Nikolić, Davor

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

295CROATICA • Zagreb, XLVI (2022) 66: 295–298Dobra akademska tradicija objavlji-vanja svečanih zbornika o važnim životnim obljetnicama zaslužnih znanstvenika i sveučilišnih nastav-nika nije zamrla ni u nepovoljnim okolnostima koje su hrvatski prostor zadesile u novije vrijeme, dapače upravo pod naslovom Kroz prostor i vrijeme prošle je godine objavljen zbornik u čast ugledne hrvatske dijalektologinje i frazeologinje, redo-vite profesorice u trajnome zvanju na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Mire Menac-Mihalić. Profesorica Menac-Mihalić četrdesetdvogodiš-KROZ PROSTOR I VRIJEME:  ZBORNIK U ČAST MIRI MENAC-MIHALIĆ(Anđela Frančić, Boris Kuzmić i Marija Malnar Jurišić (ur.), „Kroz prostor i vrijeme: Zbornik u čast Miri Menac-Mihalić”, FF Press, Zagreb 2021)njim radom na matičnom odsjeku, ali i bogatom znanstvenom i stručnom aktivnošću, iznimno je zadužila hr-vatsku filologiju i dijalektologiju kao njezinu poddisciplinu. Unutar svoga dijalektološkoga rada smatra se pak začetnicom hrvatske dijalektne fraze-ologije, kako je istaknuto i u njezinu životopisu na početku zbornika. Isti taj životopis bilježi je i kao iznimno plodnu i poticajnu mentoricu (vo-đenje više desetaka magistarskih i doktorskih radova), voditeljicu znanstvenoistraživačkih projekata, plodnu autoricu znanstvenih mono-grafija, radova i leksikografskih djela 296D. Nikolić • KROZ PROSTOR I VRIJEME: ZBORNIK U ČAST MIRI MENAC-MIHALIĆ • 295–298te agilnu urednicu Hrvatskoga dija-lektološkog zbornika. Među brojnim znanstvenim aktivnostima osobito se ističe dugogodišnja geolingvi-stička suradnja na međunarodnome projektu Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ELA), a u nastavnome pogle-du trajan prinos jest prva ozvučena čitanka iz hrvatske dijalektologije (u suautorstvu s Anitom Celinić).Svečani zbornik u čast profe-sorice Menac-Mihalić nadahnuto i pomno uredili su njezini suradnici s Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika Anđela Frančić, Boris Kuzmić i Marija Malnar Jurišić. Na više od 530 stranica, uz životopis slavljenice te njezinu znanstvenu i stručnu bibliografiju, zbornik donosi 32 priloga 39 autora, podijeljena u dvije velike cjeline. Pomalo netipično, ali posve uteme-ljeno u zborniku se pojavljuju i dva iznimno topla kraća priloga. Prvi je govor zahvalnih studenata održan na svečanome kolokviju u čast prof. dr. sc. Miri Menac-Mihalić 8. stu-denoga 2019. godine, govor kakav na kraju svoga profesionalnog puta zasluže samo osobito predani i poticajni nastavnici. Drugi je pak prilog jednake topline, iz pera du-gogodišnje suradnice, umirovljene znanstvenice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Vesne Zečević. Oba priloga, svaki iz svoje vizure, svjedoče o neizbrisivome tragu koji je Mira Menac-Mihalić ostavila u hrvatskoj dijalektologiji i na studiju kroatistike.Prva cjelina zbornika, naslov-ljena „O govorima kroz vrijeme”, objedinila je dvadeset priloga dva-deset četvero autora. Iako su radovi poredani abecedno prema (prvome) autoru, njihov će kratki prikaz teći kroz tri tematsko-metodološka niza. Prvi bi činili radovi koji kao pola-zište uzimaju jedan mjesni govor ili niz govora te na osnovi prikupljenih korpusa donose nove jezikoslovne spoznaje. Fonološkom problemati-kom primarno se bave radovi Anite Celinić (geolingvistički pogled na završno l u glagolskom pridjevu radnom u govorima Hrvatskoga zagorja), Jože Horvata (razvoj is-hodišnoga *ļ, sekundarnoga skupa *lǝj te slijeda *lu u kajkavskim govorima ludbreške Podravine) i Silvane Vranić (iscrpan fonološki opis govora Berma u Istri), dok rad Tomislave Bošnjak Botica i Ivana Botice opisuje jezične promjene u dvama novoštokavskim ikavskim govorima (Lovreć i Otok) na fono-loškoj, gramatičkoj i leksičkoj razini. Nadalje Marina Marinković istražila je infinitiv i supin u mjesnim govo-rima karlovačkoga Pokuplja, Anđela Frančić neslužbenu antroponimiju Svete Marije s posebnim osvrtom na deklinaciju muških osobnih imena u njezinu govoru, a Amir Kapetanović jezičnu sliku rada u moliškohrvat-297CROATICA • Zagreb, XLVI (2022) 66: 295–298skom etnolektu. Drugi niz činili bi radovi koji dijalektološkoj i drugoj jezikoslovnoj problematici pristupa-ju ili sintetski ili na temelju pisanih izvora. Ivana Eterović dala je tako prilog povijesnoj dijalektologiji istražujući čakavski imperfekt na –hi u sinkroniji i dijakroniji, Neda Pinta-rić proučavala je paragogu i apokopu u hrvatskome jeziku i dijalektima kao oblike metaplazme, a Perina Vukša Nahod i Dubravka Ivšić Majić istražile su dijalektnu raznovrsnost leksema koji označuju ‘dio namje-štaja s naslonom ili bez naslona koji služi za sjedenje jedne osobe ili više njih’ u čakavskome narječju. Dok je u svome prilogu Sanda Ham prou-čila poglede Ljubomira Marakovića na hrvatska narječja, Boris Kuzmić sintetski je prikazao morfološka istraživanja Mire Menac-Mihalić. Na osnovi starijih pisanih izvora nastali su prilozi Stjepana Damja-novića o nekim jezičnim osobinama kalendara u hrvatskom prvotisku iz 1483. godine, Ive Pranjkovića o jeziku fra Jeronima Vladića te Sanje Zubčić i Matee Kovačić o morfologiji jednostavnih glagolskih oblika u Kožičićevim Knjižicama od žitija rimskih arhijerejov i cesarov iz 1531. Posljednji niz ove cjeline predstavljali bi radovi koji se bave književnim, usmenoknjiževnim i medijskim diskursom. Suzana Coha analizom i interpretacijom pjesme Kip domovine vu pochetku leta 1831. upućuje na anticipatorske aspekte kajkavske predpreporodne tradicije, a Dubravka Sesar u svome se prilogu bavila jezičnim i stilskim karakteristikama hrvatskih eleme-nata (ponajprije bračke čakavštine) u pripovijestima klasika slovačkoga realizma Martina Kukučína. Kako se slavonski osamnaestostoljetni prosvjetitelj Vid Došen kritički odnosio prema predajnome u svome glasovitom djelu Jeka planine istra-žile su Goranka Šutalo i Josipa To-mašić, a Stipe Botica na odabranim je primjerima pokazao izražajnost novih hrvatskih epitafa. Istraživanje pak recepcije jezika i humora u seriji Naše malo misto u pisanim medijima ranih 1970-ih donijela je u svome prilogu Ivančica Banković-Mandić. „Živost frazema” naslov je druge cjeline zbornika koja objedi-njuje dvanaest radova petnaest autora, a radove bismo mogli grupirati u dija-lektnofrazeološke i općefrazeološke. Jedan dio dijalektnofrazeoloških radova usmjerio se na proučavanje dijalektnih frazema određenoga tipa ili s određenim sastavnicama, a drugi dio na donošenje sintetskih pogleda. Unutar prvoga niza Martina Bašić istražila je čakavske frazeme sa sastavnicom mir, Marija Malnar Jurišić hrvatske dijalektne frazeme sa sastavnicama srce i duša, a Lina Pliško zoonimne frazeme u mje-snome govoru Medulina. Sintetski pristup obilježje je priloga Željke 298D. Nikolić • KROZ PROSTOR I VRIJEME: ZBORNIK U ČAST MIRI MENAC-MIHALIĆ • 295–298Brlobaš o frazemima križevačko-po-dravskih kajkavskih govora u odnosu na kajkavski hrvatski književni jezik, Mirjane Crnić Novosel i Maje Opašić o sličnostima i razlikama frazema no-voštokavskih ikavskih govora te Mije Lončarića o frazeologiji u kontaktnim štokavskim i kajkavskim bilogor-sko-kalničkim govorima. Ljiljana Kolenić u svome se radu posvetila frazemima ekscerpiranima iz korpusa slavonskih bećaraca. Teme iz opće frazeologije pokrivene su radovima Ivane Filipović Petrović o stupnju konvencionaliziranosti višerječnica iz Benešićeva Rječnika, Željke Fink o hrvatskim frazemima s komponen-tom ime, Barbare Kovačević i Barba-re Štebih Golub o germanizmima u hrvatskim frazemima, Ivane Vidović Bolt o frazemima s nazivima kukaca u hrvatskom i poljskom jeziku te Marijane Horvat i Željka Jozića o frazemima, kolokacijama i slobod-nim leksičkim svezama u Blagu jezika slovinskoga Jakova Mikalje. Svi radovi frazeološke cjeline potvr-đuju važnost rječničkoga ovjeravanja kao bitnoga metodološkog načela, ali posredno potvrđuju visok stupanj na kojemu se nalazi i opća i dijalektna hrvatska frazeografija.Prikaz, koji po naravi stvari mora biti sažet, nije mogao ni pri-bližno pokazati kvalitetu pojedinih priloga i zbornika u cjelini, ali Kroz prostor i vrijeme u potpunosti je ispunio dvije temeljne zadaće: ostaje trajnom zahvalom profesorici Menac-Mihalić i svjedočanstvom prebogate akademske karijere, a istovremeno je i pokazatelj vitalnosti disciplina kojima je slavljenica ne samo posvetila svoj znanstveni opus nego i umnogome utrla staze. Na sa-mome kraju dopustite profesoričinu bivšem studentu i višegodišnjem odsječkom suradniku malu privati-zaciju prostora pa da, kada već zbog nepovoljnoga vremena i nedovoljno slobodnoga prostora nije uspio pre-dati planirani prilog za zbornik, uz ovaj skromni prikaz priloži osobnu zahvalnost na svim poticajnim susre-tima i razgovorima te zaželi uspjeh u daljnjem širenju dijalektoloških i frazeoloških obzora.Davor Nikolić

KROZ PROSTOR I VRIJEME: ZBORNIK U ČAST MIRI MENAC-MIHALIĆ (Anđela Frančić, Boris Kuzmić i Marija Malnar Jurišić [ur.], „Kroz prostor i vrijeme: Zbornik u čast Miri Menac-Mihalić”, FF Press, Zagreb, 2021)

KROZ PROSTOR I VRIJEME: ZBORNIK U ČAST MIRI MENAC-MIHALIĆ (Anđela Frančić, Boris Kuzmić i Marija Malnar Jurišić [ur.], „Kroz prostor i vrijeme: Zbornik u čast Miri Menac-Mihalić”, FF Press, Zagreb, 2021)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia