Perinatalno razdoblje se definira kao razdoblje od 22. tjedna trudnoće do 7 dana (168 sati) iza poroda. U tome razdoblju dešava se više smrti neko u slijedećih 30 godina ljudskoga života, a gotovo 4/5 dojenačke smrtnosti otpada na ranu neonatalnu smrtnost. Osim socikonomskih činitelja, na smrtnost u perinatalnom razdoblju znakovito utječu i organizacija zdravstvene skrbi trudnica i novorođenčadi. čini se da je do poboljšanja te skrbi došlo u proteklih 20 godina, jer je udio rane novorođenačke smrtnosti u odnosu na ukupnu perinatalnu smrtnost smanjio od 7,2‰ na 2,7‰. Osim razvoja medicinskih aspekata skrbi, važni su njezina organizacija, humanizacija, poštivanje prava djece i majki kao pacijenata, prema obitelji usmjerena zdravstvena skrb i druga pitanja kojima se u nas posvećuje premala pozornost. Cilj ovoga rada je prikazati neke organizacijske aspekte pružanja perinatalne zaštite u Republici Hrvatskoj tijekom 2000. godine na osnovu ankete provedene u hrvatskim rodilištima. Na anketu s pitanjima o organizaciji nekih aspekata perinatalne zaštite odgovorilo je 27(75%) od 36 hrvatskih rodilišta. Učestalost poroda carskim rezom bio je veći u klinikama (13,8%) nego u nekliničkim ustanovama (11,4%) (ï£2=51,95, P=0,00001). Očevi su češće prisutni pri vaginalnom porodu u manjim nego kliničkim rodilištima (7,2% prema 6,4%;ï£2=7,79; P=0,005). Kontakt „koža na kožu†je prakticiran u 22 od 27 rodilišta, a novorođenče je ostalo s majkom u rađaonici u 18 od 27 rodilišta. U 8 rodilišta s 8436 poroda (22,3%) samo su anesteziolozi znali intubirati novorođenče, pružajući joj potrebnu razinu skrbi. Transport ugrožene novorođenčadi organiziran je „od sebe†uz nedostatke opreme i obučenog osoblja. Zaključak je da je potrebna regionalizacija, humanizacija i edukacija u svrhu poboljšanja perinatološke skrbi u Hrvatskoj, uz financijsko ulaganje od oko 10 milijuna Eura, no neka bi se pitanja zasigurno mogla riješiti već sada boljom organizacijom i promjenom pristupa pacijentima. Time bi se poboljšali uvjeti rađanja i povećala šansa kvalitetnog preživljavanja svakog djeteta, što je u svjetlu negativnih demografskih zbivanja u Republici Hrvatskoj od velikoga značaja.
