Vojak, Danijel

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

245PRIKAZI I RECENZIJE / REVIEWSAd acta: Zbornik Državnog arhiva u Sisku 1 (2020); 2 (2021).Državni arhiv u Sisku osnovan je u ožujku 1962., iako je organizirano arhivističko djelovanje na sisačkom području započelo nekoliko godina ranije u okviru tamošnjega Muzeja i arhiva narodne revolucije. Četiri godine kasnije osnovan je Sabirni arhivski centar u Petrinji, koji je bio usmjeren na prikupljanje i čuvanje arhivskoga gradiva s područja Petrinje. Arhiv je u gotovo šezdesetgodiš­njem radu u tri navrata mijenjao ime, no njegovo djelovanje bilo je usmjereno na prikupljanje, zaštitu, stručnu obradu te davanje na korištenje arhivskoga gradiva nastaloga na sisačkom i petrinjskom području. Kasnijim zakonskim propisima nadležnost toga arhiva obuhvaća i područja gradova Gline, Hrvatske Kostajnice, Ivanić Grada, Kutine, Novske, Popovače, te općina Donji Kukuruzari, Dvor, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Križ, Lekenik, Majur, Martinska Ves, Sunja i Velika Ludina.Javno djelovanje arhivskih institucija iznimno je bitno u očuvanju po vije­sti i kulture svakoga naroda. Arhivi, kao i druge kulturne ustanove, poput muzeja, knjižnica, zavičajnih zbirki, spomen područja i sl., na području Hrvatske trenu­tačno prolaze brojne izazove u svojem radu uslijed posljedica pandemije Covid­19 i serije potresa koji su započeli 2020. godine. U tom kontekstu Državni arhiv u Sisku i njegov područni Sabirni arhivski centar u Petrinji pravi su primjer djelo­vanja u kriznim razdobljima. Ratne okolnosti u Domovinskom ratu i pitanje pronalaska odgovarajućega smještaja Arhiva predstavljale su poseban izazov u 1990­ima. Serija razornih potresa koji su se dogodili u prosincu 2020. ostavila je znatne posljedice na rad spomenutih arhivskih institucija. Prostorije petrinjskoga arhiva bile su znatno oštećene, pa je njegovo gradivo prebačeno u matični arhiv u Sisku, koji je i sam pretrpio štetu, najviše oštećenjem arhivskih polica. U takvim okolnostima iznimno je važna nakladnička djelatnost sisačkoga arhiva, koja 2020. uključuje i pokretanje časopisa Ad acta.Glavna je urednica časopisa Nela Kušanić, ravnateljica Državnoga arhiva u Sisku, a uredništvo prvoga sveska čine Dario Franić, Nela Kušanić, Nada Sarko­tić, Tomislav Škrbić, Igor Vujatović i Snježana Žegor. U opisu časopisa na mrež­nim stranicama Arhiva navedeno je kako je to stručni arhivistički časopis koji izlazi jednom godišnje, a pritom je usmjeren na objavu “arhivističkih stručnih i znanstvenih radova kao i radova iz oblasti povijesti institucija koji se odnose na lokalnu povijest sisačkog arhivskog područja”. Nela Kušanić kao urednica časopisa navela je u Predgovoru da je časopis pokrenut kako bi se arhivsko gradivo učinilo dostupnije javnosti, te da je zamišljen “kao jedan od medija putem kojega ćemo nastojati rad ove ustanove učiniti još više transparentnim i prepoznatljivim”.Sadržaj prvoga sveska podijeljen je na dva dijela. U prvom dijelu objav­ljeno je sedam sumarnih inventara određenih arhivskih fondova. U drugom dijelu objavljeni su radovi o matičnim knjigama i katastar nekretnina.Prikazi i recenzije / ReviewsArh. vjesn. 65 (2022), str. 245-270246Igor Vujatović u prvom je radu naslovljenom Sumarni inventar fonda (revizija): HR-DASK-SACP-1: Vojni komunitet Petrinja (1777-1872) (str. 7­18) objavio reviziju inventara s vodičem koji je 1973. izradila Milka Orlić. Autor je slijedio metodologiju izrade sumarnoga inventara podijelivši ga na manja poglav­lja: Uvod; Popis kratica; Opis fonda (podijeljen na: Područje identifikacije, Pod­ručje konteksta, Sadržaj i ustroj, Uvjeti dostupnosti i korištenja, Dopunski izvori, Područje kontrole opisa); Opis serija i podserija; Usporedna tablica novih i starih signatura. Na kraju rada objavljene su dvije fotografije dokumenata iz fonda: Izjava o prodaji zemlje Ivana Grubišića u korist Andrije Šumarića iz 1753. i Raz­rješnica od kmetstva iz 1797. (Odluka biskupa M. Vrhovca). Isti autor objavio je i sljedeći rad naslovljen Sumarni inventar fonda (revizija) HR-DASK-SACP-3: Gradsko poglavarstvo Petrinja (1873-1945) (str. 19­51). Vujatović je revidirao inventar s vodičem koji je 1974. izradila Milka Orlić te je pritom slijedio pret­hodno opisanu metodologiju izrade sumarnoga inventara. Taj fond obuhvaća razdoblje od 1821. do 1946., a čini ga 239 knjiga i 75 kutija. Uz inventar objav­ljene su i preslike dokumenata: Krčmarski statut iz 1899. godine i Nacrt vodo­skoka iz perivoja J. J. Strossmayera iz 1912. godine.Nada Sarkotić u radu Sumarni inventar fonda, revizija 2020. HR-DASK-4 Gradsko poglavarstvo Sisak, 1874-1945“ (str. 53­69) objavila je reviziju fonda koji se odnosi na sisačku gradsku upravu. Iako je kao razdoblje nastanka gradiva fonda navedeno gotovo 70 godina, u njemu su sačuvane samo 62 knjige i 35 kutija. Relativno mala količina sačuvanoga gradiva u razdoblju u kojem se je Grad Sisak ubrzano urbanizirano primjećuje i autorica, navodeći kako je fond “fragmen­tarno sačuvan.”  Autorica je zatim na kraju rada objavila preslike: Pročelje zgrade Gradskog magistrata Sisak, nacrt 1924. i Pročelje zgrade Pošte u Sisku, nacrt 1926.Snježana Žegor autorica je rada Sumarni inventar fonda HR-DASK-309: Skupština općine Ivanić-Grad (1963 – 1993) (str. 71­97). U fondu je sačuvano 128 kutija i 7 knjiga. Autorica je rad završila objavom preslike: Odluka o osniva­nju Fonda za unapređivanje kulturnih djelatnosti iz 1968. godine.Sličan inventar općinskih vlasti izradio je Dario Franić pod naslovom Sumarni inventar fonda HR-DASK-919: Skupština Općine Kostajnica (Hrvatska Kostajnica) (1963-1991) (str. 99­142). Fond obuhvaća 308 kutija i 276 knjiga, što ga čini nezaobilaznim izvorom za proučavanje povijesti Hrvatske Kostajnice u drugoj polovici 20. stoljeća. Franić je na kraju rada objavio dokument: Zajed­nička sjednica Općinskog vijeća i Vijeća radnih zajednica Skupštine općine Kostajnica 6. 9. 1965., Informacija o stanju i problemima odgojno­obrazovnih radnih organizacija na području općine (str. 140­142). Isti autor napisao je i rad naslovljen Sumarni inventar fonda HR-DASK-891: Zajednica općina Sisak (1974-1990)“ (str. 143­175) u kojem je sačuvano gradivo javnih upravnih tijela s pod­ručja tadašnjih općina Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak (226 kutija i 60 knjiga). Franić je uz inventar objavio i dokument naslovljen: Inicijativni odbor za Prikazi i recenzije / ReviewsArh. vjesn. 65 (2022), str. 245-270247osnivanje i konstituiranje Zajednice općina Sisak, Saziv sjednica svih vijeća Skup­štine Zajednice općina Sisak 13. 12. 1974.Još jedan rad autora Igora Vujatovića objavljen je u ovom svesku časopisa, naslovljen Sumarni inventar fonda HR-DASK-SACP-625: Okružni sud Glina (1991-1995) (str. 177­194). Autor navodi da je fond “fragmentarno sačuvan, no i kao takav vrlo je važan za sve koji u fokusu istraživanja imaju Domovinski rat.” U tom kontekstu potrebno je navesti kako fond čini 28 knjiga i 154 kutije. Posebno se ističu slikovni prilozi radu, u kojem je Vujatović objavio dokumente: Pečati Okružnog suda u Glini (HR­DASK­SACP­625 Okružni sud Glina) i jednu od pjesama zatvorenika M. Abramovića.Drugi dio radova usmjeren je na stručnu analizu gradiva Državnoga arhiva u Sisku. Tako je Snježana Žegor u radu Kratki pregled Zbirke matičnih knjiga Državnog arhiva u Sisku (str. 195­197) navela da se Zbirka matičnih knjiga sastoji od 487 matica rođenih, vjenčanih i umrlih rimokatoličke, pravoslavne i židovske vjeroispovijesti te obuhvaća razdoblje od 1777. do 1952. godine. Zasi­gurno se možemo složiti s autoricom koja zaključuje da je “ova vrijedna arhivska Zbirka matičnih knjiga istraživačima izvor povijesnih podataka o pojedinim oso­bama i obiteljima, tako da istraživači iz brižno vođenih rubrika matičnih knjiga mogu iščitavati zanimljive informacije sa sociološkog, antropološkog, lingvistič­kog, zdravstvenog, geografskog, etnološkog i kulturološkog aspekta.” U posljed­njem radu naslovljenom Zbirna evidencija gradiva DGU PUK Sisak, Odjela za katastar nekretnina Novska (str. I­XIX), autori Zvonimir Ivanković i Brankica Kovačević objavili su dokumentaciju vezanu za djelovanje Odjela za katastar nekretnina Novska. Autori navode da je dio toga gradiva objavljen na portalima i stranicama Državne geodetske uprave, gdje je ono dostupno građanstvu i struč­nim korisnicima.Časopis Ad acta: Zbornik Državnog arhiva u Sisku jedna je od najnovijih stručnih i znanstvenih publikacija u Hrvatskoj. Njegova usmjerenost na objavu relevantnih informacija vezanih uz gradivo koje se čuva u Državnom arhivu u Sisku zasigurno ga ne bi trebala ograničavati u širenju opsega na objavu znanstve­nih radova povezanih s područjem Banovine. Takva usmjerenost je tim važnija imajući na umu recentne događaje. Potresi na Banovini nanijeli su znatnu mate­rijalnu štetu i povećali razmjere demografskih posljedica iseljavanja stanovništva, što je dovelo do potrebe promicanja kulture i povijesti toga područja.U listopadu 2021. objavljen je drugi svezak časopisa Ad acta. Uz glavnu urednicu Nelu Kušanić, uredništvo čine Dario Franić, Valentina Radić i Snježana Žegor. Fokus je usmjeren na objavljivanje inventara gradiva s područja gospodar­stva. To je razumljivo imajući na umu napomenu Nele Kušanić u Predgovoru, u kojem navodi kako se u Državnom arhivu u Sisku čuva ukupno 947 fondova i zbirki arhivskoga gradiva i to većinom s područja gospodarstva i bankarstva, koji Prikazi i recenzije / ReviewsArh. vjesn. 65 (2022), str. 245-270248čine čak 45% ukupnoga arhivskoga gradiva. Zanimljivo je podsjetiti na rad Nele Kušanić iz 2002. o fondovima vezanim za gospodarstvo koji se čuvaju u Držav­nom arhivu u Sisku, u kojem je navela da je riječ o “pretežito manjim arhivskim cjelinama” i da su oni “djelomično sačuvani” jer je relativno kasno započelo orga­nizirano arhivističko prikupljanje i očuvanje relevantnoga gradiva, ali i stoga što je dio gradiva uništen. U drugom svesku objavljeno je šest radova na 199 stranica.Prvi rad je autorice Snježane Žegor pod naslovom HR-DASK-169: Shell d.d. Rafinerija Caprag, Sisak 1922. – 1947. [1950.] (str. 7­19) u kojem je prire­dila sumarni inventar istoimenoga fonda. Autorica navodi važnost rafinerije, koja je izgrađena 1927., a već u idućem desetljeću činila je jednu od najvećih jugosla­venskih rafinerija. Ime rafinerije mijenjano je nekoliko puta, a 1947. bila je nacio nalizirana. Gradivo u vezi s rafinerijom preuzeto je u nekoliko navrata od 1961. do 2017., a arhivistička obrada fonda završena je 2014. te nadopunjena 2017. godine. Autorica posebno navodi kako će gradivo biti zanimljivo istraživa­čima industrijskoga nasljeđa, s čime se možemo složiti imajući na umu važnost povijesti industrije za razumijevanje cjelokupne povijesti određenoga područja. Fond obuhvaća razdoblje između 1922. i 1950., te ga čini 6 knjiga, 3 kutije spisa, 848 komada nacrta i 3 fotografska albuma. Iz gradiva posebno treba izdvojiti podseriju Fotografije, postrojenja i zgrade (str. 16) u kojem su sačuvane izvorne fotografije o zračnim napadima na postrojenje rafinerije 1944., koje istraživačima Drugoga svjetskoga rata na ovom (i širem području Nezavisne Države Hrvatske) približavaju razmjere tadašnjih ratnih operacija i njegovih posljedica. Zatim je objavljen detaljan Popis po tehničkim jedinicama. Dvije fotografije koje prika­zuju rafineriju 1944. i 1947. objavljene su na kraju rada.Nela Kušanić u radu HR-DASK-170: Tvornica tanina d.d. Sisak (1915.-1945) (str. 20­43) objavila je analitički inventar fonda. Autorica navodi da je sisačko područje bilo na povoljnom području za industrijski razvoj s obzirom na njegov položaj na plovnim rijekama, dostupnost jeftine radne snage i izvore siro­vina za industrijsku proizvodnju. Zbog toga je sisačko područje odabrao 1915. bečki gospodarstvenik Hermann Schnabel, koji je tamo otvorio Tvornicu tanina u Sisku, preselivši strojeve iz dotadašnje tvornice u talijanskom mjestu Mon­falcone. Ta tvornica bila je 1947. nacionalizirana i preimenovana u Tvornicu tanina i furfurola Sisak. Fond obuhvaća gradivo nastalo od 1901. do 1946., a čine ga 4 knjige i 14 kutija. Na kraju rada objavljen je Popis tehničkih jedinica te dvije fotografije dijela navedene tvornice iz 1943. godine.Dario Franić autor je slijedeća 3 rada u publikaciji. Prvi je naslovljen HR-DASK-449: Rudarsko udruženje talionica Caprag 1938.-1946. (str. 44­63), a napi­san je u obliku sumarnoga inventara fonda. Franić navodi da je Talionica Caprag prvi metalurški industrijski pogon u Hrvatskoj, izgrađen 1939., ponajprije ulaga­njem Vladimira Radana iz Zagreba. Posebno se navodi njezina gospodarska važ­nost u jugoslavenskoj industriji željeza jer je godišnje proizvodila 24.000 tona sirovoga čelika. Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata tvornica je nacio nalizirana, a Prikazi i recenzije / ReviewsArh. vjesn. 65 (2022), str. 245-270249nakon rata konfiscirana i preimenovana u Narodnu talionicu Sisak. Fond obu­hvaća gradivo razdoblja od 1938. do 1946., a čine ga 1 knjiga, 4 kutije i 3 arhiv­ske mape. Na kraju rada objavljen je Popis tehničkih jedinca te 2 fotografije Tvornice iz 1937. i 1940­ih. Drugi rad naslovljen je HR-DASK-918.III: Želje-zara Sisak – Čeličana 1947.-2004. (str. 64­97) u kojem je izradio sumarni inven­tar podfonda. Franić započinje rad ukratko opisujući djelatnost i važnost Čeli­čane, kao dio gospodarskoga poduzeća Željezare Sisak. Čeličana je izgrađena u razdoblju od 1949. do 1954., a proizvodila je niz važnih proizvoda od čeličnih materijala. Od 1991. Čeličana je radila “bez pravnog statusa” u sastavu poduzeća Metaval d.o.o. Sisak, do 2001., kada je proizvodnja ugašena. Zatim je 2004. for­malno prestala postojati uslijed stečajnoga postupka poduzeća Metaval. Fond obuhvaća razdoblje od 1947. do 2001., a čini ga 10 knjiga i 169 kutija. Franić je na kraju rada objavio Popis tehničkih jedinica te 2 slikovna priloga (fotografiju postrojenja Čeličane iz 1973. i presliku dokumenta Srednjoročni plan razvoja OOOUR­a Čeličane za razdoblje 1976. – 1980. Plan ukupne proizvodnje). Treći Franićev rad naslovljen je HR-DASK-918.IX: Željezara Sisak – Radna organiza-cija metalurška i valjaonička proizvodnja 1977.-1989. (str. 98­113), u kojem je izradio sumarni inventar podfonda. Radna organizacija metalurška i valjaonička proizvodnja bila je dio poduzeća Željezare Sisak, a njezina osnovna djelatnost bila je proizvodnja sirovoga željeza i čelika te drugih proizvoda. Ukinuta je 1989., zajedno s ukidanjem Željezare, nakon čega je Radna organizacija postala podu­zeće: Metalurška i valjaonička proizvodnja s postupnom odgovornošću Sisak. Podfond obuhvaća razdoblje od 1977. do 1989., a čine ga 24 kutije gradiva. Na kraju rada objavljeni su Popis tehničkih jedinica i 2 slikovna priloga: preslika dokumenta Poziv na konstituirajuću sjednicu Radničkog savjeta RO MiVP iz 1977. te preslika Statuta Željezara Sisak ­ RO MiVP Sisak iz 1978.Valentina Radić autorica je posljednjega i opsegom najopširnijega rada naslovljenoga HR-DASK-766: Zbirka fotografija Milana Pavića 1949.-1978. (str. 114­198) u kojem je izradila analitički inventar fonda. Autorica je u radu uklju­čila i biografske podatke o fotografu Milanu Paviću, za kojega navodi da je ukup no snimio više od 100.000 fotografija, sudjelovao na više od 500­tinjak domaćih i međunarodnih izložbi te osvojio brojne nagrade. Dio njegova opusa odnosi se na fotografije s područja Siska i Banovine, i to za razdoblje od 1949. do 1978. godine. Fond se sastoji od 2.126 fotografija, 1.739 negativa na filmu i 387 fotografija na papiru te 2 kutije gradiva. Na kraju rada objavljene su fotografije: Panoramski snimak utvrde Stari Grad iz 1959./1960. te Rafinerija noću, iz istih godina, koje čine sastavni dio fonda.Publikacija će zasigurno pomoći istraživačima gospodarske povijesti Siska i Banovine, ali i šire (hrvatske) gospodarske povijesti, u kojoj Sisak i Banovina imaju važnu ulogu.Danijel Vojak

Ad acta: Zbornik Državnog arhiva u Sisku 1 (2020); 2 (2021)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia