Krajziger, Ivan

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

l\IEĐU~ARODNA SURADNJA KARTOGR.\f-AKRAJZIGER I\'AN - ZagrebU zadnjih desetak goJina ucmjcn je izvanredan napredak u kartografiji.posebno u primjeni raznih tehničkih novitcta. Zajednička težnja svih karlo­grafa je izdati šlo bolju, ljepšu i što jeftiniju kartu. Da se to postigne potrebnuje neprestano novo stjecanje vlastitih iskustva i poznavanje luđih, a to se naj­bolje može postići međusobnom razmjenom stečenih iskustava. U tom ciljuokupljaju se kartografi u kartografska udruženja. U raznim zemljama ta sugrupiranja izvršena na razne načine· Radi razmjene iskustava ove organiza­cije izdaju časopise, stalne ili povremene, te organiziraju skupove, na kojimaS<' iznose referati po pojedinim temama i vodi živa diskusija.\'eć niz godina osjećala se težnja da se osnujc jedna međunarodna kar­tografska organizacija, kojoj bi pristupila pojedina zemaljska kartografskadruštva. Cilj ove organizacije bio bi izmjena iskustava na širokom planu. bezobzira na političke i konkurentske granice.Oko 1960. postojale su ove kartografske organizacije:- Njemačko kar logr alsko društvo, koje je osnovano 1900. g.- Kartografska društvo u Švedskoj, koje je u zajednici ~a Gcncral-Iu-bens Lithografische Anstalt (Vojnogcogralsk: institut}.- U Francuskoj: Kartografska sekcija od »Cornilć National do G0ngra­phie« i »Cornitć Francais de Tcchruqucs Cartographiques«.- U Belgiji: Socićtć Belge de Carlographie.- U Nizozemskoj: Sekcija od »Koninklijk Ncdcrlan-lsch Aardr ijskundingGcncolschap«.College d'Europe u Brugeu (Belgija).The American Congrcss on SurveYing and J\\apping.Thc Panamerican Institute of Geography and I lislory.ICAO (International Civil Aviation Organiiation)Kartografski ured kod Udruženih Naroda.Kod FIG-a (Federation Intcrnationalc des Gćornetrcs) po-Ioji Komisijaza kartograf iju.- Kod Internacionalne Geografske Unije (Union Gćcographiquc lnlcr­nalionale - UGI) kartografska orijentirane sekcije.U nekim zemljama, pretežno na istoku, postojale su jake centralne karto­grafske institucije, te nije bilo potrebe za udruživanjem. Svoja iskustva iznosili60su pojedinci pretežno u geodetskim časopisima. Kartografi nalazili su se za­jedno sa geodetima u istoj organizaciji.Promatrajući kartografsku djelatnosti u pojedinim zemljama vidi se da jeu nekim zemljama (pretežno na zapadu) kartografija njegovana u okvirug0ogrnfijl', dok je u drugima (pretežno na istoku) njegovana u okviru geo­dezije.Godine 1956. održana je u Stockholrnu privatna kartografska konferen­cija vodećih zapadnoevropskih i američkih kartografa, koja je poznata podimenom Essclle - konferencija. Cilj je ovog sastanka bio unapređenje karto­grafije, naročito njenog tehničkog dijela. Na lom sastanku bilo ,je govora i opotrebi osnivanja jednog k artogr alskog društva na međunarodnoj bazi. Izab­ran je i odbor, koji je dob:o zadatak da izvidi mogućnosti za osnivanje ovak­vog društva i da donese daljne inicijative u tom smjeru. Glavni cilj ovogdruštva bila bi razrnijona iskustava.izabrani odbor sastao se i vijećao 5. i 6. juna 1957. u švicarskoj (BerniLoza na).U Chicagu je 1958. sazvao izdavač McN::iily drugu privatnu kartografskukonferenciju, na koju je pozvan vrhunske evropske kartografe. Cilj ovogsastanka bio je kao i konferencije u Slockholmu: Unapređenje kartografijeuvođenjem novih postupaka pri izradi karata. I na ovom sastanku bilo jego\'ora o osnivanju jednog inkrnacionalnog kartografskog društva.Njemačko kartografsko društvo, u dogovoru sa odborom izabranim 11Stockholmu sazvalo je 14. li 1958. sastanak u Mainzu radi diskusije i dogovorao osnivanju jedne internacionalno kartografske organizacije. Sastanku jeprisustvovalo 27 delegata iz Belgije, S. R. Njemačke, Finske, Francuske, \'el.Britanije, Nizozemske, Austrije, Švedske, švicarske i USA. Nakon jednodnev­nog zasjedanja doncšcni su slijedeći zaključci (u izvodu):I) Svi delegati podržavaju dalju međunarodnu suradnju.'2) Delegati smatraju da u ovom trenutku nije potrebno težiti osnivanju pot-puno samostalne internacionalne organizacije.3) Delegati smatraju da bi zadovoljavajuće rješenje bilo učlanjivanje u nekuod postojećih internacionalnih organizacija pod uslovom da je osiguranpotpuno samostalan rad.4) U pododbor koji treba usklađivati razna pitanja izabrani su Prof. Dr. E.Jmhof kao predsjednik, Dr. E. Gigas kao tajnik i Dr. C. Mannerfelt. U za­datak ovog pododbora stavljeno je:a) voditi pregovore sa IGU (International Geographical Union)b) pripremiti sastanak delegata u junu 1959. godine.5) Pojedini delegati da poradc na tome, da svaka zainteresirana zemlja izaberei pošalje opunomoćenog delegata na sastanak u I 959. god. gdje treba za­ključili: Da li pristupiti u IGU ili ne.Po-iodbor određen pod tačkom 4 organizirao je naredni sastanak 9. i I O.juna 1959. u Bernu (švicarska). Ovom sastanku prisustvovalo je 30 gelegataiz 13 zemalja: Belgije, S. R. Njemačke, Finske, Francuske, Vel. Britanije,Italije, Nizozemske, Norveške, Austrije, švedske, švicarske, španjolske iUSA. Portugal je pismeno zakazao suradnju. Nakon razmatranja svih moguć­nosti gotovo jednoglasno je zaključeno da se osnuje zasebno društvo, koje61priključiti Internacionalnoj geografskoj uniji (IGU). Tajnik ove Unije koji jeprisustvovao sastanku.dao je obećanje da će Unija na slijedećem zasjedanjuizrnjcniti svoj statut, čime bi se omogućilo stvaranje permanentnih institu­cija u okviru Unije. Ova mogućnost nije naime bila predviđena statutom. Samovaj zaključak uveo je u život »Internacionalno kartografsko društvo«. Naovom sastanku izabran je odmah i upravni odbor novoslvorenog društva.Prvim predsjednikom postao je profesor lmhof, a tajnikom Dr. E. Gigas.Na 19. Internacionalnom kongresu Geografske Unije u Stockholmu(5. - 13. Vili 1930.) vodili su se razgovori o prijemu lntcrnacionalnog karto­grafskog društva u IGU. Od strane Unije određena je »Specijalna komisijaza kartografiju« sa zadatkom da vodi pregovore s predstavnicima Interna­cionalnog kartogr alskog društva (lKD) radi uključenja u Uniju, kao i da pri­premi potrebnu izmjenu odgovarajućih članova statuta radi što veće samo­stalnosti IKD-a.Prema ranijem zaključku održana je Prva generalna skupština lntcr­nacionalnog kartogr alskog društva u Parizu od 29. 5. do 3. 6. 196 l. godine.Ovo je zapravo bila osnivačka skupština ovog društva, sazvana od izvršnogpodoJbora u ime 13 država osnivača: Sav. Rep. Njemačka, Austrija, Belgija,Spanjolska, U.SA, Finska, Francuska, Italija, Norveška, Nizozemska, Vel.Britanija, Svcdska i švicarska. Na ovoj skupštini izrađen je i primljen statutIKD-a. Pozitivno su riješene i molbe za učlanjenje koje su podnijele slijedećedržave: Brazilija, Kanada, Irska, Izr ael, Indija, Luksemburg, Malaja, Maroko,Iran, Grčka, Japan, Portugal i Peru. Tako je već na prvoj skupštini bilo učla­njeno 26 država u ovu organizaciju. Na skupštini je sa žaljenjem utvrđenoda organizaciji do sada nije pristupila ni jedna zemlja Istočne Evrope, kaoi što ove zemlje nisu poslale na skupštinu svoje promatrače. Na skupštini jesvaki delegat dao i kratak pregled kartografske djelatnosti u svojoj zemlji.Na ovom sastanku utvrđene su smjernice za budući rad društva. Zaklju­čcno je da se u septembru 1962. na poziv Njemačkog kartografskog društva,u Frankfurtu na Majni održi naučno-tehnička konferencija sa glavnim te­mama: Održavanje karata i generaliziranje pri izradi karata.Odlučeno je da se u vremenu od 21. - 28. 7. 1964. održi u Londonu Drugageneralna skupština IKD-a gdje će jednovremeno zasjedati IGU (Internacio­nalna geografska unija). Također je odlučeno da se formira oko 12 specijal­nih komisija, koje će obrađivati pojedina kartografska područja (Povijestkartografije, tematska kartografija, praktična kartografija, kartografska te­hnika, pitanja izobrazbe, bibliografija, interpretacija snimaka iz zraka itd.).Prema ranijem zaključku održana je u Frankfurtu na Majni, u vremenuod 10. - I 5. 9. I 962., Prva tehnička konferencija, u prostorijama Institutaza primjenjenu geodeziju (Institut fi.ir Angewandte Geodšsie). Održano jeukupno 27 referata na teme:a) Održavanje karatab) Kartografska generalizacijac) Automacija u kartografiji.Referati su bili relativno kratki, ali je zato bila omogućena široka disku­sija. Delegati su zastupali i službenu i privatnu kartografsku djelatnost poje­dinih zemalja, pa je došlo do veoma korisne izmjene iskustava.Na kraju konferencije održana je zajednička sjednica. Britanski delegatpredložio je da se Druga tehnička konferencija održi u Edinburgu (Vel. Brlta-62nija) povodom Kongresa Geografske Unije, koji se ima održati jula 1964. uLondonu. Ovaj je prijedlog usvojen.U međuvremenu reguliran je status lntcrnacionalnog Kartografskogdruštva u okviru Internacionalne geografske unije. Pored toga osnovana je uUniji IX sekcija pod nazivom »Kartografija«. Osim ovoga u Uniji postoji 17komisija od kojih neke imaju tijesne veze sa kartografijom, kao Komisijabroj 1 »Stare mape«, Komisija broj 5 »Klasifikacija knjiga i mapa««, Komisijabroj 8 »Nacionalni atlasi«, Komisija broj 14 »Karta svjetske populacije« iKomisija broj 17 »Specijalna komisija za kartografiju«, koja je predlagalausklađivanje statuta Unije sa potrebama IKD-a i uopće radila na prijemu ovogdruštva u Uniju.Prema ranijim odlukama održan je u Londonu od 21. - 28. srpnja 1964.Internacionalni geografski kongres. U okviru ovog kongresa održana je i 11.Generalna skupština Internacionalne Geografske Unije i Druga generalnaskupština lnternacionalnog kartografskog društva. Na kongres se nadovezaoTehnički simpozium IKD-a, koji se održavao u Edinburgu od 31. srpnja do 4.• kolovoza zaključno. Simpozijumu je prisustvovalo 238 delegata iz 41 zemlje.Prije kongresa u Londonu pristupile su Internacionalnom kartografskom dru­štvu nove zemlje, među kojima SSSR, Mađarska i Poljska. Kao promatračibili su prisutni delegati Rumunjske, Cehoslovačke, Jugoslavije i Bugarske.Ukupno je podnijelo 100 referata iz raznih oblasti kartografije. Referatisu uglavnom bili na najvišem nivou; uopće se može reći da je kvaliteta re­ferata nadmašila sve dosadašnje internacionalne kartografske skupove. Bilaje to zaista izvanredna izmjena iskustava na internacionalnoj bazi, koja nijebila sputavana nikakvim političkim faktorima ni međusobnom konkurencijompojedinih kartografskih poduzeća.Smatram za poželjno da i naša zemlja sudjeluje u radu ove internacio­nalne organizacije, tim prije što je i onako član Geografske Unije. Suradnjana tom polju korisno bi poslužila za obogaćivanje stručnim iskustvom, a osimtoga doprinjela bi i međunarodnom priznanju naše kartografske djelatnosti.LITERIATURA::Bormann, Organisatlon odar Desorganisatlon im Bereich der Kartographie, Karto­graphische Nachrichten, (K. N.) Heft 4/1958Kormoss, Das Đuropa-Kolleg und die Kartographie. Kartographische Nachrtchten,Heft 3/1956Bormann, Internat.onale Zusammenarbelt cin der Kartographia, K. N. 5/1958Siewke, Internationale Zusammenarbeit in der Kartographie K. N. 5/1958d9o __t n Die Kartographle auf dem 19. Internat:onalen Geographenkongress in Stock­holm, K. N. 4/1960Siewke, Die Vertretung der deutschen Kartcgraphie in internationalen Organisatio­nen. K. N. 2/1961Ermei, 1. Generalversammlung der Internationalen Kartographischen Vereinigungin Paris von 29. V. bis 3. VI. 1961 K. N. 4/1961Heupet, 1. Technische Konferenz der In ternationalen Kartograph.schen VereinigungK. N. 6/1962.63

Međunarodna suradnja kartografa

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia