THE EFFECT OF WORKFORCE FLEXIBILITY ON THE ECONOMIC DEVELOPMENT OF EU COUNTRIES : DOCTORAL THESIS

Abstract

Europska unija je široko područje koje uključuje veliki broj zemalja s različitim politikama i odredbama koje je potrebno uskladiti i prilagoditi glavnim direktivama EU-a o tržištu rada koje za cilj imaju postizanje veće fleksibilnosti i efikasnosti europskog tržišta rada. Fleksibilnost tržišta rada utječe na zaposlenost i gospodarski rast. Moderno tržište rada Europske unije svojim sudionicima nastoji pružiti što veću sigurnost - sigurnost radnog mjesta kao i sigurnost u pronalaženju novog radnog mjesta. S ciljem ublažavanja dugotrajne nezaposlenosti i poboljšanja položaja stanovništva bez posla uvode se brojne mjere kojima se nastoji utjecati na povećanje zaposlenosti, kao što su pomoć mladima koji ulaze na tržište rada, pomoć kod mobilnosti zaposlenika, unaprjeđenje vještina. Iako je tržište povezanije nego ikad, a sloboda kretanja ljudi je omogućena skoro pa u svim segmentima, Europska unija se i dalje bori s neujednačenom i, u pojedinim državama članicama, relativno visokom stopom nezaposlenosti. Sukladno dosadašnjim istraživanjima, a s ciljem rješavanja problema neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada EU-a, kao i pitanja obrazovanja, mobilnosti, odredbi zakonske zaštite i sigurnosti u okviru sustava radnih odnosa, potrebno je sustavno istražiti i analizirati koordinaciju politika zapošljavanja na razni EU-a kao i provođenje mjera aktivnih politika tržišta rada. Između ostaloga, potrebno je konceptualno sagledati i intenciju u osiguranju pune mobilnosti i provođenja strategije cjeloživotnog učenja, kao i implementaciju fleksibilnijih ugovornih aranžmana i osiguranje modernijeg sustava socijalne sigurnosti, što će neosporno doprinijeti prosperitetu gospodarstava zemalja Europske unije. Rad je koncipiran u devet poglavlja koja neformalno čine dvije odvojene cjeline, odnosno teorijski i istraživački dio. U prvom dijelu rada identificirane su temeljne odrednice tržišta rada Europske unije i socio-ekonomski trendovi i politike na tržištu rada EU-a. Ocijenjena je važnost fleksibilnosti tržišta rada koja za cilj ima transformaciju istog, u vidu povećanja inkluzije osoba na tržište rada, te je objašnjena nužnost infiltriranja fleksigurnosti kao složenog koncepta koji sažima efekte fleksibilnosti i sigurnosti na tržištu rada. Drugi, istraživački dio rada, se odnosi na analizu utjecaja fleksibilnosti radne snage na gospodarski razvoj država EU-a. Važnost teme doktorske disertacije očituje se u postizanju minucioznog razumijevanja koncepta fleksibilnosti radne snage i njegovog utjecaja na gospodarski razvoj u promatranim zemljama. Značaju teme uvelike doprinosi i analiza provedena na uzorku od dvadeset i osam zemalja, što ovo istraživanje čini izrazito relevantnim za daljnje razvijanje spoznaja u području gospodarskog razvoja i tržišta rada Europske unije. Istraživanje u disertaciji provedeno je na EU-LFS-ovom službenom skupu podataka dobivenih na temelju projekta RPP 35/2020-LFS kojeg je odobrila Europska komisija i Eurostat te preuzetih s platforme S-CIRCABC. U sklopu projekta su dobiveni podaci za analizu na uzorku od 1 978 417 ispitanika u razdoblju od 2008. godine do 2018. godine. U analizu su uključene zaposlene i nezaposlene osobe starije od 15 godina i mlađe od 64 godine koje žive u kućanstvima na razini svih članica EU-a. Podaci su analizirani i obrađeni statističkom metodom. Kao okosnica rada nameće se glavno istraživačko pitanje na koje će se u disertaciji odgovoriti: utječe li fleksibilnost tržišta radne snage u promatranim državama na osiguravanje višeg stupnja razvijenosti zemlje. Ono kauzalno implicira svrhu provedenog istraživanja u disertaciji kojom se nastoje utvrditi relevantna obilježja svakog pojedinog tržišta radne snage EU-a te raspon fleksibilnosti radne snage na tržištu rada navedenih zemalja. U istraživačkom dijelu doktorske disertacije korištena je linearna korelacijska analiza te je izračunat koeficijent korelacije, koeficijent determinacije te pridružena statistička značajnost. Također, korištena je regresijska analiza – model višestruke regresije i to: višestruka linearna regresija te višestruka nelinearna regresija, pri čemu se odredila značajnost modela, koeficijent determinacije, pravac regresije i pripadajući ponderi prediktorskih varijabli. Nadalje, korišten je test značajnosti razlike između proporcija te je primijenjen χ2-test za ispitivanje povezanosti dvaju nominalnih varijabli. Razina značajnosti je postavljena na α=0,05. Za statističku analizu koristili su se statistički programi SPSS i Statistica. Na temelju opsežno provedene analize podataka odabranih zemalja članica Europske unije, uočena je značajnost implementacije koncepta fleksibilnosti u vidu procesa rada, radnopravnog statusa, radnog vremena i organizacije rada na tržištima rada Europske unije u smanjenju nezaposlenosti i segmentacije tržišta. Istraživanje je pokazalo kako veća fleksibilnost tržišta rada implicira povećanje dinamike tržište rada i rast bruto domaćeg proizvoda po stanovniku u sljedećim državama: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Francuska, Hrvatska, Litva, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Španjolska i Švedska.The European Union is a wide area that includes a large number of countries with different policies and regulations that need to be adjusted and coordinated with the main EU directives on labour law aimed at improving the flexibility and efficiency of the European labour market. The flexibility of the labour market affects economic growth and consequently employment and unemployment rates. The modern EU labour market tries to offer its participants more security, in keeping their workplace, as well as finding a new one. With the aim of alleviating long-term unemployment and improving the life quality of the unemployed, as well as increasing employment; numerous measures, such as helping the youth enter the labour market, advancing employee mobility and improving skills, have been introduced. Although the market has never been more connected and the freedom of movement now exists in almost all segments, the European Union still fights uneven, and in certain member states, relatively high unemployment rate. In accordance with previous research, with the aim of solving the problem of imbalance between supply and demand in the EU labour market, as well as education, mobility, level of legal protection and safety in terms of employment, it is necessary to systematically research and analyse the coordination of employment policies on the EU level as well as the enforcement of active labour market policies. Among others, there is a need for a conceptual view on the intention of securing full mobility and implementing lifelong learning strategy, flexible contractual arrangements and a more modern system of social security which would undoubtedly contribute to the economic prosperity of the EU member states. The paper consists of nine chapters which form two separate units, i.e. the theoretical and the research part. The first part identifies the basic EU labour market determinants, socio-economic trends and policies. It provides an evaluation of the labour market’s flexibility, aimed at transforming it by including more people, and it explains the need of infiltrating flexicurity as a complex concept which integrates the effects of flexibility and security. The second, research part, refers to the analysis of the effect of workforce flexibility on the economic development of the EU member states. The significance of this dissertation is in achieving detailed understanding of workforce flexibility concept and its impact on the economic development in the observed countries. The analysis conducted on the sample of 28 countries also contributes to its significance and makes the thesis highly relevant for further developments in the field of economic growth and the EU labour market. The research was conducted on EU LFS official dataset which was obtained on the account of RPP 35/2020-LFS project, approved by the European Commission and Eurostat. The data for the sample analysis was obtained under the project and was based on the sample of 1.978.417 subjects in the period from 2008 to 2018. The analysis included employed and unemployed people, between the age of 15 and 64, living in households in all member states, Iceland, Norway and Switzerland. Statistical method was used to analyse and process data. The backbone of this paper is the main research question: Does the labour market flexibility affect the countries' level of development? It implicates the purpose of the conducted research which tries to determine the relevant features of EU members' labour market, as well as its workforce flexibility. In the research part of the Ph.D. dissertation, linear correlation analysis was used, the correlation coefficient, the coefficient of determination and statistical significance were calculated. Regression analysis, the model of multiple regression, was also used: multiple linear regression and multiple nonlinear regression, which determined the significance of the model, the coefficient of determination, regression line and weights assigned for predictor variables. Furthermore, a difference in proportions test was used and a Chi- squared (χ2) test was used to examine the relationship between two nominal variables. The statistical significance level was set at α=0,05. SPSS and Statistica were used for statistical analysis. Extensive analysis shows how the implementation of the concept of flexibility into the workflow, employment status, working time and work organization in the EU labour market contributed to reducing unemployment and market segmentation. The research has shown that greater labor market flexibility implies an increase in labor market dynamics and gross domestic product per capita growth in the following countries: Austria, Belgium, Bulgaria, Cyprus, France, Croatia, Lithuania, the Netherlands, Poland, Romania, S