U radu je dan životopis i prikaz magistarskog rada Ivane Šainović, magistre geodezije

Bačić, Željko

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Vijesti, Geod. list 2006, 4 307IVANA ŠAINOVIĆ - magistra geodezijeIvana Šainović stekla je 12. rujna 2006. godine naslov"Master of Science with major in Built Environment spe­cialised in Land Mangement" na Kraljevskom tehničkomuniverzitetu (KTH) u Štokholmu u Švedskoj, obranommagistarskog rada pod nazivom "Development of NSDI innonstandard environment, Croatia as case study" (RazvojNIPP-a u nestandardnom okruženju, analiza hrvatskogslučaja). Rad je izrađen pod mentorstvom prof. dr. se. Želj­ka Bačića i univ. lect. Leif Eidenstedta; u povjerenstvu zaocjenu i obranu rada bio je i prof. dr. Hans Mattson.Ivana Šainović rođena je 4. kolovoza 1977. godine u Kar-lovcu, gdje je završila osnovnu školu i glazbenu školu tegimnaziju, opći smjer. Godine 1995. upisuje se na Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Tijekom studija sudjelovala je u GPS kampanjama i bila aktivan član volonterske stu­dentske udruge IAESTE za razmjenu studenata tehničkih znanosti, u okviru je radila kaovoditeljica radne grupe za marketing, uvodeći geodetsku struku u program razmjene. U li­stopadu 2001. odlazi na dvomjesečnu stručnu praksu na Tehnički univerzitet u Mimchenu,na Katedru za geodeziju (Munich Technical University, Chair of geodesy) gdje radi nastručnom projektu iz područja inženjerske geodezije. Diplomirala je 2002. godine na usmje­renju za satelitsku i fizikalnu geodeziju, pod mentorstvom profesora Damira Medaka natemu "GeoVRML - Virtualna realnost georeferenciranih podataka". Po diplomiranju odlazina dvomjesečnu studentsku praksu na, Tehničko sveučilište u Helsinkiju, Finska, Katedruza fotogrametriju i daljinska istraživanja (Helsinki Technincal University, Chair of photo­grammetry and remote sensing), radeći na stručnom projektu iz daljinskih istraživanja.Zapošljava se u privatnoj tvrtki Geodis, no ubrzo prelazi u Državnu geodetsku upravu, ra­deći na poslovima organizacije i promoviranja geodetske struke, te u organizaciji međuna­rodnog simpozija ISPRS-a "Geoinformacije u primjeni" 2003. godine u Zagrebu. Nastavnoodlazi na magisterij na Kraljevski tehnički univerzitet u Stockholmu iz područja zemljišneuprave (Land management). Po povratku u Zagreb, radi u DGU na projektima organizacijei strategijskog upravljanja. Također je voditeljica podprojekta izgradnje kapaciteta u okvirutreće Faze Projekta izgradnje kapaciteta kojeg DGU provodi sa SIDA-om (Capacity buildingproject, phase III, Swedish International Development Agency). Do sada je kao autor i koa­utor, objavila 2 stručna rada u kongresnim publikacijama i nekoliko radova u domaćim ča­sopisima.Magistarski rad sadrži 96 stranica A4 formata, 13 slika, 24 stranice priloga, popis literaturesa 62 naslova i nizom web izvora. Rad je pisan na engleskom jeziku i podijeljen u devet po­glavlja:1. Uvod2. NSDI - operativna snaga3. NSDI iz Hrvatske perspektive - teoretski pregled4. Dizajn analize Hrvatskog slučaja5. Odgovori na anketu6. Daljnja implementacija7. Zaključak8. Literatura9. PriloziU uvodu je definirano područje istraživanja, koje je obuhvaćeno temom izgradnje NIPP-a.Kompleksnost pojma NIPP i same implementacije pojednostavljena je i posložena u logičke• National Spatial Dana Infrastructure (NSDI) = Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP)308 Vijesti, Geod. list 2006, 4cjeline. Svrha ovog rada je sustavni pristup temi NIPP-a te njegovoj implementaciji uHrvatskoj, pregled dosadašnjih aktivnosti na ovom području kao i daljnje preporuke zahrvatski model. Naglašena je važnost NIPP-a koji bi trebao omogućiti efikasnu izgradnjugeoinformacijskih baza podatka i direktnu razmjenu tih podataka između tijela državneuprave, lokalne i regionalne samouprave, javnih sustava i gospodarstva usmjerenih kraj­njem korisniku.Drugo poglavlje govori o operativnoj snazi koja je potrebna za implementaciju ideje NIPP-a,objašnjavajući što se podrazumijeva pod pojmom idealnog NIPP-a. Ovdje je opisan općenitopravni okvir vezan uz prostorne podatke te karakteristike standardnih uvjeta, tj. uvjeta ukojima se većina NIPP sustava razvijala u svijetu. Naglasak je na viziji NIPP-a, njegovojulozi i značenju kao pokretača gospodarskog i društvenog razvoja u području prostornih po­dataka.Treće poglavlje objašnjava teoretsku perspektivu NIPP-a iz hrvatske pozicije. Opisan jesam proces koji je potreban za uspostavu NIPP-a. Razrađena je uloga podataka u NIPP-u iztehničke perspektive te specifična ulogu katastarskih podataka. Nadalje rad detaljnije ana­lizira stvaranje pravnog, institucionalnog i organizacionog okvira NIPP-a. Poglavlje sadržianalizu pravnog okvira i nacrta novog prijedloga Zakona o državnoj izmjeri i katastru nek­retnina koji sadrži poglavlje o NIPP-u.Četvrto poglavlje opisuje dizajn analize razmjene prostornih podataka u hrvatskoj provede­ne u obliku ankete-upitnika, odaslane prepoznatim suradnicima i korisnicima prostornihpodataka. Analiza je izvršena na uzorku od 52 odgovora (od 147 odaslanih). Anketa jesadržavala 27 pitanja podijeljenih u četiri cjeline: o upravljanju prostornim podacima, raz­voju usluga i upotrebi standarda, upotrebi i razmjeni podataka te općenito poznavanjeNSDI i potrebe ispitanika za istim.Peto poglavlje istražuje odgovore iz ankete, istražujući i povezujući uzroke i posljedice, pro­bleme i preporuke anketiranih ispitanika i dajući zaključke na osnovu tih rezultata.Istraživanjem je utvrđena organizacijska kultura u hrvatskoj i način razmjene prostornihpodataka, definirajući podatke koji se najviše razmjenjuju i "core data" NIPP-a, tj. ključnepodatke nužne za izgradnju NIPP-a., naglašavajući tako nerazmjer između potrebitosti zarazmjenjivanjem i stvarno razmijenjenim podacima, te nepotpunosti pojedinih podataka zadaljnju i potpunu integraciju.Šesto poglavlje daje uvid u daljnju implementaciju NIPP-a kao sustava koji obuhvaćaprvenstveno pravne i financijske aspekte. Ovaj rad ne analizira detaljnije ekonomske i fi­nancijske aspekte, pošto je zakon kao takav još u postupku donošenja, ali daje uvid u prak­su drugih zemalja koje imaju NIPP. Kratki pregled stanja NIPP-a u svijetu je prikazan sanaglaskom na Švedski model, koji je jedan od najuspješnijih primjera i čija snaga leži u jakojmeđuinstitucionalnoj suradnji.Zaključak naglašava važnost spoznaje kon-cepta i uloge NIPP-a te njegove implemen­tacije, dajući na znanje da je do današnjegdana najviše snaga uloženo u pisanje prav­nog prijedloga NIPP-a, usporedno s pruža­njem servisa i podizanjem razumijevanja isvijesti korisnika u svezi prostornih podata­ka, s naglaskom na vizualizaciji prostornihpodataka.U prilozima se nalaze hrvatsko-engleski si­nonimi korišteni u radu, pojašnjenje odre­đenih pojmova, te anketa provedena međuispitanicima i shematski prikazi rezultataankete.Na XXIII. internacionalnom FIG-ovomkongresu pod naslovom "Shaping the Chan-Vijesti, Geod. list 2006, 4 309ge" održanom u Munchenu, Njemačka, od 8.-13. listopada 2006. predstavljen je rad naslov­ljen "Developing Infrastructural Frame for Nationwide Management of Spatial Informationin Croatia". Autori rada su prof. dr. se. Željko Bačić i mag. Ivana Šainović.Rad je predstavljen u sklopu sesije "NSDI", te sadržava značajne dijelove istraživanja gorenaslovljenog magistarskog rada, nadovezujući se na postojeće servise i projekte u DGU,usmjerenih realizaciji upravo NIPP-a u Hrvatskoj. Konkretne aktivnosti DGU usmjerenesu na definirane ciljeve: prevođenja svih podataka u digitalni oblik, orijentacije korisnicimate horizontalno umrežavanje interesnih grupa. Naglasak rada je na izlaganju strategijeNIPP-a, postojeće situacije i spremnosti institucija na implementaciju samog koncepta, tedetaljno izlaganje momentalno najsnažnije komponente, a to je prijedlog Zakona o državnojizmjeri i katastru nekretnina.Željko BačićTEA DUPLANČIĆ LEDER, doktorica tehničkih znanostiMr. se. Tea Duplančić Leder obranila je 12. lipnja 2006. naGeodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorsku di­sertaciju Novi pristup izradi elektroničkih navigacijskihkarata u Hrvatskoj. Povjerenstvo za ocjenu i obranu diser­tacije bilo je u sastavu: prof. dr. se. Nedjeljko Frančula(predsjednik), prof. dr. se. Miljenko Lapaine (mentor ičlan) i Assist. Prof. Dr. Mirjanka Lechthaler s Odjela zageoinformacije i kartografiju Tehničkog sveučilišta u Beču(članica).Tea Duplančić Leder rođena je 21. rujna 1960. u Splitu.Osnovnu i srednju školu pohađala je u Splitu, a 1979. godi­ne upisala se na Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Godine 1986. obranila je diplomski rad iz sferne astrono­mije Uspoređivanje točnosti računanja podataka za Suncepomoću algoritma u "The Australian Surueyor" i u "ActaGeodaetica, Geophysica et Montanistica". Poslijediplomskistudij na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu -smjer kartografija, upisala je 1990. godine, a 2000.godine obranila je magistarski rad Elek­troničke karte u pomorskoj kartografiji. Mentor je bio prof. dr. se. Nedjeljka Frančula. Dok­torski studij na Geodetskom fakultetu upisala je iste godine te, nakon polaganja svih ispita,2005. godine prijavila je temu doktorske disertacije Novi pristup izradi elektroničkih navi­gacijskih karata u Hrvatskoj. Za mentora je imenovan prof. dr. se. Miljenko Lapaine.Godine 2002. Tea Duplančić Leder završila je specijalizirani tečaj izrade i održavanja elek­troničkih navigacijskih karata (ENC) na IMO-IMA u Trstu, a 2005. pohađala je dva tjednaspecijalističku obuku u C-map Italija za poslove kontrole kvalitete i validacije podatakaENC-a.Pripravnički staž odradila je 1986. u Elektrodalmaciji Split, a zatim je pola godine radila usrednjoj građevinskoj školi Ćiro Gamulin. U Hidrografskom institutu u Splitu, u kojemuradi i danas, zaposlila se 1988. godine. Od 1994. do 2004. radila je na radnom mjestu načel­nice kartografskog odsjeka. Od 2004. radi kao glavna redaktorica pomorskih karata na po­slovima izrade elektroničkih pomorskih karata.Tijekom svoga rada u Hidrografskom institutu izradila je sljedeće pomorske karte i plano­ve: 50-3 Pula-Cres, 50-8 Sedmovraće, 83 Dubrovniki dio karte INT 3414 Dubrovnik-Dur­res, 17 Bakarski zaljev. Bila je urednica nekoliko nautičkih publikacija: Peljar I - Jadran­sko more istočna obala, Peljar za male brodove I i II dio, Povjerljivi navigacijski priručnik,te Živi Arhipelag. Izradila je i nekoliko ENC-ova hrvatskog dijela Jadranskog mora.

Ivana Šainović – magistra geodezije

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia