Anić Milošević, Sandra

Soldo, Mirko

Đerke, Vedran

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

...nastavna i stručna sonda >>>16 TRAVANJ 2022 SONDAUVODRiječ fotografija dolazi od grčke riječi φως phos (“svjetlo”) i γραφις graphis («crtanje») ili γραφη graphê, što bi u prijevodu značilo „crtanje pomoću svjetla“ ili „pisanje svjetlom“. Zato se ponekad za fotografiju koristi hrvatska riječ svjetlopis (1).Dentalna je fotografija kao grana medicinske fotografije u početku imala isključivo dokumentacijsku ulogu. Poput radioloških snimki, dentalne fotografije su postale dio standardne ortodontske dokumentacije. Ona pomaže ortodontu u dijagnosticiranju i planiranju terapije (2, 3). Tijekom kliničkog pregleda pacijenta ortodont ne može uočiti sve detalje, stoga fotografija služe kao pomoćno sredstvo za drugi detaljniji pregled nakon što pacijent ode iz ordinacije. Istraživanja su dokazala prednost dentalne fotografije u dijagnosticiranju karijesa, procjeni zdravlja parodonta, evaulaciji restaurativnih i protetskih radova u odnosu na klasičan klinički pregled (4, 5). Najveća prednost je mogućnost ponovne analize što u slučaju kliničkog pregleda nije moguće, jer on zahtjeva ponovni dolazak pacijenta u ordinaciju (5, 6, 7). U ortodonciji fotografija osim u postavljanju dijagnoze i planiranju terapije pomaže u praćenju tijeka terapije (po potrebi njezinoj revaluaciji), te dokumentaciji njezinog ishoda i praćenja stabilnosti rezultata u Dentalna fotografija u ortodoncijiDentalna fotografija u ortodonciji Vedran Đerke1 dr.sc. Mirko Soldo,dr.med.dent., spec.ortodoncije2 prof. dr. sc. Sandra Anić Milošević, dr.med.dent., spec.ortodoncije3[1] dr.med.dent [2] Dom zdravlja Osječko-baranjske županije [3] Zavod za ortodonciju, Sveučilište u Zagrebu Stomatološki fakultetSlika 1. Slika 4. Jednostrani prozirni plastični retraktorSlika 2. Obostrani plastični retraktorSlika 3.  Jednostrani žičani retraktorTRAVANJ 2022SONDA 17Dentalna fotografija u ortodonciji periodu retencije. Danas se fotografija u ortodonciji koristi kao pomoćno sredstvo u (8, 9, 10): ● komunikaciji, edukaciji, prezetiranju plana terapije i njezinog željenog isho-da pacijentu ● edukaciji studenata i doktora dentalne medicine ● sastavni dio digital workflow-a (tera-pija alignerima) ● u publikacijama, časopisima i knjigama  ● oglašavanju i marketinguSet dentalne fotografijeStandardni ortodontski set dentalnih fotografija pacijenta u pravilu sadrži četiri ekstraoralne i šest intraoralnih fotografi-ja. Od intraoralnih fotografija to su (11, 12):1. frontalna fotografija prednjih zubi u maksimalnoj interkuspidaciji2. okluzalna snimka gornjeg zubnog luka3. okluzalna snimka donjeg zubnog luka4. lijeva i desna lateralna fotografija stražnjeg zagriza 5. fotografija pregriza Set ekstraoralnih fotografija čini (13, 14):1. frontalna fotografija lica (en face) 2. frontalna s osmijehom3. desni ili lijevi profil 4. poluprofil (pod kutem od 45°)S obzirom da standardizacija seta dentalnih fotografija nije jednaka u svi-jetu pojedine škole u svoje ekstraoralne fotografije pacijenta ne uključuju fo-tografiju poluprofila ili u intraoralne fotografije ne uključuju fotografiju pre-griza. Ukoliko je potrebno u sklopu in-traoralnih fotografija snima se pacijenta tijekom izvođenja parafunkcijske kretnje, preranog kontakta ili nepogodne navike, te makro snimka osmijeha pri izgovoru riječi EMA ili MI radi procjene vidljivo-sti sjekutića. Takve intraoralne fotografi-je snimaju se za potrebe ortodontske dijagnostike ili u stomatološkoj proteti-ci (15). Osim pacijenta fotografiraju se i studijski modeli u frontalnoj, lijevoj i desnoj lateralnoj te okluzalnoj projekciji u ortodonciji, a u stomatološkoj proteti-ci fotografiraju se modeli izliveni nakon brušenja i modeli zajedno s budućim protetskim radom. U stomatološkoj se protetici radi dodatne analize estetike protetskog nadomjestka može snimiti fotografija gornjih frontalnih zubi za-jedno s kontrastorom (11, 12).Slika 5. Jednostrani crni plastični retraktorcvtr Slika 6.  Okluzalno i bočno intraoralno ogledaloSlika 7. Crni kontrastor...nastavna i stručna sonda >>>18 TRAVANJ 2022 SONDADentalna fotografija u ortodoncijiSlika 10.Slika 8. Frontalna intraoralna fotografija u maksimalnoj interkuspidacijiSlika 11. Lijeva bočna fotografija u maksimalnoj interkuspidacijiSlika 9. Slika 12.  Desna bočna fotografija u maksimalnoj interkuspidacijiINTRAORALNE FOTOGRAFIJEPrilikom snimanja intraoralnih fo-tografija pacijent je u sjedećem položaju na stomatološkom stolcu (Slika 1). U pribor, koji nam je potreban prilikom snimanja intraoralnih fotografija spadaju retraktori, ogledala i kontrastori (16). Dobre intraoralne fotografije nije moguće snimiti bez uporabe retraktora. Odmicanje usnica i obraza retraktorima potrebno je radi boljeg pristupa područ-ju fotografiranja, te kako bi omogućili dovoljan pristup svjetla (11, 16). Postoje obostrani i jednostrani retraktori. Obo-strani retrakori su obično plastični (Slika 2), a jednostrani mogu biti plastični, žičani i metalni. Prednost metalnih re-traktora je mogućnost sterilizacije te ot-pornost, a nedostatak reflektirajući efekt. Žičani retraktori imaju veću i manju kuku na kraju, kojom odmiču obraz pri-likom fotografiranja lateralnih intraoral-nih fotografija (Slika 3). Nedostatak im je što vrlo često ne osiguravaju dovoljnu preglednost područja snimanja, te reflek-terirajući efekt (11). Najčešće korišteni retraktori su plastični obično su prozirni ili u crnoj boji (Slika 4 i 5). Dostupni su u različitim veličinama. Bočni retraktor ima dva kraja različite veličine. Najudob-niji su za pacijente, nemaju reflektirajući TRAVANJ 2022SONDA 19Dentalna fotografija u ortodonciji efekt i osiguravaju dobru preglednost područja fotografiranja. Nedostatak im je mogućnost pucanja zbog zamora ma-terijala ili nespretnog rukovanja.Ogledala su neizostavna za fotogra-firanje intraoralnih fotografija. Dolaze u različitim oblicima i veličinama. Veliči-na ogledala se određuje s obzirom na veličinu čeljusti i područja snimanja. Postoje dva tipa ogledala: okluzalna i bočna (Slika 6) (11, 16). Omogućuju indirektna fotografiranja područja usne šupljine koja nisu direktno pristupačna. Po kvaliteti najbolja su kromirana ogle-dala ili ona obložena rodijem. Metalna ogledala su jeftinija, robusnija i mogu se lako sterilizirati u autoklavu, ali su optički puno lošija od obloženih. Stak-lena ogledala su nešto bolja od metalnih, ali im je nedostatak što mogu stvarati dvoslike. Obložena ogledala su skuplja, ali dalju najbolju sliku. Puno su osjet-ljivija pa je potreban oprez kod njihova rukovanja kako ne bi došlo do njihova oštećenja što u konačnici može narušiti kvalitetu fotografije (11). Prilikom fo-tografiranja važno je da je ogledalo čis-to, neovisno od kojeg je materijala, kako bi kvaliteta slike bila što bolja. Jedan od problema koji se javlja prilikom sniman-ja intraoralnih fotografija s ogledalima je njihovo zamagljivanje. Važno je prilikom fotografiranja napomenuti pacijentu da diše na nos. Međutim često ni to nije dovoljno da spriječi zamagljivanje ogle-dala. U tom slučaju ogledala je potrebno prethodno zagrijati pod toplom vodom ili koristiti ogledala koja imaju dodatni antikondenzaciji premaz.Kontrastori se obično koriste pri-likom fotografiranja prednjih zubi u stomatološkoj protetici i restaurativnoj stomatologiji, gdje se postavljaju straga u pozadinu kako bi sakrili sve struk-ture koje ne želimo da budu vidljive na fotografiji (Slika 7) (11, 16). Mogu biti crne ili sive boje. Za snimanje intraoral-nih fotografija u ortodonciji obično se ne koriste.Slina je nepoželjan čimbenik na sli-ci pa ju ju potrebno lagano ispuhnuti ili neposredno prije slikanja ukloniti staničevinom (12). Prva je intraoralna fotografija koju snimamo frontalna fotografija zagriza u maksimalnoj interkuspidaciji (Slika 8) (11, 12). Prilikom snimanja pacijent sjedi opušteno u stomatološkom stolcu pri čemu je važno da glava nije nagnuta, dok se terapeut pozicionira ispred paci-jenta i malo više od pozicije pacijentove glave (Slika 1) (17). Kao pomoćno sred-stvo koristimo obostrani retraktor koji Slika 13. Slika 14. Gornja okluzalna fotografijaSlika 16. Donja okluzalna fotografijaSlika 15. ...nastavna i stručna sonda >>>20 TRAVANJ 2022 SONDAodmiče usnice i obraze. Odmicanjem usnica i obraza osiguravamo bolju pre-glednost područja snimanja. Usnice je poželjno premazati vazelinom kako ne bi popucale prilikom postavljanja retrak-tora (12). Područje lateralnog inciziva i očnjaka trebala bi biti točka fokusa za pravilan prijenos dubine slike. Ukoliko u ustima oni nedostaju, za fokus se uzi-ma točka u njihovoj neposrednoj blizini, tj. blizu mjesta gdje bi se trebali nalaziti. Okluzalna ravnina na fotografiji trebala bi vizualno presijecati fotografiju na dva jednaka dijela s podjednako vidljivi lat-eralnim dijelovima denticije s obje strane (11, 18, 19). Za odmicanje usnica i obra-za treba izbjegavati stomatološka ogle-dala jer obično stvaraju odbljesak i ne mogu dovoljno dobro odmaknuti usnice i obraze za postizanje dobre preglednosti područja snimanja (20). Za snimanje lateralnih intraoralnih fotografija u zagrizu potrebna je pomoć dentalnog asistenta. Dentalni asistent jednom rukom drži bočno intraoralno ogledalo, a drugom rukom jednostrani retraktor kojim odmiče suprotni obraz osiguravajući dobru preglednost (Slika 9 i 10) (15). Odmicanje usnica i obraza prstima treba izbjegavati, jer ne osigura-va dobru preglednost područja fotogra-firanja, a prsti obično budu vidljivi na fotografiji (20). Ogledalo se postavlja u vestibulum između zubnog niza i obra-za, te odmiče prema van koliko usnice i obrazi to dozvoljavaju (11). Ovisno o strani koja se snima, kažemo pacijentu da pomakne glavu u stranu. Na fotografiji moraju biti vidljivi zubi od maksilarnog inciziva do prvog kutnjaka strane koja se fotografira (Slika 11 i 12) (11, 15). Oklu-zalna ravnina bi trebala biti paralelna s podom te vizualno presjecati sliku na dva dijela. Točka fokusa trebala bi biti u području premolara kako bi se osigurala jedna oštrina svih dijelova fotografije. Okluzalne intraoralne fotografije sn-imaju se također uz pomoć dentalnog asistenta (15). Prilikom fotografiranja gornjeg zubnog luka asistent jednom ru-kom drži okluzalno ogledalo oslanjajući njegov stražnji rub na okluzalnu plohu iza prvog ili drugog gornjeg kutnjaka i usmjerava ga prema dolje dok ne dodirne donje incizive (11, 15). Drugom rukom pridržava jednostrani retraktor ili kon-trastor U-oblika kojim odmiče usnice i dio obraza (Slika 13) (17). Pri sniman-ju fokus fotografije mora biti u područ-ju fisura premolara. Na fotografiji mora biti vidljiv cijeli zubni luk ili uključen barem do prvog kutnjaka s minimalno vidljivim mekih tkivom, a točno u sre-dini fotografije bi se trebao nalaziti rafe palati (Slika 14). Pacijentu kažemo da maksimalno otvori usta (11, 15). Op-tička os kamere mora padati točno pod pravim kutem na sliku u ogledalu (11). Za okluzalnu fotografiju donjeg zubnog luka dentalni asistent postavlja okluzal-no ogledalo na okluzalnu plohu iza prvog ili drugog donjeg kutnjaka i usmjerava ga prema gore dok stražnji dio ogledala ne dodirne gornje incizive (11, 15). U drugoj ruci asistent drži jednostrani retraktor ili kontrastor kojim odmiče donju usnicu i dio obraza (Slika 15). Pacijentu kažemo da maksimalno otvori usta. Optička os kamere mora padati okomito na sliku u ogledalu (11). Da bi to postigli kažemo pacijentu da zabaci glavu prema straga i podigne jezik na nepce (15). Centar slike donjeg zubnog luka treba biti na sjecištu sagitalne ravnine i pravca koji spaja druge pretkutnjake, dok je fokus na fisurama stražnjih zubi (Slika 16) (11, 12). EKSTRAORALNE FOTOGRAFIJEPrilikom snimanja ekstraoralnih fo-tografija najvažnija je pravilna prirodna pozicija glave pacijenta. Prirodna pozici-ja glave pacijenta klinički se postiže tako da se pri normalnom prirodnom držanju pogleda u zrcalo obješeno na zidu u visini očiju. Zbog toga nije moguće pacijenta fo-tografirati u dentalnom stolcu, niti u bilo kojem drugom položaju koji nije stojeći (2). Pacijenti često prilikom fotografiran-ja namjeste glavu u neprirodnu poziciju, fleksiju ili ekstenziju, što prilikom postavl-janja dijagnoze daje krive podatke. Kako bi izbjegli navedene probleme, Lundström i sur. predlažu prirodnu orijentaciju glave, a ona se postiže ako pacijent gleda u udal-jenu točku u visini očiju (21). Zato je važno da prilikom snimanja ekstraoralnih fotografija pacijent stoji uspravno uza zid s prirodnim položajem glave, u fiziološkom mirovanju, opuštene muskulature usana, dok bipupilarna linija i frankfurtska hori-zontala moraju biti paralelne s podom. Na svim ekstraoralnim fotografijama pacijenta mora biti vidljiva cijela glava od vrha tje-mena do ključne kosti (22). Pacijentice ne bi smijele imati napadan nakit i šminku, a kosa bi trebala biti svezana i stavljena iza uha kako ne bi prikrivala lice. Naočale je potrebno skinuti prilikom fotografiranja, ukoliko ih pacijent nosi. Na frontalnim fotografijama lica oči moraju biti otvorene, pacijent treba gledati ravno u kameru, uši moraju biti vidljive, bipupilarna linija paralelna s podom, a sjedište fotografije smješteno na vrhu nosa (Slika 17). Prilikom snimanja frontalne fotografije s osmijehom kažemo pacijentu da izgovara slove „e“ ili da se nasmije što prirodnijim osmijehom (Slika 18) (13, 14). Kod profilne fotografije uvijek se snima desni profil pacijenta, a okvir fotografije mora biti isti kao kod frontalnih snima-ka od vrha tjemena do ključne kosti. Na fotografiji mora biti vidljivo uho radi ori-jentacije po frankfurtskoj horizontali, a središte fotografije ispred tragusa. Trebaju biti vidljivi samo jedna strana lica te un-utarnji i vanjski rub oka (Slika 19). Ako je bilo koji dio suprotne strane lica vidljiv, znači da kamera nije dobro postavljena ili je pacijent okrenuo glavu (13, 14). Profilna fotografija osobito je važna u ortodonciji ili nakon većih protetskih rekonstrukcija jer konačan ishod terapije utječe na donju trećinu lica, a tako i na profil pacijenta. Kod svih ekstraoralnih fotografija najvažnija je pravilna pozicija glave. Ako je glava nagnu-ta naprijed ili straga, nećemo imati realan prikaz horizontalnih odnosa dijelova lica u frontalnoj projekciji te sagitalnih odnosa u Dentalna fotografija u ortodoncijiTRAVANJ 2022SONDA 21profilnoj projekciji, a ako je glava nagnuta u stranu, u frontalnoj projekciji dobivamo dojam asimetrije (22).Zaključak:Temelj svake kliničke fotografije uk-ljučuje potrebne elemente jasnoće, pre-ciznosti, konzistencije i tehničkih vještina. Konzistencija podrazumijeva koncepciju standardiziranja fotografija, što omoguću-je njihovu međusobnu usporedbu, osobito kada su učinjene u različitim vremneskim intervalima, a tehnička vještina podra-zumijeva znanje i uporabu tehničkih as-pekata fotografije. Pacijent se treba osjećati ugodno jer time stvaramo dobar preduvjet za suradnju, koja je ključna kod svakog pacijenta, pogotovo, ako se radi o dje-ci. Kao konačni rezultat vještine, brzine, spretnosti i dobre opreme postiže se vrhunska slika.Slika 17. Frontalna ekstraoralna fotografija licaSlika 18. Frontalna ekstraoralna fotografija lica u osmijehuSlika 19. Desna profilna fotografija1. Hedgecoe J. Sve o fotografiji i fotografiran-ju. Zagreb: Mladost; 1977.2. Claman L, Patton D, Rashid R. Standard-ized portrait photography for dental pa-tients. Am J Orthod Dentofacial Orthop. 1990;98(3):197-205.3. Stutts WF. Clinical photography in or-thodontic practice. Am J Orthod. 1978;74(1):1-31.4. Yao C, Wonik L, Ferretii GA, Slayton RL, Suchitra N. Agreement between pho-tographic and clinical examinations in detecting developmental defects of enamel in infants. J Public Health Dent. 2013;73(3):204-9.5. Boye U. Walsh T, Pretty IA, Tickle M. Com-parison of photographic and visual assess-ment of occlusal careis with histology as the reference standard. BMC Oral Health. 2012;12:10.6. Boye U, Foster GR, Pretty IA, Tickle M. The views of examiners on the use of intra-oral photographs to detect dental caries in ep-idemiological studies. Community Dent Health. 2013;30(1):34-8.7. Boye U, Willasey A, Walsh T, Tickle M, Pret-ty IA. Compariosn of an intra-oral photo-graphic caries assessment with an estab-lished visual caries assessment method for use in dental epidemiological studies of children. Community Dent Oral Epidemiol. 2013;41(6):526-33.8. Ahmad I. Digital dental photography. Part 2: purposes and uses. Br Dent J. 2009;206(9):459-64.9. Kalpana D, Rao SJ, Joseph JK, Kurapa-ti SK. Digital dental photography. Indi-an J Dent Res [serial on the Internet]. 2018 Aug [cited 2020 Apr 7];29:507-12. Available from:  http://www.ijdr.in/text.asp?2018/29/4/507/23939210. Casaglia A, De Dominicis P, Arcuri L, Gar-gari M, Ottria L. Dental photography to-day. Part 1: Basic Concepts. Oral Implantol (Rome). 2016;8(4):122-9.11. Bengal W. Perioral and intraoral photog-raphy. In: Bengal W, editor. Mastering dig-ital dental photography. London: Quintes-sence Publiching Co; 2006. p. 91-115.12. Ahmad I. Digital dental photography. Part 8: intra-oral set-ups. Br Dent J. 2009;207(4):151-7.13. Bengal W. Portrait and profile photogra-phy. In: Bengal W, editor. Mastering digital dental photography. London: Quintes-sence Publiching Co; 2006.p.117-127.14. Ahmad I. Digital dental photography. Part 7. extra-oral set up. Br Dent J. 2009; 207(3):103-10.15. Špalj S. i sur. Ortodontski priručnik. [mono-graph on the Internet]. Rijeka: Sveučilišta u Rijeci, Medicinski fakultet; 2010 [cited LITERATURA 2020 Aug 20]. Available from: https://bib.irb.hr/datoteka/591935.ORTODONTS-KI_PRIRUNIK.pdf16. Hardan L. Accessories needed for MDP. In: Hardan L, editor. Protocol for mobile dental photography with auxiliary lighting. Chicago: Quintesence publishing; 2020. p. 29-33.17. Hardan L. How to take intraoral photo-graphs with MDP. In: Hardan L, editor. Pro-tocol for mobile dental photography with auxiliary lighting. Chicago: Quintesence publishing; 2020. p. 67-81.18. McKeown HF, Murray AM, Sandler PJ. How to avoid common errors in clinical photog-raphy. J Orthod. 2005;32(1):43-54.19. Sandler J. Murray A. Clinical photo-graphs-the gold standard. J Ortod. 2002;29(2):158-67.20. Hardan L. Important rulesfor MDP. In: Har-dan L, editor. Protocol for mobile dental photography with auxiliary lighting. Chi-cago: Quintesence publishing; 2020. p. 53-65.21. Lundström F, Lundström A. Natural head position as a basis for cephalometric analysis. Am J Orthod Dentofacial Orthop. 1992;101(3):244-7.22. Anić Milošević S, Šlaj M, Lapter Varga M. Osnovni principi snimanja ekstra-oralnih fotografija. Acta Stomat Croat. 2005;39(2):201-4.Dentalna fotografija u ortodonciji 

Dentalna fotografija u ordinaciji

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia