Tomašegović, Zdenko

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

45lng. Zdenko Tomašegovic - ZagrebFotogrametrija u šumarstvu(Povodom predstojećih fotogrametrijskih radova)I.U urednom šumskom gospodarstvu od najveće je važnosti uzgajanjei uređivanje šuma. Dodamo li k tome izgradnju šumskih transportnihsredstava, te uređivanje bujica dobivamo ona područja, koja traže j K$ raznovrsnih mjerenja. To su uglavnom geodetska i dendrometrijska mje­renja. Nije potrebno posebno isticati geodetske radove pri trasiranju iizvedbi' šumskih komunikacionih sredstava ili pri uređivanju bujičnihpodručja, Potrebnije bi bilo, :radi kasnijeg izlaganja, da se ulkrrutko osvr­nemo na ona mjerenja koja su potrebna u šumskom gospodarstvu koduređivanja i uzgajanja šuma. •Glavni je cil'j uz gaj a n j a šum a pravilno njegovanje postojećihšuma, te briga za šumski podmladak t. j. briga za podizanje novih šum­skih sastojina bilo na mjestu starih, posječenih, bilo na novim područjima.Za te potrebe pošumljavanja šumarstvo treba valjane planove odnosnokarte iz kojih može crpsti točne podatke o površinama. Bez poznavanjapovršina ne može biti govora o nekom urednom šumskom gospodarstvu.Mnogo pomažu i visinski odnosi sadržani u tim planovima i kartama.DKš Ž mjerenja traži ona grana šumarske djelatnosti koja se nazivaure đ iv a n j e m š um a, a koja ima za cilj trajno podmirivanje potrebana drvetu određivanjem sastojina zrelih za sječu. Imati uređene šumeznači: imati- šume za koje se znade gdje, kada i koliko kubnih metaradrva možemo sječom iskoristiti bez uštrba na tzv. potrajnost prihoda t. j.bez uštrba na trajnu mogućnost dobivanja drvnih masa.Da bi se moglo dati potrebno riješenje u gornjem smislu, potrebnesu Izvjesne geodetske predradnje, te tkzv. t a k sa ci o n ir a d o vi'. Od geodetskih predradnja najvažnije su snimanje vanjskihmeđa šuma, izlučivanje sastojina, pa zatim snimanje vodotoka, grebena,vododjelnica itd. Pod izlučivanjem sastojina razumijeva se površinskorazlučivanje sastojina koje se razlikuju il!i po vrsti drva ili po starosti ilipo načinu gospodarenja.Glavni ta ks a ci o ni element i bili bi: vrst, drveća, starostsastojina, obrast, sklop, bonitet, srednja sastojinska visina, drvna masai njen prosječni godišnji ili periodički prirast.Kad se određuj.e v r ~ t d r v e ć a onda je važno da se istakne dali su izvjesne sastojine čiste ili mješovite t. j'. da li sadrže samo jednu iliviše gospodarski važnih vrsta drveća i koja vrst preteže, dotično kakavje omjer smjese, te da li se radi o stablimičnoj ili grupnoj smjesi.Starost s a s t oj ine određuje se izbrajanjem godova (godišnjihprstenova) ili· na panju oborenog stabla ili vađenjem izvrtka dubećegstabla (pomoću posebnog svrdl'a) te izbrajanjem godova na istom. Starostsluži za određivanje sječive dobi: za određivanje onog vremena kadasastojina dolazi na red za sječu.46Kad se govori' o o b r a s tu onda se pretpostavlja neki' idealni oblikšume koji pretstavlja za izvjesne areale u biološkom i gospodarskomsmislu optimalni tip šume. Tzv. prihodne tablice sadrže razne podatke zatakav »normalan« tip šume, kao što su broj stabala, drvna masa i slično;sve po jedinici površine za razne starosti i bonitetne razrede. Pod obrastomse razumijeva odnos konkretne drvne mase i drvne mase prihodnih tablicaza izvjestan određeni slučaj. Gdjekada se pod obrastom razumijeva omjerkonkretnog broja stabala i onoga broja koji je iskazan u prihodnim tabli­cama za jedinicu površine, u izvjesnoj starosti i na izvjesnom bonitetnomrazredu. To je obrast određen po broju stabala.S k 1 o p predstavlja omjer zbroja površina projekcije krošanja(glavne, dominantne šums·ke sastojine) i površine cijele sastojine. Dodi­ruju li se krošnje glavne sastojine svuda u sastojim, sklop iznosi 1,0. Onse tako obično izražava u relativnoj mjeri.Srednja s ,a stoj inska vi s ina dobiva se na temelju odre­đivanja čitavog niza visina stabaJla. Za mjerenje visina stabala služe spravepoznate ipod imenom hipsometri, dendrometri. Pomoću ovih se geometrij­skim metodama određuju visine pojedinih stabala. Na temelju tako dobi­venih podataka može se konstruirati i tkzv. visinska krivulja, koja namdaje srednje visine za pojedine deblji'nske razrede. Tu se dakle visina sta­bala Javlja kao funkcija promjera stabala mjerenog u prsnoj ili kojojdrugoj visini.Od svih taksacionih elemenata najveću važnost ima d r v n a m a s a,a to znači volumni iznos svih debala, koja se nalaze na izvjesnom prostoru.Drvna masa predstavlja onu zalihu iz koje se dobiva godišnji odnosnoperiodički prihod šume; ona čini pored šumskog tla najvažniji šumskikapital (inventar). Zato se i ipolaže ,toliko važnosti na pjeno određivanje.Za određivanje drvne mase postoje razni načini kao na pr. pomoćuprihodnih tablica kod grubljih radova ili pomoću tablica drvnih masa ili.određivanjem potrebnih elemenata na svakom pojedinom stablu itd.Mjerenjem elemenata na svakom pojedinom stablu dolazi se razmjerno donajtočnijih podataka o drvnoj masi, ali traži i odgovarajući ulog radnogvremena i troškova. Kod tog načina treba na svakom stablu odrediti iprsni (ili: srednji) promjer i visinu. •Pri mjerenju svakog od gore navedenih taksacionih elemenata postojeodređene tolerancije baš kao i kod geodetskih mjerenja.Spomenute taksacione elemente dobivamo zasada isključivo tere­stričkim mjerenjem. Obilaskom čitavih šumskih područja često i vrloteških za svladavanje dobivaju se podaci koji trebaju kao rezultat datig o s po dar s k u o s n ovu, glavni oslonac za uredno šumsko gospo­darstvo.II.Postoji pitanje da li i u kojoj mjeri može fotogrametrija pridonijetišumarskoj struci' u tom smislu da joj olakša i pojednostavni njena po­trebna mjerenja.Nastojanja u tom smislu započela su poslije 1920. god. najprije uNjemačkoj, pa zatim u Sovjetskom savezu, čehos]ovačkoj, S. A. D., Fin-47skoj, Kanadi i drugdje. Dosadašnji' su radovi pokazali da je fotogrametrijakadra da šumarstvu pomogne u znatnoj mjeri. U onim g e o d e t s k i mpred r a d n j a ma koje su neophodne za razne grane djelatnosti u šu-• marstvu fotogrametrija daje podatke kao u ostalim geodetskim radovima.Pri tome mogu stereoparovi mnogo više koristiti nego li pojedinačni pamakar i redresirani snimci. Dobivanjem optičkog modela ·terena dobivase jači i svestraniji uvid. O korištenju dakle fotosnimaka u šumarstvu zageodetske svrhe ne treba posebno govoriti. Onako kako f'otogrametrija ugeodetskom smislu znači granu tehnike premjeravanja u ostalim podru­čjima ljudske radinosti, tako može ona koristiti i u šumarstvu. Tu se u ·prvom redu misli na kantiranje šumskih područja, izlučivanje sastojina,generalna trasiranja šumskih transportnih sredstava i slično.Nešto drugačije stoji stvar sa o d r e đ iv a~ je m spomenutih t a k­s a c i o n i h e 1 e m e n at a. Dosadašnji rezultati u tom pogledu pokazalisu da se izvjesni od tili elemenata mogu dobiti sa priličnom točnosti, aneki pak tako, da mogu poslužiti samo kao orijentacioni podaci, Primje­rena se točnost može postići u određivanju broja stabala (slučajnepogreške prebrojavanja stabala ± 3-0/o, stvarna pogreška do ± 70/o), <uodređivanju sklopa, u određivanju visine stabala (srednja pogreška± 0,30 m). Manja se točnost postizava u određivanju drvnih masa (premanjemačkim podacima u Saskoj 1933, god. ± &-70/o, prema sovjetskimpodacima iz 1935. god. i do ± "300/o) starosti (samo u velikim dobnimstepenicama po 50 god.; prema Hugershoffu starost se izračunava natemelju posebnih formula uz pomoć fotogrametrijski odredivih veličina)te boniteta.Određivanje gospodarski važnijih vrsta drveća uspijeva nakon izvje­sne vježbe u dešifriranju bez većih poteškoća. Za sve te radove dolaze uobzir stereoparovi. *Strana šumarska literatura, koja izučava fotogrametriju mnogo sebavi problemom određivanja drvne mase na temelju zračnih snimaka.Mana zračnih snimaka u tom pogledu sastoji se u nemogućnosti direktnogodređivanja tako važnog prsnog promjera. Pod utjecajem Hugershoffabile su u Njemačkoj razrađene naročite metode prema kojima se drvnamasa određuje na temelju mjerenja projekcije krošnje. Promjer krošnjeimao je da zamijeni prsni promjer stabla uzimajući kao pretpostavku daizmeđu promjera krošnje (D) i iprsn.og promjera stabla (d) postoji nekiodnos. Taj su odnos nastojali izraziti u linearnom obliku t. j.d=kD ilid=a+kDTako je na pr. za bor u Saskoj utvrđen omjer promjera krošnje i prsnogpromjera stabla sa _iznosom 14.* Za određivanje vrsta drveća u SAD pokazali su se naročito povoljnim snimcina i n f r a crven om mater i j a 1 u te ko s i s n:: m ci. Ovi posljednji daju do­bar uvid u habitus stabala, te njihovu razgranatost, Infracrvene snimke daju, premaameričkom iskustvu, povoljne kontraste za dešifriranje vrsta drveća.48Najnovija istraživanja u Cehoslovačkoj za čiste sastojine smreke (Dr.Ing. Jan Halaj: Prispevok k odhadu drevnej hmoty s leteckej snimky,Brno 1949.) pokazuju kako se dolazi do prsnog promjera. Prema timistraživanjima na cca 22.000 smrekovih stabala došlo se terestričkim mje-:renjem do jednadžbe:\ ~ ~ t ~ a lil ll li ~ i li"'~IIIIII'~ I li ~ l! _ : : : : ," 'I ~ ~~-fII I:,. '- ::....-.~ ~ -o>_: : w """~~~ ~ ~g <:, <>" s sci" O' ~~-- ~~ ~.,,,_ "' ....~ ~ ~II II II I) II:I 1I II II'III\,,,,'1;1,111,1iijIIII!I\,,1,111111,,111,,,I111 III'II:I'- --------------r1,'1 _•~ =='<,=====..,===....===:'.:::::: !!=: +=,.. ======' '-' I \s >{"~-:.;go~~~~~ ============1a1=b:1:::=::i1=:..irr.::-=r::::===R49X2 = + 4,9970 + 6,2123 X, + 0,1086 X, -0,04705 X( + 4,9088 x5koja izrazuje prsni promjer X2 kao funkciju širine krošnje (X1) u m,srednje sastojinske visine (X3) u m, starosti sastojine (X,') u godinama isklopa (X5) u relativnoj mjeri.Točnost koju daje ova jednadžba primjenom spomenutih elemenatau usporedbi sa uobičajenim načinom mjerenja prsnog promjera iznosi± 3,93 cm ili relativno ± 14,10/o za sastojine u kojima su provedena spo­menuta istraživanja. Pri tom radu prsni je promjer bio mjeren promjer­kom koja omogućuje čitanje do na ± 0,005 m točno, širine krošanja mje­rene su posebnom letvom sa točnosti ± 0,107 m, srednje sastojinske vi­sine iz visinske krivulje, a sklop pomoću pokusnih ploha iz kojih se ondazaključilo na cijelu sastojinu. Poznavajući potrebne elemente djelomičnosa zračnog snimka (visine X3, širine krošanja X1 i sklop X5), a djelomičnoiz terestričkih taksacionih radova (starost X4 u godinama) može se odre­diti prsni promjer stabla upotrebom nomograma sastavljenog na temeljucitirane jednadžbe (vidi priležeći nomogram).Srednja sastojinska visina X3 te sklop X5, a donekle i širina krošnje X,može se iz zračnih snimaka odrediti' bar sa onom točnosti kojom su mje­reni ti elementi prilikom spomenutih istraživanja. Time je fototaksacijadobila jednu novu važnu podršku.Prema dosadašnjim izlaganjima vidimo da bi fotogrametrija moglau izvjesnoj mjeri već sada korisno poslužiti šumarstvu. Koliko će onastvarno moći pružiti zavisi o stepenu njenog usavršenja u šumarske svrhedotično našem zalaganju u tom smislu. Fotogrametrijskim metodamamoglo bi! se često doći do bržih i objektivnijih rezultata.m.M] smo u našoj zemlji na pragu onog vremena kad bi se fotograme­trija mogla primijeniti u šumarstvu. Naša je dužnost da je u šumarskoj·struci proširimo i njene metode stalno proučavamo.Glavna geodetska uprava mogla bi u tom'.' smislu dati važan oslonacu izradi potrebnih stereoparova. šumarska struka očekuje da će se timmaterijalom moći koristiti u punoj mjeri u izvršavanju svojih zadataka.Pri tome bi bilo potrebno istaći neke momente:1. Za šumarstvo bi većinom došle u obzir dobre kopije na fotograf­skom papiru, U vezi s tim šumarstvo bi bilo potrebno osigurati potrebanbroj dobrih stereoskopa na rasklapanje sa stereometrima,2. Mjerilo fotokopija bilo bi poželjno da se kreće unutar granica1 : 5.000 do 1 : 10.000. Nikako ne bi trebalo ići sa mjerilom dalje od1: 10.000.3. Doba godine u pogledu snimanja obzirom na šumarske potrebemožda bi najbolje odgovaralo u vrijeme kad je drveće tek prolistalo tako,da se po lišću eventualno može dešifrirati vrsta drveća, a usput da nemavećih poteškoća u mjerenju visina stabala za što je potrebno ipak mjesti-;mično vidjeti i tlo. •504. Vjetrovito vrijeme snimanja moglo bi dati nedovoljno jasne slikestabala te loše podatke za mjerenje visine stabala.5. Smjer lijeta .prigodom snimanja trebao bi biti istok-zapad; U tomslučaju sjene stabala koje uglavnom padaju prema sjeveru (fotograme­trijska os Y) ne otežavaju toliko mjerenje dp, paralakse potrebnog zaodređivanja visine stabala.6. Ako bi se u predjelima gdje će Glavna "geodetska uprava primje­niti metodu pojedinačnih redresiranih snimaka, povećao uzdužni prekloppojedinih snimaka na 60 do 650/o dobili bi se za šumarstvo potrebni stereo­parovi i u ravničastim terenima. •7. Za šumarstvo bi od interesa bila povremena fotogrametrijska sni­manja na pr. u razmacima od 5 ili više godina.Kad bi se ove, a možda i neke druge okolnosti prigodom predstojećihfotogrametrijskih radova mogle uzeti u obzir, dobio bi se dragocjen ma­terijal koji bi mogao poslužiti ne samo u geodetske nego i u druge svrhe:on bi na taj način postao svestraniji.Ing. Z. Tomašegović - ZagrebLA PHOTOGRAMMETRIE DANS L'ECONOMIE FOREST!E:REL'application de la photogrammetrie en Yougoslavie donnera la possibilited'utiliser les leven photoqrammetriquee dans l'economie [orestiere nonseulement pour les travaux topographiques, mais aussi pour les travauxde l'amenagement des forets. Dans cet article quelques applications dans1.'economie [orestiere sont preseatees en general, et en mčme temps quel-ques resultats nouveaux dans cette sphere en etranger.

Fotogrametrija u šumarstvu

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia