumente iz pojedinihpodručja, među kojima je i područje mentalnog zdravlja.Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja za razdoblje od 2011. do 2016. godine usvojena je na Vladi RH u rujnu 2010.godine. Područja djelovanja Strategije su: unaprjeđenje mentalnog zdravlja u općoj populaciji, u dobno-specifičnim i vulnerabilnimpopulacijama, unaprjeđenje mentalnog zdravlja na radnom mjestu, prevencija, liječenje i rehabilitacija duševnih poremećaja,zaštita mentalnog zdravlja u zajednici i suradnja s drugim sektorima, razmjena informacija i znanja, istraživanje.Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz 2008. godine i Dopunama i izmjenama Zakona iz 2010. godine zaštita mentalnog zdravljaobuhvaćena je  na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, a provode je Hrvatski zavod za javno zdravstvo,županijski zavodi za javno zdravstvo te zdravstvene ustanove. Mrežom javne zdravstvene službe utvrđena je mreža timova zazaštitu mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti u zavodima za javno zdravstvo županija/ gradaZagreba. Postojeće službe za prevenciju ovisnosti proširile su  djelokrug aktivnosti  na zaštitu mentalnog zdravlja te jeorganizirana djelatnost zaštite mentalnog zdravlja, prevencije i izvan bolničkog liječenja ovisnosti na razni županijskih zavoda.Hrvatskom  zavodu za javno zdravstvo povjerena je strateška i koordinativna uloga. LITERATURA1. WHO. Burden of Mental and Behavioural Disorders. In: Mental Health: New Understanding, New Hope. The World Health Report2001. WHO; Geneva 2001: 19-45.2. WHO. The Global burden of disease: 2004 update. WHO; Geneva 2008: 39-49.3. Silobrčić Radić M, Hrabak-Žerjavić V, Tomić B. Mentalne bolesti i poremećaji u Republici Hrvatskoj. Hrvatski zavod za javnozdravstvo; Zagreb 2004.4. Hrabak-Žerjavić V, Silobrčić Radić M. The Magnitude of Mental Disorders in Croatia. Luton & Cambridge International Conferenceon Mental Health 2005. Conference Edition 2005; 2/3s/:20-21. 5. Silobrčić Radić M. Duševni poremećaji. U: Milinović D, Baklaić Ž, ur. Hrvatski zdravstveni pokazatelji. Ministarstvo zdravstva isocijalne skrbi RH. Hrvatski zavod za javno zdravstvo; Zagreb 2008: 56-58.6. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2009. godinu. Hrvatski zavod za javno zdravstvo; Zagreb 2010.7. Štrkalj-Ivezić s, Rojnić Kuzman M, Silobrćić Radić M. Mental Health Services in Croatia. International Psychiatry. 2009: Vol 6, No4:91-93.8. Hrabak-Žerjavić V, Silobrčić Radić M. Duševne bolesti i poremećaji.U: Vorko-Jović A, Strnad M, Rudan I, ur. Epidemiologijakroničnih nezaraznih bolesti. Medicinska naklada; Zagreb 2010: 225-242.9. Mental Health Declarationfor Eurrope. Mental health Action plan for Europe. WHO European Ministerial Conference on MentalHealth. Helsinki, 2005.10. Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja za razdoblje od 2011.-2016. godine, Vlada RH rujan 2010. 11. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/2008)12. Mreža javne zdravstvene službe (NN 98/2009)13. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 71/2010)KONTAKTMaja Silobrčić Radić, dr. med., spec. epidemiologijeVoditeljica Odjela za mentalno zdravljeSlužba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolestiHrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, ZagrebTel: +385 1 4863306Fax: +385 1 4863271e-mail: maja.silobrcic-radic@hzjz.hr

Mentalno zdravlje

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia