Bakarić, Matija

Šporčić, Mario

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

81Nova meh. šumar. 44(2023)M. Bakarić i M. Šporčić Završena treća godina trajanja projekta ForSaf2024 – četvrto priopćenje ... (81–83)Premda je tehnološki razvoj šumarske mehani-zacije	 u	 posljednja	 tri	 desetljeća	 dosegnuo	 visoku	razinu	 i	 premda	 je	 širok	 spektar	 mogućih	 inova-tivnih	 rješenja	 Industrije	 4.0	 i	 5.0	dostupan,	prido-bivanje	 drva	 u	 Jugoistočnoj	 Europi,	 ali	 i	 drugdje,	još	uvijek	se	primarno	u	značajnom	opsegu	 izvodi	ručno-strojno	 motornim	 pilama.	 Rezultati	 mnogih	istraživanja	pokazuju	da	 je	 svakodnevni	 rad	u	 šu-marskoj	 industriji	 jedan	 od	 fizički	 najzahtjevnijih	i	 najopasnijih	 zanimanja	 u	 svijetu.	 Radni	 položaj	 i	procjena	 kretanja	 centra	 mase	 radnika	 ima	 važnu	ulogu	u	razumijevanju	izloženosti	šumskih	radnika	posturalnim	i	profesionalnim	rizicima,	bilo	kao	dio	cjelokupnoga radnoga procesa ili kao dio pojedino-ga	 elementa	 radne	 tehnike.	U	 okviru	 kineziologije	rada	sigurnost	se	radnika	pretežno	promatra	sa	sta-jališta	 posturalno-kretnih	 navika	 prirodnih	 oblika	kretanja	koje	šumski	radnici	sjekači	primjenjuju	pri	obavljanju svojih radnih zadataka. Pravilne postu-ralno-kretne	navike	mogu	značajno	pridonositi	oču-vanju	zdravlja	mišićno-koštanoga	sustava,	a	 time	 i	produljenju	radne	sposobnosti	radnika.	Nepravilne	posturalno-kretne	navike	mogu	uzrokovati	pojavu	i	progresiju	strukturnih	i/ili	funkcionalnih	promjena	na	lokomotornom	sustavu,	a	time	i	pojavu	akutne	i/ili kumulativne traume te smanjenje radne sposob-nosti.	Buduća	znanstvena	istraživanja	sigurnosti	pri	radu u šumarstvu zahtijevaju inovativne metodolo-gije za vrednovanje brojnih kinezioloških i kardio-vaskularnih	 parametara,	 osobito	 u	 promjenjivom	radnom	okolišu	kao	što	 je	 šuma,	a	gdje	 su	šumski	radnici	 sjekači	 svakodnevno	 izloženi	mnogim	me-haničkim,	fizikalnim,	kemijskim	i	biološkim	čimbe-nicima. Tijekom	 2023.	 godine,	 prema	 važećemu	 radno-mu	 planu,	 članovi	 projektnoga	 tima	 Fakulteta	 šu-marstva	 i	 drvne	 tehnologije	 Sveučilišta	 u	 Zagrebu	Otvoreni pristup – Open access 	 Osvrt	− CommentZavršena treća godina trajanja projekta ForSaf2024 – četvrto priopćenje za javnost1Otvoreni pristup – Open access Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper https://doi.org/10.5552/nms.2019.1   Proizvodnost traktora Ecotrac 120V pri privlačenju drva u brdskom području središnje Hrvatske Željko Zečić, Zlatko Benković, Ivica Papa, Jurij Marenče, Dinko Vusić Nacrtak – Abstract U radu su prikazani rezultati istraživanja proizvodnosti rada skidera Ecotrac 120V na privlačenju drva poludeblovnom metodom iz proredne i dovršne sječine. Terensko je istraživanje provedeno studijem rada i vremena. Razlike u obujmu tovara, brzini vožnji, izvlačenju užeta i privitlavanju te razlike u utrošku vremena pojedinih radnih zahvata na sječini i rada na pomoćnom stovarištu istražene su t-testom. Za radne zahvate za koje je utvrđena značajna razlika između promatranih sječina u daljnjim su izračunima primijenjene individulne prosječne vrijednosti za pojedinu sječinu, dok su kod ostalih radnih zahvata izračunate nove, zajedničke prosječne vrijednosti. Utrošci vremena vožnji izračunati su na temelju prosječne brzine i udaljenosti privlačenja. Utvrđena je značajna razlika između obujma tovara iz proredne i dovršne sječine. Razlike su u utrošku vremena najočitije u skupini radnih zahvata na sječini, a nastaju kao posljedica različite udaljenosti izvlačenja užeta i privitlavanja tovara. Projektirani dnevni učinak u dovršnom je sijeku prosječno 21 % veći nego u prorednoj sječi uz prosječno 26 % niže jedinične troškove. Detaljnom analizom utrošaka vremena pojedinih radnih zahvata utvrđeno je da na razliku u proizvodnosti i troškovima bitan utjecaj imaju sječna gustoća sastojine i prosječan obujam posječenoga stabla. Različita sječna gustoća utječe na različit utrošak vremena rada na sječini i posljedično na ostvarivi dnevni učinak. Na proizvodnost rada skidera uz sječnu gustoću još veći utjecaj ima prosječni obujam posječenoga stabla jer omogućuje formiranje tovara zadovoljavajućega obujma na kratkoj udaljenosti privitlavanja vezivanjem manjega broja komada, često uz upotrebu samo jednoga bubnja vitla. Stoga se može zaključiti da mogućnost postizanja najvećih učinaka u zadanim sastojinskim i eksploatacijskim uvjetima leži u optimalnom odnosu između veličine tovara i vremena utrošenoga pri radu na sječini koje je nužno za njegovo formiranje. Ključne riječi: proizvodnost, troškovi, sječna gustoća, prosječni obujam posječenoga stabla, proreda, dovršni sijek 1. Uvod – Introduction Mehanizirano privlačenje drva u šumarstvu Republike Hrvatske počinje šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća (Zečić 2006). Tada se poljoprivredni traktori opremaju vitlima i zaštitnim kabinama za rad u šumi. Prvi specijalizirani šumski zglobni traktori za privlačenje drva po tlu (skideri) počinju se primjenjivati 1968. godine nakon čega kreće intenzivno mehaniziranje svih faza pridobivanja drva. Usporedno s uvođenjem novih strojeva započela je izobrazba radnika i intenziviran je znanstvenoistraživački rad. Ponuđena su rješenja domaćih stručnjaka u razvoju radnih sredstava i tehnologije, izrađene su tehničke norme i započeta su istraživanja ergonomskih značajki strojeva. U Hrvatskoj je u okviru državnih šuma 1995. godine drvo privlačilo 188 adaptiranih poljoprivrednih traktora, 270 skidera, 23 forvardera te 43 traktora s poluprikolicom (Zečić 1998). Horvat i dr. (2007) navode da u vlas ištvu poduzeća »Hrvatske šume« d.o.o. radi oko 300 skidera i procjenjuju da je još oko 100 skidera u vlasništvu privatnih poduzetnika. Od navedenoga broja preko 100 je prorednih, mase ispod 4 t, koji su razvijeni i proizvedeni u Hrvatskoj. Preostalih oko 300 skidera, mase preko 7 t, bili su strane proizvodnje. Rezultati  istraživanja tih uvoznih skidera upućivali su na određene nedostatke. Skideri tipa LKT imali su zadovoljavajuće morfološke značajke, ali i zastarjela tehnička rješenja koja su u prvi plan isticala ekološku neprilagođenost, a skideri tipa Timberjack 240C, iako visoko proizvodni, za naše su šumske uvjete bili predimenzionirani i s nepotpuno usklađenim ergonomskim rješenjima (Zečić 2006). Krč i Košir (2008) istražuju najpovoljnije načine privlačenja drva u odnosu na primarnu i sekundarnu otvorenost šumske površine izradom digitalnih modela terena, a Marenče i Košir (2008) istražuju novi traktor Woody 110 pri privlačenju drva uz nagib.  Zbog potreba hrvatskoga šumarstva za skiderima mase preko 7 t pokreće se proizvodnja domaćega skidera u tvornici Hittner d.o.o. u Bjelovaru. Nakon četiri desetljeća zajedničkoga rada šumarske prakse i znanosti danas u šumarstvu u Hrvatskoj, uz šumske zglobne traktore strane proizvodnje, postoje i tri tipa skidera domaće proizvodnje: Ecotrac 55V za privlačenje drva većinom iz prorednih sječina te Ecotrac 120V i 140V za privlačenje drva uglavnom iz oplodnih i prebornih sječina. U trgovačkom društvu »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb do 2011. godine drvo iz šuma privlače 122 skidera mase manje od 5 t i 176 skidera mase veće od 5 t, od kojih su 94 tipa Ecotrac 120V. Navedeni tip traktora postupno je posljednjih godina zamjenjivao različite m dele LKT skidera koji su tridesetak godina bili najrasprostranjeniji, dok su svi skideri tipa u	II.	krugu	terenskih	istraživanja	ocijenili	su	radnu	tehn ku	radnika	sjekača,	snimili	su	posturalna	opte-rećenja	radnika	pomoću	metoda	OWAS	(engl.	Ovako Working posture Assessment System)	i	REBA	(engl.	Ra-pid Entire Body Assessment)	te	pomoću	Xsense	MVN	tehnologije	za	analizu	kretanja	radnika.	Također,	u	sklopu	 II.	 kruga	 terenskih	 istraživanja	 provedeno	je mjerenje buke zvukomjerom te snimanje razine vibracija vibrometrom s troosnim akcelerometrom. Dodatno,	 trijekom	 2023.	 godine	 članovi	 projektno-ga	tima	analizitali	su	aktivne	nacio alne	pružatelje	osposobljavanja	 u	 Republici	 Hrvatskoj	 i	 korištene	programe	 radi	 stručnoga	 osposobljavanja	 radnika	za	radno	mjesto	šumskoga	radnika	sjekača.Objektivnu	ocjenu	radne	tehnike	radnika	sjekača	i	njezinu	analizu	proveli	su	članovi	projektnoga	tima	po	 unaprijed	 definiranim	 ujednačeni 	 uputama.	Cilj	 I.	 krug 	 terenske	 izmjere	bio	 je	 istražiti	utjecaj	triju	različitih	metoda	pokretanja	motorne	pile	(s	tla,	između	nogu	i	“iz	zraka”)	na	posturalno	optereće-nje radnika s motornom pilom i njegovu povezanost s	osobnim	 i	profesionalnim	čimbenicima.	Rezult ti	istraživanja	pokazali	su	da	 je	gotovo	50	%	uzorko-vanih	radnika	sjekača	zanemarilo	sigurnosne	upute	i	pristupilo	paljenju	motorne	pile	metodom	“ z	zra-ka”	(engl.	drop starting method).	Rezultati	posturalne	analize	pokazali	su	da	postoji	značajna	razlika	među	trima	metodama	 pokretanja	motorne	 pile	 u	 REBA	(eng.	 Rapid Entire Body Assessment)	 rezultatu,	 kao	i u broju segmenata bodovanih tijekom procjene. Dobiveni	srednji	REBA	rezultat	za	sve	tri	metode	je	i među	4	i	7,	što	sve	met e	svrstava	unut r	sred-nje	razine	rizika	od	mišićno-koštanih	tegoba.	Što	se	tiče	analize	vertikalnoga	kretanja	centra	mase	(CM)	sjekača,	 primjetna	 je	 statistička	 razlika	 za	 skup nu	indeksa	tjelesne	mase	(BMI),	skupinu	s	iskustvom	u	radu motornom pilom te skupinu dobi i visine u od-nosu	na	tri	metode	pokretanja	motorne	pile.	Najsi-gurnija	metoda,	koja	razumijeva	pokretanje	motorne	pile	s	tla,	rezultirala	je	i	najrizičnijim	vrijednostima	što	 se	 tiče	 posturalnoga	 opterećenja,	 koje	 kumula-tivno	tijekom	vremenske	varijable	može	pridonijeti	zdravstvenim	 problemima	 šumskih	 radnika.	 Za-82 Nova meh. šumar. 44(2023)M. Bakarić i M. Šporčić Završena treća godina trajanja projekta ForSaf2024 – četvrto priopćenje ... (81–83)ključno,	vezano	uz	budući	proces	razvoja	stručnoga	osposobljavanja	radnika	s	motornom	pilom,	sastav-ni	 dio	 osposobljavanja	mora	 sadržavati	 teoretski	 i	praktični	aspekt	optimalnih	posturalno-kretnih	na-vika	koje	je	potrebno	definirati	kinematičkim	istraži-vanjima	u	šumarstvu.	Cilj	II.	kruga	terenske	izmjere	bio	je	usporediti	i	ocijeniti	održivost	nacionalnoga	i	europskoga zakonodavnoga mehanizma u kontroli i sprječavanju	prekomjerne	 izloženosti	šumskih	rad-nika s motornom pilom vibracijama koje se emitiraju na	šake	i	ruke.	Rezultati	pokazuju	da	upotreba	većih	i	 snažnijih	motornih	 pila	 rezultira	 višim	 vrijedno-stima	A(8),	 također	 se	primjećuje	da	 je	desna	 ruka	radnika	izloženija.	U	prosjeku	ni	jedna	od	uzorkova-nih	motornih	pila	ne	prelazi	A(8)	od	5	m/s2.	Može	se	zaključiti	da	državno	zakonodavstvo,	koje	dopušta	maksimalno	četiri	sata	rada	motornom	pilom	dnev-no,	 na	 odgovarajući	 način	 štiti	 radnike	 sjekače	 od	izloženosti	vibracijama,	ali	je	također	precijenjeno	i	zastarjelo	(1986.	godina)	jer	se	koristi	samo	vremen-skim	ograničenjem.U	 završnoj,	 četvrtoj	 godini	 trajanja	 projekta,	 tj.	tijekom	 2024.	 godine	 članovi	 projektnoga	 tima	 Fa-kulteta	šumarstva	i	drvne	tehnologije	Sveučilišta	u	Zagrebu	 provest	 će	 analizu	 prikupljenih	 primjera	dobre prakse inozemnih programa osposobljavanja radnika	u	šumarstvu.	Druga	aktivnost	bit	 će	veza-na uz izradu prijedloga standarda s modulima za osposobljavanje	šumskih	radnika	sjekača	(I.	modul	detaljno	je	razrađen,	a	preostali	su	moduli	razrađeni	u	 obliku	 općih	 smjernica).	 Treća	 aktivnost	 odnosit	će	se	na	izradu	radne	verzije	strukovnoga	vodiča	si-gurnoga	rada	za	šumske	radnike	sjekače,	a	četvrta	aktivnost	 bit	 usmjerena	 na	 održavanje	 dvodnevne	završne	znanstveno-stručne	konferencije	uz	 izradu	knjige	sažetaka	za	nju.Na	 osnovi	 terenske	 izmjere	 i	 analize	 podataka	članovi	 projektnoga	 tima,	 u	 trećoj	 godini	 trajanja	projekta,	objavili	su	tri	znanstvena	rada:⇒	 M.	Landekić,	M.	Šporčić,	M.	Bačić,	Z.	Pandur,	M.	Bakarić,	2023:	Workability	and	Physical	Wellbe-ing	 among	 the	 Chainsaw	 Workers	 in	 Croatia.	Croatian	 Journal	 of	 Forest	 Engineering,	 44(1):	83–94.⇒	 M.	Landekić,	M.	Bačić,	M.	Bakarić,	M.	Šporčić,	Z.	Pandur,	 2023:	Working	 Posture	 and	 the	 Center	of	Mass	Assessment	while	Starting	A	Chainsaw:	A	Case	Study	among	Forestry	Workers	 in	Cro-atia.	 Forests,	 14(2),	 395.	 https://doi.org/10.3390/f14020395⇒	 M.	Bačić,	Z.	Pandur,	M.	Šušnjar,	M.	Šporčić,	M.	Landekić,	2023:	Daily	Vibration	Exposure	in	the	Context	 of	 State	 and	 European	 Legislature:	 A	Case	Study	among	Chainsaw	Operators	in	Cro-atia.	 Forests,	 14(5),	 929.	 https://doi.org/10.3390/f14050929Članovi	projektnoga	tima	Fakulteta	šumarstva	i	drvne	 tehnologije	Sveučilišta	u	Zagrebu	predstavi-li	 su	 jedan	rad	na	55.	međunarodnoj	FORME/FEC	konferenciji	»International	Symposium	on	Forestry	Mechaization/Forest	Engineering	Conference«,	koja	je	održana	od	20.	do.	22.	rujna	2023.	godine	u	Firenci	(Italija).	⇒	 M.	Landekić,	M.	Bačić,	Z.	Pandur,	M.	Šušnjar,	 J.	Nakić,	I.	Martinić,	M.	Šporčić:	Can	motion	captu-re	suit	help	us	understand	the	Center	of	Mass	po-sition?	A	case	study	of	motor-manual	work	with	a	chainsaw.Dodatno,	 usmeno	 izlaganje	 osnovnih	 postavki	projekta	održao	 je	voditelj	u	sklopu	Prve	međuna-rodne	znanstvene	konferencije	za	mlade	istraživače	Jugoistočne	Europe	»Šumarska	znanost:	razvoj	i	na-predak	na	temeljima	prošlosti«	10.	veljače	2023.	go-dine	u	Jastrebarskom	(Hrvatska).Druga	 radionica	 s	dionicima	sektora	 šumarstva	održana	je	4.	prosinca	2023.	godine	na	nastavno-po-kusnom	 šumarskom	 objektu	 Fakulteta	 šumarstva	i	 drvne	 tehnologije	 Zalesina	 kod	 Delnica.	 Voditelj	projekta	 izv.	 prof.	 dr.	 sc.	Matija	 Landekić	 u	 uvod-nom je predavanju upoznao sudionike radionice s dosadašnjim provedenim projektnim aktivnostima te aktivnostima koje se planiraju u završnoj godini trajanja	projekta.	U	sekciji	o	rezultatima	provedenih	istraživanja	doc.	dr.	sc.	Matija	Bakarić	izložio	je	do-sadašnje spoznaje u provedenoj analizi programa izobrazbe	šumskih	radnika	sjekača	u	Hrvatskoj,	dr.	sc.	Marin	Bačić	 izložio	 je	 ostvarene	 rezultate	 istra-živanja	 izloženosti	 vibracijama	u	 svjetlu	 državne	 i	europske	legislative,	a	izv.	prof.	dr.	sc.	Josipa	Nakić	i	izv.	prof.	dr.	sc.	Matija	Landekić	izložili	su	rezultate	analize	 statodinamičkih	napora	 i	 kinematičke	 ana-lize	radne	 tehnike	sjekača.	U	popodnevnim	satima	održana	 je	panel-rasprava	sa	svim	sudionicima	di-oničke	radionice	na	temu	»EU	procesi	certifikacije	u	području	šumskih	radova«.83Nova meh. šumar. 44(2023)M. Bakarić i M. Šporčić Završena treća godina trajanja projekta ForSaf2024 – četvrto priopćenje ... (81–83)Slika 2. Prezentacija rezultata i sudionici ForSaf2024 radioniceFig. 2 Presentation of the results and the participants of the ForSaf2024 workshopSlika 1. Mjesto održavanja ForSaf2024 radionice – NPŠO ZalesinaFig. 1 Venue of the ForSaf2024 workshop – Training and Forest Research Centre ZalesinaViše	informacija	o	projektu	nalazi	se	na	stranici:https://www.sumfak.unizg.hr/hr/znanstve-ni-rad-i-medjunarodna-suradnja/projekti/pove-canje-konkurentnosti-sumarskog-sektora-kroz-ra-zvoj-kulture-sigurnosti-hrzz-ip/http://www.hkisdt.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=518:partnerstvo-u-pro-jektu-forsaf2024&catid=1:vijestiaktualnosti&Ite-mid=53Kontakt:	 izv.	 prof.	 dr.	 sc.	 Matija	 Landekić	 (vo-ditelj	 projekta);	 +385	 (0)	 98	 28	 80	 72;	 mlandekic@sumfak.hr	Matija	Bakarić	i	Mario	Šporčić

Završena treća godina trajanja projekta ForSaf2024 – četvrto priopćenje za javnost

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia