Pavić Pintarić, Anita

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

139PRIKAZI KNJIGA / BOOK REVIEWS24.1 (2023): 135-154Anita Pavić Pintarić Odjel za germanistiku Sveučilišta u ZadruHana Bergerová, Heinz-Helmut Lüger i Georg Schuppener (ur.), Aussiger Be-iträge (15/2021), Phraseologie im digitalen Zeitalter – Neue Fragestellungen, Methoden und AnalysenTematski broj časopisa Aussiger Beiträge (15/2021) pod nazivom Phraseologie im digitalen Zeitalter – Neue Fragestellungen, Methoden und Analysen (urednici: Hana Bergerová, Heinz-Helmut Lüger i Georg Schuppener) posvećen je frazeologiji u digitalno doba. Svjedoci smo, naime, kako digitalizacija utječe na sva područja svakodnevnog života što se posebno intenziviralo tijekom i nakon pandemije ko-ronavirusa. Digitalizacijom se u okviru frazeoloških istraživanja mijenja način pri-kupljanja korpusa, opisa i evaluacije frazema, a u poučavanju stranih jezika uopće mijenjaju se pristupi, udžbenici, načini učenja. U časopisu su tri cjeline posvećene primjeni frazeologije u poučavanju, digital-nim metodama analize frazema i primjeni frazema u online medijima (Phrasem-vermittlung digital, Digitale Methoden der Phrasemanalyse, Phrasemgebrauch in Online-Medien). Osim njih objavljena su tri priloga izvan tematske cjeline te prikazi znanstvenih monografija i izvješća s održanih znanstvenih skupova. U okviru prve tematske cjeline nalazi se pet članaka u kojima se autori bave didaktičkim konceptima primjerenima za učenje temeljeno na zadacima, frazeološ-kim igrama kao sredstvom pomoći osobama s demencijom, analizom frazema u do-stupnim online zbirkama te platformama za učenje frazema. Marios Chrissou bavi se pitanjem kako učenje temeljeno na zadacima može obogatiti ustaljeni didaktički model s četiri koraka u poučavanju frazema. Utvrđuje da je poželjan integrativni di-daktički koncept koji koristi prednosti učenja temeljenog na zadacima putem digi-talnih tehnologija. Erzsébet Drahota-Szabó, potaknuta demografskim promjenama i sve većim brojem starijeg stanovništva, istražila je postojeće frazeološke igre za dementne osobe. Analizirala je igre s poslovicama te utvrdila da bi takve aktivnosti trebale imati slobodan pristup za sve te da ih se po težini zadataka treba prilago-diti ljudima kojima je važna svaka pohvala i poticaj. Milka Enčeva i Saša Jazbec analizirale su zbirku frazema u okviru bloga Deutschlandblog.de s frazeološkog i frazeografskog aspekta. Blog nudi materijale za samostalno učenje te poučavanje njemačkog kao stranog jezika. Autorice su istražile pripadaju li 204 frazema iz zbir-140PRIKAZI KNJIGA / BOOK REVIEWS24.1 (2023): 135-154ke Redewendungen mit Bildern frazeološkom optimumu. Utvrđeno je da je većina njih prilagođena za razinu B2 te razinu C, a autori zbirke trebali bi više pozornosti obratiti na stilska i pragmatička obilježja frazema. Florentina Mena Martínez, Caro-la Strohschen i Erla Hallsteinsdóttir provele su analizu platforme Phras.de koja ima probnu verziju s digitalnim aktivnostima za učenje frazema njemačkog kao stranog jezika. Ono što autorice ocjenjuju pozitivnim jest višejezično učenje i raznolike ak-tivnosti, a kao nedostatak navodi se mali broj frazema. U posljednjem prilogu ove teme Carola Strohschen analizirala je platformu ReDeWe: Redewendungen besser lernen nastalu u okviru frazeodidaktičkog istraživanja udžbenika njemačkoga kao stranog jezika koji nisu dostatni za primjenu frazema. Autorica ističe kako je inte-gracija frazema u nove medije jedna od glavnih zadaća frazeodidaktike 21. stolje-ća. Platforma nastavnicima nudi materijale koje mogu ponovno upotrijebiti ili sami izraditi, za što je potrebno tehničko predznanje i vrijeme. Druga cjelina obuhvaća četiri priloga posvećena digitalnim metodama frazeo-loške analize. Dmitrij Dobrovol’skij i Carmen Mellado Blanco istražuju ruske i špa-njolske frazeme koji preuzimaju funkciju njemačkog obrasca [von Xsg zu Xsg], a na temelju njemačko-ruskog (RNC) i njemačko-španjolskog (PaGeS) paralelnog kor-pusa. Zaključuju sljedeće: što je konstrukcija u njemačkom jeziku idiomatičnija, to je šira paleta tipova ekvivalentnosti i različitih ekvivalentnih konstrukcija u ruskom i španjolskom. Pritom značajnu ulogu imaju neodređenost i slikovitost kao obilježja idiomatičnog značenja. Marcelina Kałasznik i Joanna Szczęk usporedile su funkci-onalnost tiskanih i online rječnika njemačkog i poljskog jezika kako bi se utvrdilo koriste li autori online rječnika digitalizaciju kako bi opravdali očekivanja korisnika i zadovoljili njihove potrebe. Analiza je pokazala da se mogućnosti online rječnika ne koriste u potpunosti u odnosu na funkcionalnosti, ali ni na opis mikrostrukture. Larysa Kovbasyuk i Natalia Romanova bave se kontrastivnom analizom frazeološ-kih neologizama u njemačkim i ukrajinskim digitalnim medijima 2022. i 2021. za vrijeme pandemije. Utvrđene su razlike u verbalizaciji koncepata te izvornih dome-na konceptualnih metafora. Elena B. Krotova i Irina S. Parina na temelju njemač-kog referentnog korpusa DeReKo uspoređuju četiri frazema u značenju „jmdn./etw. antreiben“: jmdn./etw. auf Trab bringen, jmdn./etw. in Fahrt bringen, jmdn./etw. auf Hochtouren bringen, jmdn./etw. in Schwung bringen. Opis sintaktičkih, semantičkih i kombinacijskih osobina frazema pokazuje potrebu za diferencirajućim rječnikom sinonima. Treća se cjelina s tri članka odnosi na upotrebu frazema u online medijima. Tako je Csaba Földes istražio figurativnu upotrebu jezika u mađarskim novinama za nje-mačku manjinu odn. njihove online podcaste na Facebooku. Utvrdio je kako se još uvijek ne mogu razaznati posebni digitalni načini pisanja koji bi se razlikovali od tiskanih medija. Radi se uglavnom o kratkim objavama u kojima nema puno figu-rativnog leksika, a kada se on i koristi pokazuje se sličnost s mađarskim jezikom, 141PRIKAZI KNJIGA / BOOK REVIEWS24.1 (2023): 135-154odn. njemački primjeri ukazuju na okvire (frames) mađarskog jezika. Nataša Jakop i Urška Valenčič Arh istražile su potencijalne slovenske frazeološke neologizme u di-gitalnim medijima s obzirom na stabilnost i tipove frazeoloških neologizama. Utvr-đeni su frazeološki neologizmi vezani uz temu koronavirusa, neologizmi preuzeti iz drugih jezika ili iz sociolekata, frazemi s novim čitanjem, neosomantizmi s obzirom na društvene promjene i promjene u konotaciji kao i nove sastavnice u strukturi fra-zema. U posljednjem prilogu ove cjeline Sanela Mešić piše o frazemima u mrežnim tekstovima za mlade. U časopisu Bravo na njemačkom jeziku analizirala je frazeme s obzirom na obilježja jezika mladih te utvrdila da nisu svi pronađeni frazemi zabi-lježeni u rječnicima, ali i da novi frazemi čine varijante starih. U germanističkom su jezikoslovlju naglasci tradicionalno stavljani na istraživa-nje tipologije frazema, njihovih funkcija i primjene u različitim tekstnim vrstama. U novije se vrijeme naglasak stavlja na vezu novih tehnologija i frazema, na utvrđiva-nje frazeoloških minimuma i optimuma te na načine poučavanja frazema. Frazemi su sve češće predmet korpusnih istraživanja te istraživanja na temelju upotrebe u digitalnim medijima. U skladu s time i ovaj je tematski broj časopisa Aussiger Bei-träge posvećen istraživanju novih pristupa, digitalnih izvora te njihovu poboljšanju. U člancima su osim njemačkoga predmet istraživanja bili poljski, ukrajinski, ruski, slovenski i španjolski jezik. Vrijednost tematskog broja očituje se u različitosti priloga i pristupa opisu fraze-ma, a posebno može biti koristan u daljnjim didaktičkim istraživanjima te poboljša-nju ili razvoju digitalnih alata za pomoć u učenju i poučavanju frazema. 

Hana Bergerová, Heinz-Helmut Lüger i Georg Schuppener (ur.), Aussiger Beiträge (15/2021), Phraseologie im digitalen Zeitalter – Neue Fragestellungen, Methoden und Analysen

Hana Bergerová, Heinz-Helmut Lüger i Georg Schuppener (ur.), Aussiger Beiträge (15/2021), Phraseologie im digitalen Zeitalter – Neue Fragestellungen, Methoden und Analysen

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia