Lucija Radoš

Croatian

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

239What Happened to the Ancient Library of Alexandria? Edited by Mostafa El-Abbadi and Omnia Mounir Fathallah. Leiden : Boston, Koninklijke Brill NV, 2008. 259 str. ISBN 978-9004165458   What Happened to the Ancient Library of Alexandria? ([to se dogodilo s anti~kom knji`nicom u Aleksandriji?) naslov je zbornika radova s me|unarodnog seminara odr`anoga u Bibliotheci Alexandrini u sklopu Alexanadria Projecta 26.-28. rujna 2004. godine.  Radi se o naslovu koji pripada cjelini Library of the Writ-ten Word 3, nizu The Manuscript World 1. (Osim The Manuscript World-a, cjelina obuhva}a i nizove The Handpress World  i The Industrial World). Knjigu je 2008. godine izdala izdava~ka ku}a Brill koja ima sjedi{ta u Leidenu, gdje je izvr{eno i tiskanje ove publikacije, i u Bostonu. Kao urednici navedeni su Mostafa A. El-Abbadi, koji je ujedno i autor jednoga od radova u zborniku i profesor emeritus na aleksandrijskom sveu~ili{tu, i Omnia M. Fathallah, organizatorica navedenoga me|unarodnog seminara zaposlena u Bibliotheci Alexandrini. Knjiga se na 259 stranica bavi problematikom naslovnog pitanja koje dugo vremena zaokuplja pa`nju svjetskih znanstvenika, istovremeno nude}i {iroku le-pezu tema povezanih s pismeno{}u i knjigom op}enito na tim prostorima, u doba od osnutka Aleksandrijske knji`nice do Arapa u kasnomu srednjem vijeku. Predgovor je napisao ravnatelj Bibliothaece Alexandrine Ismail Serageldin i u njemu poja{njava kako je do{lo do organizacije seminara i predstavlja autore radova, koji su mahom stru~njaci za ovu tematiku. Slijede zahvale koje potpisuju izdava~i, potom popis ilustracija, kratica, te ukratko napisani ̀ ivotopisi u knjizi zastupljenih autora. U nekoliko je redova pred-stavljen The Alexandria project, a radi se o najve}em istra`iva~kom projektu u Aleksandrijskoj knji`nici, ustanovljenom kao pomo} istra`iva~ima koji se bave anti~kom Aleksandrijskom knji`nicom i radovima sli~ne tematike.  U uvodu Mostafa El-Abbadi razja{njava kako se rad na seminaru podijelio u ~etiri glavne sekcije: razvoj knji`nice u anti~kom Egiptu, Aleksandrijska knji`nica u opasnosti u kasno doba Ptolemejevi}a i rimsko doba, intelektualci u Aleksandriji u kasnoj antici i Arapi i Aleksandrijska knji`nica, te u kratkim crtama bilje`i ko-stur pojedinih izlaganja. Radovi zapo~inju francuskim naslovom À la recherche de la systématisation des connaissances et du passage du concret à l’abstrait dans l’Egypte ancienne, autora Mounira H. Megallyja, profesora emeritusa egiptologije na nekoliko sveu~ili{ta u Egiptu. U svom prilogu M. H. Megally istra`uje epistemolo{ke uzro-ke nastanka velike Aleksandrijske knji`nice. U potrazi za sistematizacijom znânja i o prijelazu s konkretnog na apstraktno znanje u Starom Egiptu, on u glavnim crtama priziva iskustvo kolektivnog znanja Egip}ana kroz geografske datosti, Vjesnik bibliotekara Hrvatske 52, 1/4(2009), 239-253ISSN 0507-1925© VBH 2009.VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 52, 1/4(2009)240dru{tveno ekonomsku organizaciju zemlje, specifi~an problem plavljenja Nila, su-stav brojenja i ra~unanja, posebnosti sustava pisanja i njegove implikacije, te kroz svijest o vremenu, ra~unanju vremena i povijesti.Sljede}i naslov glasi Private collections and temple libraries in ancient Egypt (Privatne zbirke i hramske knji`nice u anti~kom Egiptu), autorice Fayze M. Haikal, ina~e sveu~ili{ne profesorice egiptologije u Kairu. Haikal obja{njava da su knjige i knji`nice u Egiptu postojale daleko prije osnutka Aleksandrijske knji`nice te se osvr}e na razne medije (navodi natpise u hramovima i grobnicama, papirusne svit-ke, arhive, tekstove u piramidama, privatne zbirke) prijenosa informacija u to doba. U ~lanku Earth, wind, and fire : the Alexandrian fire-storm of 48 B.C. ame-ri~kog arheologa, povjesni~ara i antropologa Williama J. Cherfa, raspravlja se o tome je li podmetnuta “vatrena oluja” (fire-storm) 48. pr. Kr. zaista mogla zapali-ti i spaliti knji`nicu, definira pojam fire-storm, ispituje tada{nje meteorolo{ke uvjete, i na kraju, uspore|uju}i ovaj po`ar s onim u Chicagu 1871. godine, zaklju~uje da se tvrdnja kako je Aleksandrijska knji`nica izgorjela ne mo`e u potpunosti dokazati, ali se mo`e pretpostaviti. U radu The destruction of the library of Alexandria : an archaeological view-point prof. Jean-Yves Empereur s pari{ke Sorbonne pi{e o doprinosu arhe o lo{kih iskapanja dokazivanju kako je propala Aleksandrijska knji`nica te potkrepljuje svoj rad brojnim fotografijama i crte`ima.      Mostafa A. El-Abbadi na str. 89-93 u svojemu radu Demise of the Daughter library sa`eto i koncizno pi{e o sudbini serapejske knji`nice, uz citiranje knji`evnih izvora. Slijedi uradak francuskog novinara, pisca i povjesni~ara Luciena X. Polastro-na Ce que construisent les ruines koji u svom prilogu daje komparativni prikaz povijesti knjige na po~etku nove ere. Pri tom koristi primjere obrnutih putanja velike Aleksandrijske knji`nice (~ije postojanje problematizira) kao kulturne pa-radigme Zapada, opisuju}i njezin uspon i pad – i primjer polo`aja “knjige” u Staroj Kini, koja (nakon konfucijanskog procvata) do`ivljava nemilosrdni biblicid politi~kim dekretom iz 213. godine, te o njegovoj restituciji u sljede}im stolje}ima, s dozrijevanjem kineske kulturne svijesti i stvaranja velike Carske knji`nice.Profesor emeritus religijskih znanosti na kalifornijskom sveu~ili{tu u Santa Barbari, Birger A. Pearson u radu naslova The Nag Hammadi “library” of Coptic papyrus codices izvje{tava o otkri}u i religijskom sadr`aju tekstova iz Nag Ham-madi zbirke, koji imaju veliku va`nost za biblijske studije, ranu povijest kr{}anstva i op}enito za povijest religije. Rije~ je o vrlo vrijednom otkri}u 1945. godine, rukopisima koptskog jezika iz 4. stolje}a, danas smje{tenima u Kairu u koptskom muzeju i dostupnima samo znanstvenim istra`iva~ima. Autor radu prila`e i {est crno-bijelih fotografija tih tekstova.Maria Dzielska (profesorica rimske povijesti na Institutu za povijest, Uniwer-sytet Jagielloński), u radu Learned women in the Alexandrian scholarship and society of late helenism pi{e o `enama koje su, kako ka`e, svaka na svoj na~in PRIKAZI241oblikovale aleksandrijski intelektualni milje ~etvrtog i petog stolje}a, poput Hypa-tije, Aedesije i Theodore.Dimitar Y. Dimitrov, profesor na sveu~ili{tu u Velikom Tarnovom u Bugar-skoj, razla`e temu Synesius of Cyrene and the Christian neoplatonism : patterns of religious and cultural symbiosis. Sinesije je bio gr~ki filozof podrijetlom iz Cirene, novoplatonovac, koji je iza sebe ostavio raznovrsnu knji`evnu ostav{tinu, o kojoj ima govora u ovome radu.Damascius and the Collectio philosophica a chapter in the history of philo-sophical schools and libraries in the neoplatonic tradition, naslov je rada autora Georgesa Lerouxa, profesora gr~ke filozofije na sveu~ili{tu u Montrealu. Autor obja{njava koje tekstove i pisce obuhva}a Collectio philosophica i predstavlja lik gr~kog filozofa, novoplatonovca i posljednjega predstojnika atenske Akademije, Damaskija.Grzegorz Majcherek, arheolog, u radu Academic life of late antique Alexan-dria : a view from the field donosi {est fotografija i shemu arheolo{kog iskapanja na mjestu Kom el-Dikka u Aleksandriji. Majcherek obja{njava na koji na~in Kom el-Dikka u Aleksandriji participira u slici tog grada kao sredi{ta u~enja i obrazo-vanja u kasnoj antici i tim tragom povezuje ovaj lokalitet s ulogom koju je imala znamenita knji`nica.Posljednja dva rada The Arab story of the destruction of the ancient library of Alexandria, autor Quassem Abdou Quassem, profesor srednjovjekovne povijesti na sveu~ili{tu u Zagazigu u Egiptu) i The Arab destruction of the library of Alexan-dria : anatomy of a myth (autor Bernard Lewis, profesor emeritus bliskoisto~nih studija na Sveu~ili{tu Princeton) raspravljaju o pojavi ove, kako prof. Lewis ka`e, la`ne i apsurdne pri~e koja je nastala u trinaestom stolje}u, dok prof. Quassem zaklju~uje da je “arapska pri~a o~it primjer zloupotrebe povijesti u politi~ke svrhe, kako u pro{losti, tako i u sada{njosti”.Iscrpna bibliografija podijeljena je na egipatske, klasi~ne i biblijske tekstove, zatim Nag Hammadi kodekse i arapske tekstove, {to se ti~e izvornih radova. Na-dalje su nabrojani rje~nici i sli~ni priru~nici te moderna literatura.Ovaj zbornik usko specijaliziranih radova baca novo svjetlo na problematiku Aleksandrijske knji`nice, i kao objekta i kao simbola pismenosti toga doba, i svakako se mo`e zaklju~iti da predstavlja zna~ajan doprinos ovoj tematici. Lucija Rado{

What Happened to the Ancient Library of Alexandria?

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals