Izrada pedoloških karata sa istovremenim klasiranjem i bonitiranjem tala

Kovačević, Pavao

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

\S] GI LI *ML9 Š9 Š Z SR Z I GI C A SA Sf C9 UGM Ms S Z ŠI f SGI s VM S J 9 s SCSGI s VM CI ŠI Dr. ing. PAVAO KOVAČEVIĆ, Zagreb*Pedološko kartiranje se izvodi paralelno sa istraživanjem složenihosebina tala određenog područja na terenu i laboratoriju. Pedološkekarte se izrađuju pomoću specifičnih naučnih metoda, a pored toga tre­baju biti razumljive svakom stručnjaku koji se bavi melioracijom tala,rajonizacijom biljne proizvodnje, načinom iskorištavanja pojedinih siste­matskih jedinica tala, katastrom, građevinarstvom itd.RAZMJERA PEDOLOŠKIH KARATAIzbor razmjere pedoloških karata zavisi o svrsi, kojoj karte trebada služe, o intenzivnosti biljne proizvodnje u nekom kraju i o raspolo­živim topografskim osnovama - kartama. Razlikujemo uglavnom trigrupe pedoloških karata: detaljne, orijentacione i orijentaciona-detaljne(8, 15, 16).L e ta 1 j ne p e d o 1 o š k e k a r t e ili pedološke karte krupnogmjerila izrađuju s2 na kartografskim osnovama u mjerilu 1:2.000 do~ :10.000. Ako se upotrebljavaju aerosnimke, koje sadrže mnogo višetopografskih podataka, mogu se smatrati· detaljnim i pedološke kartemjerila 1 :15.000 do 1 :20.000. Kod detaljnih pedoloških karata snimljenesu i najniže sistematske jedinice. Uzima se da jedan pedolog može na danpribližno snimiti (iako je to u velikoj ovisnosti o odnosu pedogenetskihfaktora određenog područja i o iskustvu pedologa) i otvoriti slijedećibroj profila (150-200 cm), poluprofila (60-120) i plitkih [ama (30-60 cm) ..Mjerilo 1:10.000, 2 profila, 4 poluprofila, 8 plitkih jama, snimljenapovršina 50 ha.,, 1 :5.000, 2 profila, 4 poluprofila, 10 plitkih jama, snimljenapovršina 25 ha.) 1 :2.000, 2 profila, 4 poluprofila, 12 plitkih jama, snimljenapovršina ~ ! ha.* Institut za pedolog· ju i tehnologiju tla Poljopiivrodnog fakultota, Zagreb:344Detaljne pedološko karte služe za pojedina imanja, naučne usta­nove, za izvođenje melioracija, programa gnojidbe, katastralno klasiranjei bonitiranje zemljišta kao i u druge svrhe.Na detaljnoj pedološkoj karti treba označiti kao najmanje površine(konture) pojedinih sistematskih jedinica tala: 80-400 m2 za mjerilo1:2.000; 500-2.000 m2 za mjerilo 1:5.000; 0,2-0,5 ha za mjerilo 101:10.000 (13). •O r i j e n t a c i o ne p e d o 1 o š k e k a r t e, ili pedološke kartesitnijeg mjerila, bile bi karte mjerila 1:50.000, 1 :100.000, 1 :200.000 (ili1 :250.000). Tu bi pripadale i pedološkc karte mjerila 1 :25.000. Uz aero­snimke ili dovoljno topografskih podataka mogle bi se karte mjerilal·:25.000 smatrati i detaljnim - ali, za jednoličnije površine i vrlo velikagospodarstva.Jedan pedolog može približno dnevno snimiti i pri tome otvoritislijedeći broj profila, poluprofila i plitkih jama. •Mjerilo: 1 :250.000, 2 profila, 2 poluprofila, 2 plitke jame, snimljenapovršina 2.000 ha.1 :100.0000, 2 profila, 4 poluprofila, 2 plitke jame, snimljenapovršina 1.000 ha.f:50.000, 2 profila, 4 poluprofila, 4 plitke jame, snimljenapovršina 500 ha.1 :25.000, 2 profila, 4 poluprofila, 6 plitkih jama, snimljenapovršina 300 ha.,,IKod nas se ponajviše izrađuju pedološke karte mjerila 1 :100.000 i1-:200.000. Ali za ta mjerila pedoloških karata dobro se je poslužiti topo­grafskom osnovom mjerila 1 :50.000, da se tačnije unesu mjesta otvo­renih profila i granice sistematskih jedinica tala.Ovakve karte imaju također izvjesnu praktičnu primjenu, ali neza pojedina poljoprivredna dobra_i zadruge, nego za ustanove i organi­zacije koje s \ bave unapređenjem poljoprivrede i šumarstva ili izvođe­njem melioracija na većim površinama (republika, oblast, slivno pod­ručje, kotar). Takove karte korisno služe za pravilnu distribuciju mine­ralnih gnojiva, izvođenje zamašnijih melioracija, - uvođenje novih agro­tehničkih mjera, rajoniranje u biljnoj proizvodnji itd. One takođerpredstavljaju temeljni rad za predstojeće radove na pravilnom katastral­nom klasiranju i bonitiranju zemljišta sa paralelnom izradom detaljnepedološke karte u mjerilu 1 :2.500 ili 1 :2.880 do 1 :5:000. •Pedološke karte mjerila 1 :50.000 i 1 :25.000 su među orijentacionimpedološkim kartama mnogo tačnije i mogu poslužiti za operativnu službuu biljnoj proizvodnji unutar jedne općine.Na orijentacionim pedološkim kartama treba označiti najmanjekonture pojedinih sistematskih jedinica tala: 1,25-3 ha za mjerilo1:25.000; 5-12 ha za mjerilo 1:50.000; 20-50 ha za mjerilo 1:100.000;80 ha za mjerilo 1 :200.000.Pedološke karte mjerila 1:500.000 i 1:1,000.000 su karte vrlo sitnogmjerila i nemaju veliku praktičnu primjenu. Možemo ih smatrati shemat­skim pedološkirn kartama.345'· . Ori j e n ta ci on o - d e ta 1 j ne p e do 1 o š k e k a rte izrađujuse na jednom području u dva mjerila. Jedno mjerilo za redovito veći diopovršina, koje bi odgovaralo orijentacionim pedološkim kartama, a drugona reprezentativnim, odnosno uzor (tipičnim) malim površinama koje bi,odgovaralo detaljnim pedološkim kartama. Time· se postiže dvostrukokorisna svrha - prikazuje se orijentaciona cjelokupno područje s doku­mentacijom strukture pojedinih asocijacija (kompleksa) tala pomoćuparalelno izrađivanih detaljnih pedoloških karata.Gdje su izrađene orijentacione pedološke karte treba dati prednostizradi detaljnih pedološko-bonitetnih karata.BONITIRANJE - DETALJNA KLASIFIKACIJA TALAPravilnikom o katastralnom klasiranju i bonitiranju zemljišta kodnas, Sl. list br. 10, 1961 g. predviđa se detaljnije terensko i laboratorijskoispitivanje tala, što pruža široke mogućnosti primjene tih rezultata i ubiljnoj proizvodnji, ako se radovi budu izvodili na naučno-stručnoj osnovi.Sa smjernicama ovog Pravilnika su u skladu i iskustva drugih istra­živača (2, 11), po kojima relativnu ocjenu tala (bonitiranje) treba isto­vremeno provoditi sa kartiranjem tala. Sve konture na pedološkoj kartiodgovaraju bonitetnim konturama relativne vrijednosti tala. Ako je većprije dovršeno pedološko kartiranje i odgovarajuća ispitivanja, tada je.zbog posebnih kriterija koje zahtijeva relativna ocjena tala, potrebnoizvršiti dopunska terenska ispitivanja.Cesto se sreće mišljenje da je rad u katastru nešto statično - gdjese obrađuju površine kulturnih vrsta i klase zemljišta za odmjerivanjeporeza.Da je to neopravdano, makar momentalno takova situacija i jestekod nas, dokazuju brojni primjeri u inozemstvu, gdje se nastoji sve­strano i racionalno izvoditi i radove na bonitiranju tala. Tako istak­nuti njemački pedolozi Mi.i c k e n h a u se n E. i Me rte n s H. ((11)ističu da je neosporna svrsishodnost i potreba pedološkog kartiranja, aparalelna izrada pedoloških karata prilikom bonitiranja tala, sa podacimao svojstvima tala u poljoprivredi i šumarstvu, među ostalim, koristi pla­niranju kod melioracije tala, komasacije, saobraćaja i grđevinarstva -a razumljivo i za potrebe financijskih ustanova.Jednako se u U S A ističe da detaljna klasifikacija tala i kartografijakoristi kod izrade osnova i u izvođenju - i za bolje gospodarenje natlima, tj, za primjenu suvremena agrotehnike: obrade, gnojidbe, rotacijeusjeva i cjelokunpog korištenja površina nekog predjela za pravilno pro­vođenje odvodnje, natapanje i borbu protiv erozije. Ali detaljna klasifi­kacija služi također i u druge svrhe: ustanovljenje vrijednosti tla za opo­rezivanje, prodaju, proizvodni kredit itd. Također se detaljna klasifika­cija tala koristi djelomično kod osnivanja cesta, aerodroma i drugihjavnih građevina.346To je sa tehničke strane gledišta logično, te na značaj toga posla neutječu društveni sistemi, što nam dokazuje činjenica da se bonitiranjetala izvodi na isti način u Zapadnoj i Istočnoj Njemačkoj (5, 10).Naročito je interesantne mišljenje o kat a str u z e m 1 j išta,izloženo u referatu I. P. Gerasimova na II Saveznom oKngresu pedologaSSSR-a 10-16 septembra 1962, štampano u Počvovedenie 1962, No 11,Str. 1-16. Referat nije vjerojatno samo lično mišljenje referenta, jernosi naslov: »Zadaci sovjetske pedologija u svjetlu programa i zaključakaXXII Kongresa KPSS.« Navodimo izvadak iz ovog referata, koji govorio katastru zemljišta:Treba istaknuti da seoska gospodarstva sve do danas nemaju punovrijednog katastra zemljišta. A katastar treba sadržavati ne samo stati­stičke ili planirane podatke o površinama zemljišta iskorištavanih zaoranice, pašnjake, livade itd., nego također i kvalitetne karakteristikezemlje, tj. naučno određivanje boniteta zemljišnih fondova i iz toga pro­izlazećih agronomskih i meliorativnih pokazatelja i preporuka koje obez­bjeđuju najbolje korištenje zemljišta. Nepostojanje kvantitativno i kvali­tativno cjelovitog katastra zemljišta _koči uspon seoskog gospodarstva,otežava planiranja i efektivno iskorištavanje gnojiva i primjene racional­ne agrotehnike i melioracija. Nepostojanje takovog zemaljskog katastramoglo se je opravdati u periodu šabloniziranih, naučno neosnovanih iekonomski nesvrsishodnih metoda vođenja seoskih gospodarstava pri tra­vopoljnom sistemu privrede. Ono se ne može podnositi u savrernenimuvjetima intenzifikacije poljoprivrede.Visoko intenzivni sistemi poljoprivredne proizvodnje, sa istovreme­nom borbom protiv erozije, zamočvarivanja, borbe protiv suše i drugihmjera koje podižu plodnost tala zahtjevaju pravovremene i kvalitetnoprovođenja rada na istraživanju tala i gospodarskoj inventarizaciji ze­mljišta. Svaki kolhoz i sovhoz trebao bi imati pedološku kartu sa neop­hodnim preporukama po pravilnom razmještaju sjetve visoko rodnihkultura, primjeni gnojiva, kalcifikaciji, gipsovanju i provođenju drugihmjera za racionalno korištenje zemljišta. U sadašnje vrijeme razrađujus2 prijedlozi o uvođenju narednih godina zemaljskoga katastra, kojim ser redviđa registracija korištenja zemljišta, inventarizacija zemljišta sakvantitativnog i kvalitativnog stanovišta kao i metodika njihova ocjene,a također i mjera pravilnog čuvanja plodnosti tala. Za ostvarenje nave­denih mjera pedologiji i pedolozima je namjenjena velika i odgovornauloga.LITERATURA1. Ben ne t H.: Guide for Soil Conservation Surveys. Washington, D. C. 1948.~- B r iv ka 1 n K. K.: Proekt kačcstvennoi ocenki zemel Latviiskoi SSR. Počvo­vedenie No. 6, Moskva, 1959. Str. 23-34.3. Gračani n M.: Pedolog ia n dio. Zagreb 1947 Str. 233.4. Hoc k e n s mit h R. D.: Land Capability Inventary shows what Land Can do.USDA. Washington, ~m7~p 5. H e r z o g F.: Die Bedeutung der Bodenschš tzung fiir die Landwirtschaft. Bd. 34.Berlin, 1941.3476. Kavi ć L j. : Izrada pedološke karte Jugoslavije na teritoriju NR Bosne i Her­cegovine. Sarajevo 1961.7. Kov a č e vi ć P.: Bonitiranje - detaljna klasifikacija tala. Zagreb, l!J62. Str.~. 5p Oblik skripta.8. Kov a č e vi ć P.: Neki problemi klasifikacije i kartografije tala i njihoveprimjene u praksi. Agronom. Glasnik br. 4, 1956. Zagreb.9. Kov a č e vi ć P.: Priručnik za terenska pedološka istraživanja. Zagreb, 1962.Sir. 80. Oblik skripta.10. Mat z R. : Agrar - atlas uber das Gebiei der Deutschen Demokratisehen Re­publik. Akademie der Landwirtsehaftwissenschaften zu Berlin, 1956, Str. 148.11. Milekenhausen E. und Mertens H.: Die Bodenkarte au[ der Grundlage derBodenschatzung.12. Skori ć A.: Proizvodn] kapaciteti tla. Agrohemija. Beograd; 1961. br. 1. Str.54-60.13. ***: Počvovennaia semka. Moskva. 1959. Str. 346.14. xfll Pravilnik o katastarskom klasiranju i bonitiranju zemljišta. Službeni listbr. 10, 1961.15. ***: Soil Survey Manual. By sou Survey Slaff. Washinglon 1951.16. ***: Zapisnik kc-m.sije Ministarstva poljoprivrede i šumarstva FNRJ od 11 1;1aja1947. god. u Novom Sadu.t EEIR 

Izrada pedoloških karata sa istovremenim klasiranjem i bonitiranjem tala

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia