Tijekom višegodišnjih arheoloških istraživanja na nalazištima u okolici Torčeca, Virja i Hlebina u Podravini sustavno su prikupljani uzorci drvenog ugljena iz konteksta naselja, metalurških radionica i radioničkog otpada. Prikupljeni uzorci korišteni su za radiokarbonske i antrakološke analize koje su provedene u sklopu projekta TransFER Proizvodnja željeza uz rijeku Dravu u rimskom razdoblju i srednjem vijeku: Stvaranje i prijenos znanja, tehnologija i robe (IP-06-2016-5047) financiranog od Hrvatske zaklade za znanost. Tako su datirane pojedine cjeline te identificirani rodovi i vrste drveta korišteni u pojedinim kontekstima i pojedinim arheološkim razdobljima. Dostupni radiokarbonski datumi iskorišteni su u izradi jednostavnog Bayesovog modela u tri faze: prijelaz kasne antike na rani srednji vijek, srednji vijek I i srednji vijek II, u kojima su grupirane relativno-kronološke faze Torčec I–IV. U naseobinskim kontekstima antrakološkim analizama identificiran je veći broj korištenih svojti, vjerojatno za gradnju kuća, grijanje i izradu namještaja ili manjih predmeta za svakodnevnu uporabu. U radioničkim kontekstima broj korištenih svojti je manji. Dokumentirana je promjena u korištenju svojti tijekom vremena. Iako hrast (Quercus) prevladava u svim razdobljima, njegova se upotreba od 10. st. smanjuje