Fuerst-Bjeliš, Borna

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

74GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017Prof. dr. sc. Velimir Rogić, emeritusZagreb, 19. travnja 1925. – Zagreb, 21. studenog 2017.Otišao je naš profesor Veljko, kako su ga s izrazitim poštovanjem i dragošću zvale brojne generacije njegovih studenata geografije. Otišao je 21. studenog 2017. godine u 93. godini života. Gotovo 70 godina svoga života bio je posvećen geografiji. Erudit, poliglot, iznimno široka znanja i golema životnoga iskustva, svojim je djelova-njem i stvaranjem neizbrisivo obilježio modernu hrvatsku geografiju, ali i profesionalne i životne staze mnogih nastavnika i znanstvenika koji su imali priliku od njega učiti.Profesor Velimir Veljko Rogić rođen je 19. travnja 1925. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Nakon dvogodišnjega sudjelovanja u Drugome svjetskom ratu (1943. – 1945.) započeo je 1946. studij geografije, etnolo-gije i povijesti. Diplomirao je 1950. godine na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu te je iste godine izabran za asistenta na tadašnjem Geografskom zavodu. Doktorirao je 1957. godine obranom rada Velebitska primorska padina, a habilitirao 1960. radom Krk – geneza kulturnog pejzaža.Za docenta je izabran 1961., za izvanrednoga profesora 1966., a za redovitoga profesora 1972. go-dine. Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu 2000. godine dodijeljeno mu je zvanje professor emeritus. Još kao mladi asistent, a potom kao doktor znanosti, usavršavao se na francuskim i američkim sveuči-lištima. Kao pozvani gostujući profesor predavao je na brojnim europskim i američkim sveučilištima.  Profesor Rogić svoju znanstvenu i nastavnu karijeru posvetio je prije svega razvoju historijske i re-gionalne geografije nacionalnoga prostora. Studijski programi koje je studirao, široki interesi i kasniji istraživački rad oblikovali su njegov sasvim specifičan, kompleksan i svakako prepoznatljiv pristup proučavanju prostora. Zbog dotada gotovo nepostojeće tradicije povezanoga regionalnog i histo-rijskogeografskog istraživanja njegovi znanstveni radovi kao i koncepti kolegija koje je utemeljio i razvijao imaju ključno značenje te obilježavaju tzv. zagrebačku odnosno hrvatsku geografsku školu. Objavio je 168 znanstvenih i stručnih radova te nekoliko udžbenika iz geografije. Glavna su mu djela: Velebitska primorska padina (1958.), Krk – osobine i postanak pejzaža (1963.), Geografski koncept regi-je (1963.), Sociogeografski aspekt dinarskog krša, kulturnog areala i brdsko-planinskog prostora (1976.), Regionalna geografija Jugoslavije (1982.), Dvojno značenje Zagrebačke regije (A Twofold Notion of the Zagreb Region, 1990.) kao i niz studija uvjetno-homogene i nodalno-funkcionalne regionalizacije hr-vatskoga prostora, objavljenih najvećim dijelom u Hrvatskom geografskom glasniku. Njegove radove obilježava i pionirska primjena pojedinih znanstvenih metoda iz područja historij-ske geografije. Tipičan je primjer primjena regresivne metode, kao jedne od najvažnijih znanstvenih metoda u području historijske geografije. Prvi znanstveni radovi profesora Rogića usmjereni su na procese geneze i evolucije kulturnih pejzaža, posebno onih sjevernoga hrvatskog primorja i kao takvi ulaze u klasična djela onodobne jake hrvatske pejzažne škole koja se naslanja na najbolju njemačku, francusku i britansku tradiciju geografskih istraživanja unutar paradigme razvoja kulturnih pejzaža. Njegova studija o procesu oblikovanja krških pejzaža Velebitska primorska padina prvi je put u našoj literaturi dokumentirano uputila na međuovisnost tradicionalnih struktura naseljenosti, tipa gospo-I N  M E M O R I A Mfoto: Ivan Zagoda75GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017darstva i fizionomije krških pejzaža. Rezultati su, naime, dokazali daleku pretpovijesnu starost procesa degradacije vegetacijskoga pokrova nasuprot općeraširenim, ali zapravo neutemeljenim mišljenjima o mlađem, novovjekovnom nastanku ogoljelih, kamenjarskih kulturnih pejzaža našega krša.Upravo je ovakav pristup, u čijoj je osnovi kauzalnost između obilježja i vrijednosti prirodne sredi-ne i alohtonih obilježja načina života za razvoj kulturnoga pejzaža, temelj dobro poznatoga Rogiće-va koncepta dvojne geografske regionalizacije. Po profesoru Rogiću regionalizacija nužno mora biti dvojaka, tj. osnovana na prostornoj diferencijaciji utemeljenoj na fizionomskim kriterijima (kulturni pejzaži) te nodalno-funkcionalnom okupljanju različitih fizionomski homogenih cjelina (kulturnih pejzaža) u makroregionalne, regionalne i subregionalne grupacije. Geografska regionalizacija na taj način obuhvaća cjelokupnu prostornu stvarnost: vizualno prepoznatljivu fizionomiju prostora te funk-cionalno-procesni sadržaj prostora. Njegov koncept dvojne geografske regionalizacije, postavljen još davnih 50-ih i 60-ih godina prošloga stoljeća, bio je u toku s tadašnjom svjetskom i europskom geo-grafskom progresivnom misli. Usprkos tomu što je od tada prošlo više od pola stoljeća, taj koncept nije nimalo manje aktualan te je i danas jedini koncept kompleksne geografske regionalizacije. Brojne teorijsko-metodološke rasprave o geografskom regionalnom konceptu te radovi o uvjetno-homoge-noj (fizionomskoj) i nodalno-funkcionalnoj regionalizaciji bivšega jugoslavenskog odnosno hrvatskog prostora od neprocjenjive su vrijednosti za hrvatsku geografiju, ali i za praksu u smislu prostornoga planiranja i uređenja.Osim temeljnih kolegija Regionalne i Historijske geografije nacionalnoga prostora na Geografskom odsjeku profesor Rogić predavao je i kolegije: Uvod u geografiju, Principi regionalizacije, Geografija gra-dova, Regionalna geografija Bliskog istoka i SSSR-a. Također je bio dugogodišnji profesor i voditelj po-slijediplomskoga studija na Geografskom odsjeku PMF-a te nastavnik na multidisciplinarnom poslije-diplomskom studiju prostornoga uređenja na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na više programa u Međunarodnom centru poslijediplomskih studija u Dubrovniku te na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. U svom bogatom i dugogodišnjem nastavnom radu bio je mentorom velikomu broju mladih geografa u postupku stjecanja zvanja profesora, inženjera, magistara i doktora geografije. Nakon umirovljenja ostao je aktivan – kao uvijek rado slušan i omiljen predavač, ali i traže-ni, vrlo strog i kritičan recenzent. Kao gostujući profesor predavao je još dugi niz godina na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru te povremeno na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji. Profesor Rogić obnašao je brojne dužnosti na Geografskom odsjeku i u Hrvatskom geografskom društvu; bio je pročelnik Odsjeka u dva mandata, predstojnik Zavoda za geografiju i prostorno uređe-nje te predsjednik Hrvatskoga geografskog društva također u dva mandata. Bio je jedan od osnivača časopisa Geografski horizont i njegov prvi urednik te urednik Hrvatskoga geografskog glasnika pune 22 godine.Za svoj je znanstveni i nastavni rad i zasluge dobio brojna priznanja i nagrade: Orden zasluga za na-rod, Orden za hrabrost, Orden republike te nagrade Ivan Filipović za znanstveni i nastavni rad i Federik Grisogono za znanost.Brojne generacije njegovih studenata sjećaju se njegove iznimne, gotovo legendarne erudicije, njegovih jedinstvenih, uvijek svježih i inspirirajućih predavanja. Na zimskom seminaru za nastavnike prije dvije godine, na kojem je gostovao kao recenzent prilikom predstavljanja knjige o historijskoj geografiji Hrvatske, u svojoj 91. godini života ponovno nas je sve oduševio, baš kao nekada. Opraštamo se s profesorom Rogićem u tuzi, ali s velikom zahvalnošću na svemu što je hrvatska geografija trajno baštinila kroz njegov dugogodišnji, neumoran rad na njezinu razvoju. Zahvalni smo mu i svi mi koji smo imali čast i povlasticu osobno ga poznavati, učiti od njega i raditi s njim.Profesor Rogić bio je i uvijek će biti neupitni autoritet hrvatske geografije.borna Fuerst-bjeLiŠ

prof. dr. sc. Velimir Rogić, emeritus

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia