Vilić, Laura

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

511supstancije racionalne naravi. Za Ivana Pavla II. najbolji je način da prodremo u bit osobe da ju promatramo cjelovito u svim svojim aspektima: svojoj svijesti, samospoznaji, slobodnoj volji, emoci-jama i tijelu. Autor tu uočava “lijek” Ivana Pavla II., koji se može promatrati kao protuotrov relativizmu i utilitariz-mu u etici, osobito u seksualnoj etici i bioetici. Papa potvrđuje tomistički stav da je ljudska osoba prirodno obilježena istinom i dobrom. Za dobro se ne zna samo kroz metafizičku refleksiju, nego i kroz ljudsko iskustvo. Za Ivana Pavla II. postoji samo jedna norma, koju on naziva personalističkom normom, po kojoj je osoba tako veliko dobro da je jedina valjana relacija spram osobe lju-bav, tj. osoba koja sama sebe određuje nikada se ne može koristiti kao puko sredstvo za tuđi cilj. U tom su smislu, smatra Papa, muževnost i ženstvenost “originalni znakovi kreativnoga [Bož-jega] stvaranja” (str. 158). Tako ljudsko tijelo manifestira snagu one vrste lju-bavi po kojoj ljudska osoba postaje dar jedna drugoj.Autor nas poziva na samom kraju knjige da, slijedeći nauk Ivana Pavla II., gradimo kulturu života te civilizaciju istine i ljubavi. Prema autoru, antropo-loška slika kartezijanskoga racionalizma svela se je na svjetonazor koji je zarazio muškarce i žene koji žive u suvremenoj kulturi, doživljava se svaki dan, preno-si se različitim putem onima koji žive i odrastaju u suvremenom društvu, for-mirajući uvjerenja, stavove i ponašanja ljudi bez njihova znanja i volje. Kako moderni racionalizam ne prihvaća mi-sterij, ne prihvaća ni misterij osobe kao muško i žensko. U tom smislu, ova knji-ga uistinu je jedno veliko osvježenje u literaturi za ponovno vraćanje cjelovi-tomu poimanju osobe kao misteriju po antropološkom učenju Ivana Pavla II. Bogato, sveobuhvatno i otvoreno istra-živanje iz područja filozofske i teološke antropologije! Autor knjige vješto je smjestio Papin doprinos u povijest misli i kulture.Knjiga je prikladna za profesore fi-lozofije i teologije, psihologe, svećeni-ke, studente, bračne parove i za sve one kojima je i dalje privlačna cjelovita i isti-nita vizija čovjeka kao osobe te obitelji kao zajednice života i ljubavi. Nadamo se da će knjiga ugledati i hrvatski pri-jevod.Martin KajtaziMeđunarodni znanstveni skup O abortu-su interdisciplinarno. Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagre-bu, Zagreb, 27. listopada 2022.Pobačaj ili abortus, odnosno na-mjerni prekid trudnoće tema je koja uvijek aktualna kako u široj javnosti, tako i u znanstvenim krugovima. Pole-mika glede abortusa svojevrsni je ka-men spoticanja kroz ideološke diskusije u čitavom svijetu. Toj je problematici važno pristupiti iz kuta različitih znan-stvenih disciplina, a takav pristup za-htijeva veliku upućenost i osjetljivost. Nužno je stoga da oni koji se temom abortusa bave budu njome zaokupljeni i opsežnim poznavanjem literature u području s kojega polaze. Osim iscrpno-ga poznavanja same materije, važno je temi abortusa pristupiti kroz segment uzroka, prevenciju čina te u konačnici i posljedicu istoga. Kada govorimo o različitim znanstvenim pristupima temi abortusa, nužno je uzeti u obzir povi-jesni, medicinski, psihološki, sociološ-ki, religijski, (bio)etički i pravni aspekt kako bismo iz različitih znanstvenih po-dručja barem pokušali doći do ikakvoga konsenzusa a koji bi za krajnji rezultat imao i ćudorednu dimenziju koja će biti i odraz našega društva i sveopćega jav-noga mnijenja u našoj zajednici. Tako je 27. listopada 2022. godine u Zagrebu 512održan Međunarodni znanstveni skup O abortusu interdisciplinarno na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti u orga-nizaciji Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Teo-loške fakultete Univerze v Ljubljani i Fakulteta kanonskoga prava Papinsko-ga sveučilišta Gregoriana u Rimu. Cilj je skupa bio pružiti pregled različitih znanstvenih pristupa tematici abortusa. Skup je rezultirao susretom mnogobroj-nih stručnjaka iz nekoliko znanstvenih disciplina te je bio podijeljen u pet se-sija: Religije o abortusu, Filozofija o abortusu, Pravo o abortusu, Psihologija i psihoterapija o abortusu i Bioetika o abortusu.Prvo, ujedno i pozvano predavanje Judaizam o abortusu održao je Kotel Da–Don, glavni rabin Židovske vjer-ske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj. Predstavio je motrište koje judaizam ima prema pobačaju i to kroz židovske izvore, posebice Toru i rabinsku litera-turu. Posebna je pažnja bila usmjerena na pitanja povezana sa samom trudni-com kao što je njezina ugroza zdravlja do koje moguće dolazi u periodu trud-noće, ali i tematika malformacije plo-da kao svojevrsna posljedica majčina zdravstvenoga stanja ili nasljedne bole-sti. Predavanje pod naslovom Pobačaj u brahmanističkoj tradiciji izložio je Ivan Andrijanić stavivši u fokus pitanje po-bačaja kojim se je bavila tradicionalna brahmanistička (hinduistička) etika, a posebice sveto i svjetovno pravo. Islam-ski pogled na abortus izlaganje je Mevlu-dija Arslanija u kojem ističe vrijednost i svetost života kao dar od Boga, što je temeljna dogma kako svih monoteistič-kih religija tako i islama. Ivica Musa s temom izlaganja Između biološkoga i društvenoga rođenja: (Ne)zaštićenost (nerođene) djece u kulturama antičkog svijeta dao je uvid u neke pristupne vidi-ke razumijevanja svijeta antičkih kultu-ra u susretu s fenomenom ljudskoga ži-vota koji nastaje. Zajedničko izlaganje održali su Anto Mišić i Ivan Antunović na temu Ranokršćanski stav o pobačaju (abortusu). Poseban je naglasak stavljen na stav kršćanstva o pobačaju ističući da je riječ o moralno neprihvatljivom činu, ali i smrtnom grijehu, te da je fetus od samoga početka ljudsko biće. Abortus: gnostička dogma bila je tema izlaganja Mikolaja Martinjaka, pri čemu je na-glasak stavljen na studije koje se bave pojedinačnim komponentama gnosti-cizma, kao što je njegova kozmologija, u čijem se pobližem promatranju mogu pronaći smjernice ili nacrt za individu-alizam koji vodi do odbacivanja (abor-tusa).Drugi dio skupa započeo je predava-njem Daniela Miščina na temu Emma-nuel Levinas i vrednota života, u kojem je govorio o krivnji nadživjeloga u filo-zofskoj misli Emmanuela Levinasa, iz koje proizlazi odgovornost za drugoga u kontekstu temeljnoga prava na život, te je analiziran Levinasov odnos prema vrijednosti života. Ivan Šestak u izlaga-nju Robert Spaemann: filozof u obrani života pobliže je predstavio lik i djelo Roberta Spaemanna kao filozofa među čijim etičkim temama osobito mjesto zauzima govor o europskim vrijedno-stima, atomskom naoružanju, genskoj manipulaciji, umjetnoj oplodnji, euta-naziji i abortusu kao nedopustivom činu te zauzimanje za pravo nerođenoga dje-teta na život. Ines Skelac i Ivan Koprek održali su izlaganje pod naslovom M. Scheler i B. Hellinger o mjestu i posljedi-cama abortusa u “poretku ljubavi”, u ko-jem su se s gledišta spomenutih autora dotaknuli važnosti razumijevanja čina abortusa u kontekstu posljedica, pove-zujući temeljno pitanje abortusa s osje-ćajem pripadnosti obitelji. Poseban dio posvećuju odnosu partnera u kontekstu abortusa te pitanjem kako isti čin utje-če na njihov odnos i daljnje neizbježne posljedice. Ivan Čulo u izlaganju Suvre-513mene devijacije shvaćanja ljudskih prava u kontekstu njihova nastanka i izvornoga značenja osvrnuo se je na problematiku ljudskih prava, njihov sadržaj, opseg i svrhu koja često biva neadekvatno shva-ćena, vođena aktivističkim i političkim interesima.Sudionici treće sesije bili su struč-njaci o pravnim pitanjima koja su nei-zostavna u okviru interdisciplinarnoga pristupa tematici abortusa. Ivan Bra-nimir Pavičić osvrnuo se je na odluku Vrhovnoga suda SAD–a u predmetu Dobbs, koji je odbacio svojevrsni pravni presedan donesen prije pedeset godi-na, ukinuvši ustavno pravo na pobačaj na način da je odlučivanje o regulaci-ji istoga preneseno na svaku pojedinu saveznu državu. Detaljnije je pojasnio osnovne pojmove nužne za razumije-vanje istoimene odluke, sastav i način odlučivanja Vrhovnoga suda. Anita Blagojević i Ivana Tucak nadovezale su se s temom Pravo na pobačaj i (ne)mogući utjecaji odluke DOBBS na su-vremene pravne trendove, pri čemu su postavile iznimno važno pitanje mogu-ćega utjecaja odluke Vrhovnoga suda SAD–a na suvremene pravne trendo-ve na globalnoj, ali i europskoj razini. Izlaganje Kanonsko–pravna normativa abortusa održao je Alan Modrić poja-snivši najvažnije elemente kažnjiva dje-la pobačaja te pravnu normativu, koja je oduvijek taj čin smatrala kažnjivim, ne relativizirajući težinu pobačaja, ali nudeći vjerniku pokajniku blizinu i put pomirenja s Bogom i Crkvom.Ivan Platovnjak svojim je izlaganjem Emotional and spiritual healing after abortion otvorio četvrti dio skupa. Ilu-strirao je složenost posljedica pobačaja u psihološkom smislu te je predstavio Rachel’s Vineyard — duhovni program koji pomaže ženu i muškarca koji su “iz-gubili” dijete pobačajem i onoga koji je izravno sudjelovao u takvoj odluci te mu je zbog istoga događaja potrebno du-hovno i mentalno ozdravljenje. Antun Volenik u izlaganju Preživljeni pobačaj, studija slučaja prikazao je kvalitativno istraživanje studije slučaja na primjeru klijentice u individualnoj psihoterapiji koja je saznala da je trebala biti pobače-na. Erik Brezovac izložio je temu Druš-tvo i pobačaj — ideologije, vrijednosti i polarizacija prikazavši dimenzije suvre-menoga društvenoga konteksta koji se temelji na aksiološkoj, vrijednosnoj ra-cionalnosti, negacijskoj solidarnosti te posljedično i društvenoj polarizaciji te-meljenoj na kulturno–političkim meha-nizmima u pitanju fenomena pobačaja. Tomaž Mikuš u izlaganju pod naslovom Rachel’s Vineyard Retreats detaljnije je upoznao sudionike skupa s Rachel’s Vineyard programom istaknuvši kako isti kroz duhovni aspekt pomaže da ko-risnici prebrode gubitak djeteta, bilo da je riječ o gubitku djeteta spontanim po-bačajem, mrtvorođenjem ili pak nekim drugim uzrokom.U posljednjem dijelu skupa Luka Janeš u izlaganju Abortus života ili po-bačaj smrti?: Integrativno–bioetički osvrt ukazao je na izostanak možebitno te-meljnoga pitanja vezanoga za raspravu o abortusu koje se odnosi na kontek-stualizaciju razmjera života i smrti kao početnoga spoticanja unutar rasprave o temi. Izlaganje Marijane Kolednjak Religija, moral i politika: rasprava o po-bačaju dalo je pregled povijesno–prav-ne, nacionalne i religijske prakse kada je riječ o moralnoj (ne)dopuštenosti abortusa i njegovoj krajnjoj regulaciji unutar različitih društvenih zajednica, posebice države. U kontekstu nauka Katoličke crkve, a u vezi s antropološ-kim statusom ljudskoga bića i njegova dostojanstva Suzana Vuletić posvetila je svoje izlaganje Bioetička prosudba far-makološkog pobačaja interceptiva i kon-tragestativa tematici abortusa s osvrtom na medikamentozni prekid trudnoće, tj. farmakološke pripravke koji induciraju 514pobačaj. U izlaganju nastoji skrenuti pažnju na neprestani napredak medici-ne, koji nastoji prevenirati ili obustaviti već začeti ljudski život. Predavanje pod naslovom Moralno–bioetička perspektiva pobačaja — ljudski život “na rubu zako-na” bilo je posljednje na skupu, a odr-žao ga je Damir Šehić osvrnuvši se na pitanje abortusa s triju polazišta: filo-zofijsko–teološki aspekt o dostojanstvu ljudskoga života, moralno–bioetički osvrt o abortusu — implikacije i poslje-dice te zakonska regulacija i recentna sudska praksa.Laura Vilić 

Međunarodni znanstveni skup O abortusu interdisciplinarno

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia