Bolanča, Dragan

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

873Dragan Bolanča: Zavarovalno pravoZbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 59, 4/2022, str. 873-875Marko Pavliha, Jernej Veberič, Dejan Srše, Milan GobecZAVAROVALNO PRAVOGospodarski vestnik Založba, Ljubljana 2021., str. 456Kolega Marko Pavliha1 je 2007. godine, kao izvanredni profesor za prometno pravo i pravo osiguranja te predstojnik Katedre za pomorsko i prometno pravo Fakulteta za pomorstvo i promet u Portorožu (u sklopu Sveučilišta u Ljubljani), objavio pionirsku knjigu Zavarovalno pravo.2 Tada se autor tek pojavio u slovenskom osiguranju kao enfant terrible, koji je svojom knjigom bitno doprinio razvoju slovenskog osiguranja.3 Razlog tomu bio je u činjenici što ekonomsku moć slovenskog osiguranja nije pratio dostojni znanstveni razvoj te struke. Kako je pravo osiguranja živi organizam, životna potreba zahtijevala je drugo izdanje koje je pripremio isti izdavač (Gospodarski vestnik Založba) 2007. godine, ali su ovaj put, uz kolegu Pavlihu, u pisanju knjige sudjelovali Sergej Simoniti, doc. dr. Anja Strojin i mag. Maja Krumberger. Trebalo je proći 14 godina kako bi se javnosti predstavilo treće (izmijenjeno i dopunjeno) izdanje knjige Zavarovalno pravo, koju je, naravno, tiskao Gospodarski vestnik Založba iz Ljubljane. Uz redovitog profesora Marka Pavlihu,4 koautori knjige prekaljeni su praktičari u materiji osiguranja mag. Jernej Veberič, Dejan Srše i Milan Gobec. Opseg knjige iznosi 456 stranica, a podijeljena je u sedam glavnih poglavlja.Prvo poglavlje (O pravu osiguranja, str. 41-63) govori nam o definiciji, opsegu i značaju toga prava, razvoju instituta osiguranja i prava osiguranja, izvorima slovenskog prava osiguranja (statusno i ugovorno), te o primarnom i sekundarnom pravu Europske unije (EU) koje obvezuje Republiku Sloveniju kao članicu EU-a.1 Prof. dr. Marko Pavliha poznat je i priznat stručnjak i znanstvenik u hrvatskoj akademskoj javnosti. Rođen je 15. prosinca 1962. godine u Ljubljani. Još u studentskim danima, kao iznadprosječan student, za svoj uspjeh dobio je nagradu ljubljanskog Pravnog fakulteta, gdje je diplomirao 1986. godine. Blistavi tempo studija nastavio je na Poslijediplomskom studiju pomorskog prava i prava mora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Pod mentorstvom vodećeg hrvatskog stručnjaka na području pomorskog prava prof. dr. sc. Ive Grabovca, magistrirao je 1989. godine na temu Pravno varstvo mora, a tu je temu prezentirao javnosti u svojoj prvoj knjizi pod istim naslovom. Kao stipendist kanadske vlade doktorirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta McGill u Montrealu 1992. godine. Njegov je mentor bio čuveni profesor William Tetley, a doktorska disertacija objavljena u obliku knjige 1993. godine Implied terms of voyage charters doživjela je međunarodni uspjeh (prikaz te knjige napisao je Ivo Grabovac u časopisu Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br. 1, 1993., str. 363-364).2 Prikaz te knjige napisao je Dragan Bolanča u časopisu Pravo u gospodarstvu, Zagreb, br. 5, 2001., str. 162- 164.3 Tako prof. dr. Šime Ivanjo u predgovoru knjige, str. 15. Napominjemo da se godine 1996. prof. Pavliha predstavio čitateljima svojom izvrsnom knjigom pod naslovom Zbirka slovenskih zavarovalnih predpiso, nakon čega je postao savjetnik Uprave Pozavarovalnice Sava d.d. Ljubljana.4 Danas je prof. dr. Pavliha gostujući profesor na Međunarodnom institutu za pomorsko pravo Međunarodne pomorske organizacije (IMO/IMLI) International Maritime Law Institute na Malti (ujedno i član Upravnog odbora), te na Pravnom fakultetu Sveučilišta na Malti. Titularni je član Međunarodnog pomorskog odbora (CMI), Kanadskog udruženja za pomorsko pravo (CMLA) i Kanadskog udruženja pomorskih arbitara (AMAC). Bivši je predsjednik Društva za pomorsko pravo Slovenije i počasni član Hrvatskog društva za pomorsko pravo. Slovenski je korespondent revije European Transport Law (Antwerpen) i International Journal of Insurance Law (London).Dragan Bolanča Zavarovalno pravo874Dragan Bolanča: Zavarovalno pravoZbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 59, 4/2022, str. 873-875Drugo poglavlje (Statusno pravo osiguranja, str. 65-152) opisuje uvjete za osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak društava za osiguranje i reosiguranje, poolova za (re)osiguranje, kao i ulogu zastupnika i posrednika osiguranja. Centralni propis jest slovenski Zakon o osiguranju iz 2015. godine koji je usuglašen s Direktivom (EU) 2009/138 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Direktiva Solvency II) i Direktivom (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja. Ovo se poglavlje još bavi različitim bitnim pitanjima u materiji osiguranja kao što su vrste, podskupine i skupine osiguranja, upravljanje rizicima, unutarnja i vanjska revizija, državni nadzor osiguratelja. Tu je bitna Uredba EU 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka).Treće poglavlje (str. 153-232) posvećeno je Općenitom pravnom uređenju ugovora o osiguranju, a zasniva se na rješenjima slovenskog Zakona o obveznim odnosima iz 2001. godine, koji propisuje zajednička pravila za sve vrste osiguranja (osim nekoliko iznimaka), imovinska osiguranja i osobna osiguranja (uključujući dobrovoljna zdravstvena osiguranja), te slučajeve sukoba zakona.Obvezna osiguranja (str. 233-276) tema su četvrtog poglavlja gdje se kao posebne jedinice izdvajaju pojam i izvori, vrste obveznih (individualnih) osiguranja (ima ih šest), obvezna osiguranja u prometu, obvezna osiguranja profesionalne odgovornosti, kliničko ispitivanje lijekova, obvezno osiguranje organizatora putovanja, ekološka osiguranja, te obvezna životna osiguranja uključujući i nezgodu.Peto poglavlje (Pomorska osiguranja, str. 277-334) prikaz je najvažnijih pitanja u okviru pomorskog osiguranja kao oblika transportnog osiguranja, koje je inače uređeno slovenskim Pomorskim zakonikom iz 2000. godine. Autori analiziraju klasične institute tog osiguranja kao što su pojam i vrste, osiguranje broda, osiguranje tereta, osiguranje od odgovornosti, osiguranje vozarine i drugih interesa, kreditna osiguranja te koliziju zakona.Šesto poglavlje (Zračna osiguranja, str. 335-364) sadržajno obuhvaća najznačajnije probleme ove vrste transportnog osiguranja, a to su značajke posebnih vrsta u okviru toga osiguranja (osiguranje kaska, osiguranje od odgovornosti…), svemirska osiguranja te koliziju zakona. Osnovni je propis slovenski Zakon o obveznim i stvarno pravnim odnosima u zrakoplovstvu iz 2000. godine, čija su rješenja napravljena po uzoru na Pomorski zakonik. U sedmom (zadnjem) poglavlju izložena je materija Ugovora o reosiguranju (str. 365-424), a tu se raščlanjuju pojmovi, oblici i načini tog osiguranja, kao i njegovi izvori (slovenski i europski), pravna narav ugovora, te bitne obveze reosiguratelja i reosiguranika. Autori zaključuju da poslovna praksa ne zahtijeva posebno pravno uređenje ugovora o reosiguranju.Nakon zadnjeg poglavlja slijedi popis korištene i preporučene literature u vidu knjiga (170) i članaka (209) na engleskom, njemačkom, slovenskom, srpskom i 875Dragan Bolanča: Zavarovalno pravoZbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 59, 4/2022, str. 873-875hrvatskom jeziku (str. 425-444), i stvarno kazalo (str. 445-452). Knjiga završava priloženim recenzijama recenzenata ove vrijedne knjige: prof. dr. Mihe Juharta s Pravnog fakulteta u Ljubljani (str. 453-454) i prof. dr. Branka Koržeta s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani (str. 454-456).Knjigu još čine predgovor (str. 5-9), sadržaj (str. 11-24), kratice (str. 25-27), sažeci svih poglavlja na slovenskom (str. 29-34) i na engleskom jeziku (str. 35-40). Napominjemo da se isti slovenski sažeci nalaze iza svakog analiziranog poglavlja, zajedno s ključnim riječima i pitanjima za ponavljanje materije, što je veoma korisno za svakog čitatelja.U čemu je izuzetna važnost trećeg (izmijenjenog i dopunjenog) izdanja knjige Zavarovalno pravo? Na slovenskom prostoru to je jedina monografija koja se bavi fenomenom osiguranja, a ujedno na pregledan i sustavan način prikazuje pravno uređenje slovenskog osiguranja kao posebne gospodarske djelatnosti. S obzirom na prethodno izdanje, sva su poglavlja (posebno četvrto, peto, šesto i sedmo) osuvremenjena, posebno novim europskim direktivama i uredbama. Analitička i pravnosustavna metoda upućuje nas na to da se radi o znanstvenoj monografiji koja opisuje zakonodavne i autonomne pravne izvore, bogatu sudsku praksu, a daje nam i niz praktičnih primjera iz bogate poslovne dokumentacije (re)osiguravajućih društava Sava, Re, Generali i Triglav. Složena materija predstavljena je jasnim jezikom, tako da je razumljiva i svakom laiku koji se prvi put susreće s materijom osiguranja. Time je dostupnost knjige omogućena studentima dodiplomskih i poslijediplomskih studija ekonomske, pravne i prometne naravi. Ta je knjiga bogat izvor spoznaja za svakog praktičara i znanstvenika prava osiguranja, kako u Sloveniji, tako i izvan nje. Knjiga je rezultat rada više autora, ali, nota bene, kolega Pavliha svojim je izuzetnim individualnim trudom, proizašlim iz zaljubljenosti u pravo osiguranja, sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća počeo graditi slovensku piramidu mladih istraživača i stručnjaka osiguranja.5 Danas se može reći da je ta piramida sagrađena, a na njezinu vrhu ponosno stoji upravo on – Marko Pavliha. Prof. dr. sc. Dragan Bolanča, profesor u mirovini5 Vidi supra fusnotu br. 3.

Marko Pavliha, Jernej Veberič, Dejan Srše, Milan Gobec: Zavarovalno pravo. Gospodarski vestnik Založba, Ljubljana, 2021., str. 456

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia