Prikaz knjige Darko Polšek, Zapisi iz treće kulture, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2003, 326 str

Dario Pavić

Pavić, Dario

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Darko Polšek, Zapisi iz treæe kulture, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb2003, 326 str.Biti izvan ustaljenih tokova znanosti, hipotezama, naèinom pisanja ili prezentacijomrezultata rada, izborom tema i sl., vrlo je nezahvalna stvar. Riskirate biti prozvani èu-dakom i šarlatanom, što iako ima odreðenu dra®, vrlo teško mo®e dovesti do osob-nog napredovanja, jer obièno ruši ugled, a samim tim i institucionalnu potporuznanosti iz koje izvorno dolazite. Iako je pomodni zahtjev za interdisciplinarnošæuponešto olabavio formalne okvire znanstvenih disciplina, još uvijek postoji opreka iz-meðu dva suprotstavljena bloka, dvije znanstvene kulture, koje obièno nazivamo“društveno-humanistièkom” i “prirodoznanstvenom”. Ova prva kultura tradicional-no je ukljuèivala društvene znanosti, filozofiju, knji®evnost i umjetnost i sebi jeodredila primat u objašnjavanju društvene relevantnosti i vrijednosti razlièitih ®ivot-nih fenomena. Pripadnici druge, prirodoznanstvene kulture, vrlo su rijetko pokuša-vali progovoriti o va®nijim društvenim problemima, pa èak i ako su se ticali njihsamih i njihova rada. Razloga za ovakvu situaciju ima mnogo, od povijesno-znan-stvenih, do èisto trivijalnih “ne bih se štel mešati” argumenata. No ovakvo stanje uro-dilo je jednom neugodnom èinjenicom, nesumjerljivošæu dvaju diskursa. U vremenupoveæane informiranosti, nerazumijevanje, pogotovo teorija i rezultata prirodnihznanosti, mo®e dovesti do pomutnje u javnosti. Ovo postaje problemom tim više štopripadnici “prve kulture” èesto vrlo malo znaju o prirodnim znanostima i tehnologiji,èime se neki èak i ponose. Sreæom, postoje pripadnici “druge kulture” koji poèinjupreuzimati forme pisanja pripadnika “prve kulture”, najèešæe u svrhu populariziranjaznanosti i dopiranja do ušiju javnosti. Stvara se “treæa kultura”, kultura znanstvenikakoji osim populariziranja znanosti, daju odgovore na suvremena društvena pitanja,odgovore koji su rezultat razlièitog naèina razmišljanja i problematskih preokupacijaod onih “prve kulture”.Knjiga Darka Polšeka Zapisi iz treæe kulture pokušava upravo to. On je jedan odrijetkih pripadnika “prve kulture” u Hrvatskoj koji odreðenu “društvenjaèku” krat-kovidnost pokušava ispraviti prirodoznanstvenim naoèalama, a sama knjiga zbirka jeosvrta na veliki broj tema iz znanosti, ekonomije, popularne kulture i umjetnosti.Vrlo je teško usustaviti ovakvu razlièitost, pa autor odustaje od toga na samompoèetku. Kako forma i teme knjige balansiraju na tankoj liniji izmeðu prirodoznan-stvenog i društvenjaèkog, “ozbiljnog” i popularnog, Polšek u predgovoru daje uputuda bi se ona trebala èitati kao svojevrsni intelektualni dnevnik jednog “knjiškogèovjeka”. Ona je zapravo zbirka zapisa koji su se pojavljivali u manje ili više sliènomobliku po raznim èasopisima, razlièitima po tematici i ciljanoj publici. Stoga i samaforma zapisa varira. Neki od njih su samo kratke recenzije knjiga koje autor smatrazanimljivima, dok su drugi sustavniji i argumentiraniji prikazi odreðene problema-tike. Tekstovi imaju èesto neodreðene i dvosmislene naslove, s podnaslovom kojimautor objašnjava svoju namjeru. Ovo je nesumnjivo dobar marketinški potez, a naj-bolji primjer je sljedeæi naslov: “Imaju li Amerikanci razloga za strah od Hrvata? – ukojem se tvrdi da nemaju.”Prvi, tematski najzaokru®eniji dio knjige zove se “Bogatstvo naroda” u kojemPolšek daje za hrvatske prilike vrlo radikalne i alternativne odgovore na ekonomskapitanja. Zastupnik laissez-faire kapitalizma, pozivajuæi u pomoæ duhovne oce Hayekai Friedmana, pokazuje zašto dr®ava predstavlja najlošijeg vlasnika, koji je odnoskapitalizma i slobode, koji su uzroci siromaštva i koja je vrijednost znanja. Zajedno s95Prikazi knjiga / Book Reviewsnekim tekstovima iz drugih poglavlja, posebno o privatizaciji visokog školstva, ovo jepoglavlje sigurno najkontroverznije. Posebno zanimljiva èinjenica jest autorova svijesto nemoguænosti primjene nekih neoliberalnih recepata u Hrvatskoj, zbog nepresta-nog “kašnjenja” hrvatskog razvoja. Dok su zapadna društva prešla odreðeni razvojniput, hrvatsko društvo jednostavno nije dosegnulo neke ni®e stepenice. “Zbog du-goroènih socijalnih prava koje je komunizam barem djelomièno ispunjavao, logikamonetarizma i laissez-fairea u Istoènoj Europi kratkoroèno nema mnogo šansi zaopstanak. Unatoè našoj ‘naèelnoj’ opravdanosti, trenutaèno ukidanje socijalnih pra-va izazvalo bi pravu revoluciju”, tvrdi Polšek.Sljedeæe poglavlje samim naslovom pokazuje mno®inu tema koje su zastupljene,bez pretjerane potrebe za zajednièkim nazivnikom. Ono je naslovljeno: “O maslina-ma, puškama, bacilima, satovima, brodovima, vjetrovima i vjetrometinama”. Ovdjesu podjednako zastupljene biotehnologija, trgovina ljudskim organima, biogeogra-fija, globalizacija, neoliberalizam, demokracija i mnogi drugi pojmovi, a sami teks-tovi, iako tematski razlièiti, dosljedno pokazuju autorovu upuæenost.Treæe poglavlje, “Treæa kultura – drugi èin”, osim teorijskog uvoda i objašnjenjapojma treæe kulture, donosi tekstove o šezdesetosmašima, yuppieima, generaciji X,Oliveru Sacksu, ekonomiji i drugome, pokazujuæi istinski patchwork “treæe kulture”.No, po mom mišljenju, središnji tekst ovog poglavlja jest onaj o Sokalovoj psini,poznatoj podvali fizièara Alana Sokala društvenjaèkoj zajednici. Zabivši bode® usamo srce tradicionalnog “društvenjaštva”, u teoriju društvene konstrukcije, Sokal jenajbolje pokazao odrednice treæe kulture; znanstveno raskrinkavanje predrasuda imetastaziranih teorija koje su izgubile doticaj sa stvarnošæu. Slièna kritika je poka-zana i u tekstu o natjeèaju za najbolji filozofski tekst gdje su laureati mahom pisalinerazumljive, pomodne radove.Slièna tematska raznolikost nastavlja se i u èetvrtom poglavlju “®araèi, Darwinoveljestve i dimne zavjese”, a govori se o manje poznatim epizodama iz ®ivota filozofa,fuzzy logici, socijalnoj konstrukciji, umjetnoj i emocionalnoj inteligenciji, Platonu,Saganu, Popperu i još kojeèemu. No zakljuèni dio knjige, nakon razmatranja bioteh-nologije i ljudske buduænosti, ponešto je turoban. Veæina tekstova nastala je prije 11.rujna i sam autor je svjestan kako je oštrica liberalnog optimizma (ili optimistiènogliberalizma) otupjela. Njegovim rijeèima: “Mo®emo sa ®aljenjem konstatirati da suliberalne ideje, koje su poèetkom devedesetih godina XX. stoljeæa bile tako revolu-cionarne, i koje su Americi pru®ale onu kompetitivnu prednost (a ne puko ulaganje uelektronsku industriju), u stvarnom svijetu baèene u knock-down.” No, mislim da jeovo jedna od rijetkih stvari u kojoj autor nije uspio. Pesimistièni i osobni ton po-sljednjih stranica nije zasjenio ostatak. A evo i zašto.U uvodu Polšek tvrdi da Zapisi iz treæe kulture mogu imati propedeutièku vrijed-nost, kao kompendij ili mozaik autora i ideja. I stvarno, pogledavši kazalo imena,pokušao sam zamisliti sve te razlièite ljude na okupu: Thomas i Milton Friedman,Groucho i Karl Marx, Wittgenstein, Popper, Fukuyama, Sacks, poprilièno šarenodruštvo. No za ovo “svaštarenje” bolji izraz od “propedeutièkog” bilo bi “motivira-juæe”, izazivanje ®elje da se sva ta djela proèitaju, da se upoznaju teorije, prijepori,diskursi. Ova knjiga stvarno motivira, budi ®ar za raspravljanjem o svemu, ®ar svoj-stven nadobudnim studentima. Zbog toga smatram da kao što znanstvenu teoriju neobara jedan protuprimjer, tako ni primamljive i motivirajuæe ideje ne mogu biti izbri-sane jednim, ma kako muènim dogaðajem – teroristièkim èinom. Da je Polšek kojimsluèajem o ovim temama pisao suhoparnije, manje intimistièki i bez doze idealizma,mo®da bi njegove zakljuène primjedbe posjedovale veæu dozu uvjerljivosti.Poseban ‘štih’ knjizi daju i fotografije Ivana Posavca i Mia Vesoviæa. Naoko pot-puno razlièite i razbacane po knjizi bez smisla i veze s tekstom, one su samo još jedan96 Prolegomena 3 (1/2004)osobni peèat, slike iz albuma intelektualnog ®ivota, no ipak s dozom provokacije,ironije, još jedan nekonvencionalni element Polšekove argumentacije, element ‘treæekulture’ par excellence.No, ova strast za sveobuhvatnošæu ima i nekih nedostataka. U Polšekovim teksto-vima vidljiva su ponavljanja, èak i èitavih reèenica. Ovo nije èudno jer su tekstovi osliènoj tematici nastajali u razlièito vrijeme i za razlièite medije. Neki pojmovi ostalisu neprevedeni iz autorove primarne literature na engleskom jeziku, a u tekstu ogeneraciji X Polšek kao autora ove kultne knjige u nekoliko navrata navodi AaronaCouplanda, iako ju je napisao Douglas Coupland, kojega je Polšek vjerojatno za-mijenio sa skladateljem Aaronom Coplandom. Isto tako, za razumijevanje nekihtekstova bilo bi dobro znati gdje su izvorno objavljeni i kojim povodom.Zapisi iz treæe kulture Darka Polšeka neæe nam pru®iti ud®benièko znanje, èak nitirekonstrukciju odreðenih znanstvenih teorija. No oni æe nam omoguæiti uvid u raz-nolikost tema i motivirati nas da izgraðujemo vlastitu intelektualnu povijest, ispisu-jemo vlastiti intelektualni dnevnik. Postoje razlièite podjele knjiga, no meni se sviðapodjela na one koje bismo nosili na pusti otok i one druge. Ove prve nose peèatrazlièitosti i osobnosti. Takvi su i Zapisi iz treæe kulture.Dario PaviæHrvatski studiji Sveuèilišta u ZagrebuUlica grada Vukovara 68HR-10000 Zagrebdpavic@hrstud.hrStephen Jay Gould, Èovjek po mjeri: kvocijent inteligencije i druge zablude,prevela Mirjana Paiæ Juriniæ, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2003,438 str.1282 grama. Toliko je bio te®ak mozak amerièkog pjesnika Walta Whitmana, stvara-juæi probleme zagovornicima teorije mjerenja mozga u Sjedinjenim AmerièkimDr®avama, buduæi da je bio daleko ispod prosjeka od oko 1400 grama. Problem jebio sljedeæi: kako tako inteligentan i kreativan èovjek ima malen mozak? Ovo jesamo jedan od mnogih zanimljivih podataka koji se mogu naæi u knjizi Stephena JayaGoulda Èovjek po mjeri [The Mismeasure of Man] u kojoj on analizira dugu i burnupovijest biološkog determinizma, kojeg definira kao tra®enje genske osnove ljudskeprirode [364]. Posebnost Gouldove analize je u tome što za predmet svoje kritike neuzima trenutaèno popularnu literaturu iz tog podruèja, veæ argumente usmjerujeprema radovima glavnih predstavnika biološkog determinizma poput Louisa Agassi-za, Samuela G. Mortona, Paula Broca, H. H. Goddarda, Lewisa M. Termana, R. M.Yerkesa, Cyrila Burta i drugih. Autor nastoji, argumentacijom utemeljenoj na otkri-vanju nelogiènosti i pristranosti u samom naèinu rada pojedinih autora, srušiti te-melje biološkog determinizma, dovodeæi u pitanje i sve druge teorije nastale na timosnovama kao što su znanstveni rasizam i rasno rangiranje.97Prikazi knjiga / Book Reviews

Darko Polšek, Zapisi iz treće kulture

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia