Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) procjenjuje da je rak najvećim dijelom uzrokovan čimbenicima koji se povezuju sa stilom življenja i okolišem. Posebice se to odnosi na duhan, kronične infekcije i prehranu. Hipoteza je da se u razvijenim zemljama odgovarajućom prehranom i fizičkom aktivnošću, kao i održavanjem odgovarajuće tjelesne težine može prevenirati 30% od svih slučajeva raka. U zemljama u razvoju veliki je broj karcinoma uzrokovan prehranom siromašnom svježim voćem i povrćem kao i s previše soli. Najnoviji rezultati EPIC studije (European Prospective Investigation into Cancer and Nutrition) koja se provodi u 22 centra u 9 zemalja ukazuju na smanjeni rizik za rak kod veće konzumacije voća i povrća te povećani rizik kod prehrane s mnogo mesa i soli (1). Velik je broj istraživanja ukazao na utjecaj prehrane, te mogućnost djelovanja specifičnih čimbenika u procesu karcinogeneze u različitim organima i tkivima. U eksperimentalnim, ali i humanim epidemiološkim istraživanjima učinke su modulirali: makronutrienti (masti, ugljikohidrati, bjelančevine i vlakna), vitamini te minerali. Mijenjanje rizika za rak čimbenicima prehrane može se dogoditi u raznim stadijima razvoja raka. Prehrana može smanjiti učinke karcinogena iz okoliša, oštetiti DNK direktno ili indirektno, te promovirati ili inhibirati progresiju raka. Tradicionalna mediteranska prehrana svojim sastavom te načinom pripreme odgovara postulatima zdrave prehrane, odnosno prehrani kakva se preporuća u prevenciji raka
