Prikaz knjige Will Kymlicka, Multikulturalno građanstvo, preveo Davor Stipetić, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2003, 416 str

Elvio Baccarini

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Will Kymlicka, Multikulturalno graðanstvo, preveo Davor Stipetiæ, Na-klada Jesenski i Turk, Zagreb 2003, 416 str.Zadnjih godina grupa autora pokušava pokazati da je dihotomija izmeðuliberalizma i barem jednog oblika komunitarizma (onog oblika kojeg pred-stavlja pa®nja usmjerena nacionalnoj pripadnosti) nedovoljno suptilna. Od-nosno, nastoji se pokazati da tradicionalno koncipiran liberalizam (baremtradicionalno u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata) ne shvaæa u potpu-nosti va®nost elementa nacionalne pripadnosti. Pri tome, radi se o autorimakoji smatraju da ne nude alternativu liberalizmu, veæ njegovo potpunije isofisticiranije shvaæanje. Moralna vrijednost nacionalne pripadnosti nije za-stupljena u klasiènim holistièkim ili organicistièkim terminima, veæ kao ne-što što je nu®no za afirmaciju pojedinca i njegove jednakopravnosti. Kul-turalna pripadnost je zastupljena u individualistièkim terminima, kao pravokoje jamèi pojedincu potpuniji razvoj i predstavlja nu®an preduvjet za ispo-ljavanje autonomije. Iz tog razloga, koriste se sintagme kao “liberalni nacio-nalizam” ili “liberalni kulturalizam”. Jedan od najreprezentativnijih autoraiz ove struje je Will Kymlicka.Knjiga Willa Kymlicke, Multikulturalno graðanstvo bavi se prije svegaraspravom o pravima onih nacionalnih zajednica koje nisu veæinska nacio-nalna zajednica u nekom politièkom društvu. Èini mi se da su dvije kljuènestvari u ovoj knjizi. Prije svega, knjiga nam pokazuje da se prava nacionalnihzajednica ne zanemaruju samo s perspektive iskljuèivog nacionalizma, tojest onog nacionalizma koji (u svom idealnom modelu) smatra da dr®avapripada samo jednoj naciji, te da u njoj nema mjesta za druge nacionalneskupine (pa svim nacionalnim skupinama osim onoj koja posjeduje odre-ðenu dr®avu preostaju samo opcije asimilacije ili iseljenja). Kymlicka setrudi pokazati kako se prava nacionalnih manjina mogu zanemariti i s per-spektive liberalizma. Liberalizam s kojim Kymlicka polemizira ovdje mo®e-mo najopæenitije odrediti kao doktrinu koja stavlja naglasak na prava poje-dinaca, prema kojima se dr®ava treba postavljati neutralno, to jest zajamèitiim isti polo®aj bez obzira na razlike u rasi, naciji, religiji, itd. Ovo bi bio je-dan od moguæih modela koji odgovaraju nazivu “graðanska dr®ava”. Kym-licka smatra da je takva pozicija na nekakav naèin nedosljedna, jer takvadr®ava, ipak, privilegira jednu naciju nad ostalima. Na primjer, javna i slu®be-na upotreba jezika neæe biti neutralna, veæ upravo odgovarajuæa veæinskojnaciji; dr®avni praznici odgovaraju tradiciji jedne nacije; isto vrijedi i za škol-ski program. Sliène kritike ovako shvaæenoj graðanskoj liberalnoj dr®avi do-laze i iz drugih perspektiva. Feministièka kritika (u jednom od svojih oblika)ka®e da takva dr®ava nije zapravo neutralna jer privilegira mušku osobnost.S nekih religijskih perspektiva ka®e se da ovako shvaæena neutralna dr®avazapravo diskriminira religiozne poglede na svijet, koji ne dobivaju potpunopravo javnosti.217Prikazi knjiga / Book ReviewsVratimo se Kymlicki. Dobro ureðena dr®ava, on tvrdi, nije dr®ava kojaje slijepa na nacionalne razlike (jer takva dr®ava ne mo®e postojati u uvje-tima multikulturalnosti), veæ dr®ava koja nacionalnim zajednicama (pododreðenim kvalifikacijama koje se tièu odreðenih okolnosti) jamèi javnomanifestiranje, kao i javnu podršku za njihovo opstojanje, u mjeri u kojoj jeto moguæe. Slièno tome što Kymlicka ka®e za jedan od oblika liberalizma,ka®e i za neke oblike socijaldemokracije. Dakle, prva je poruka ove knjigeda zaštita nacionalnih manjina nije samo specifièna zaštita opæih graðanskihprava i da se zanemarivanje takve postavke pojavljuje i u nekim oblicimaliberalizma i u nekim oblicima socijaldemokracije.Druga temeljna poruka koju nam nudi Kymlicka jest ideja da se pošto-vanje manjinskih prava ipak mo®e realizirati unutar drukèije shvaæene libe-ralne teorije pravde. Za liberalizam, va®no je da se svakom pojedincu za-jamèe uvjeti slobodnog djelovanja. Ali, jedan je od temeljnih uvjeta slobod-nog djelovanja i kulturalna pripadnost. Pojedinac èija je kulturalna pripad-nost ugro®ena gubi moguænost autonomnog i slobodnog djelovanja, to jestbiranja sadr®aja svog ®ivota u dosljednom ®ivotnom planu. Dakle, ka®eKymlicka, liberalizam treba aktivno štititi kulturalnu pripadnost.Kao svaka rasprava u filozofiji, i ova knjiga ostavlja neka otvorena pi-tanja. Prije svega, valjalo bi produbiti raspravu o tome da li ovaj prijedlogstvarno jamèi kvalitetniju jednakopravnost, ili ipak èini veæe štete od onihkoje rješava. U tom smislu, valja usporediti ovu knjigu s vjerojatno najva®ni-jim odgovorom ovakvom pristupu liberalizmu, to jest s knjigom Briana Bar-rya, Culture and Equality (koja æe, isto tako, uskoro biti dostupna na hrvat-skom jeziku).Dalje, mogla bi se voditi detaljnija rasprava o tome zašto je nacionalnapripadnost posebno va®na. Kymlicka raspola®e argumentima koji nastojepotkrijepiti takav stav ali ne mislim da su potpuno uvjerljivi. Za njega jeva®no pokazati da nacionalna pripadnost, više od bilo koje druge pripad-nosti, odreðuje ®ivot pojedinca, odnosno predstavlja za njega temelj mo-guænosti autonomnog djelovanja. To je potrebno kako se ne bi nacionalnapripadnost štitila kao bilo koja druga pripadnost, veæ kao ona koja zaslu®ujeposebni tretman od strane dr®ave. Glavni razlog za pridavanje posebnete®ine nacionalnoj pripadnosti jest to što je ona, kako ka®e Kymlicka, socije-talna kultura. Nacija kao zajednica pro®ima sve elemente ®ivota pojedinca inudi mu raznolikost izbora. U svim drugim pripadnostima, pojedinac ispo-ljava samo neki element koji je va®an za njegov ®ivot (npr. religijski, rodni,spolni, profesionalni, itd.). Nacija obuhvaæa potpunost ®ivota pojedinca.Osim toga, što je mo®da i najva®nije, predstavlja okvir unutar kojega pojedi-nac mo®e vršiti svoje izbore. Odnosno, mo®e odluèiti, na primjer, hoæe li bitireligiozan ili ne, kojom æe se profesijom baviti, itd.Vezano uz ovu temu, imamo otvorenu raspravu o tome je li ispravnoutemeljenje manjinskih prava u tome što je stabilna kulturalna pripadnostuvjet slobodnog djelovanja. Pojedinac bi mogao mijenjati kulturalnu pripad-218 Prolegomena 3 (2/2004)nost i zadr®ati sposobnost autonomije, posebno u uvjetima koji su od sre-dišnjeg interesa za veæi dio Kymlickine rasprave ili su barem od središnjeginteresa za zapadnjaèke civilizacije. U našim uvjetima (koji su u velikoj mjerii uvjeti o kojima govori Kymlicka) nalazimo susjedne kulture koje su pomnogim aspektima sliène. Tako, na primjer, Kymlicka u raznim svojim rado-vima govori o sve veæoj sliènosti frankofona i anglofona u Kanadi. Ali, akosu kulture tako sliène, zašto bi asimilacija predstavljala problem s aspektaautonomije pojedinca, odnosno njegove sposobnosti da vrši izbore? Jed-nostavno, nova kulturalna pripadnost nudi sliène moguænosti izbora kao onaizvorna. U kasnijim radovima, Kymlicka se usredotoèio na va®nost jezikakao na središnji element koji odreðuje naciju kao socijetalnu kulturu. Asimi-lacija bi predstavljala problem upravo zbog elementa jezika. Mislim da je i uodreðenju va®nosti jezika Kymlicka pretjerao. Ali, mislim da se va®nost na-cionalne pripadnosti ipak mo®e pronaæi u osjeæajnim elementima, prije sve-ga u osjeæaju pripadnosti, koja je va®na ljudska potreba o kojoj je govorioveæ va®an autor u tradiciji liberalizma, J.S. Mill. Ali, ako je tako, ako seva®nost nacionalne pripadnosti manifestira prije svega u osjeæaju pripad-nosti, tada se njezina zaštita ne mo®e utemeljiti na razini poèetnih i neotu-ðivih naèela pravde (poput Rawlsovih prvotnih naèela pravde). Otvara seput tome da rasprava o nacionalnim pravima bude otvorena posebnostimasituacija. Tako, na primjer, ostvarenje prava nacionalnih manjima ovisi otome koliko ona ugro®avaju ostvarenje drugih prava koja su isto tako pred-met politièke i pravne rasprave (na primjer, prava na zdravstvo, školovanje,itd.), odnosno o tome koliko je prioritetno u nekim okolnostima zajamèitidruge oblike ljudske pripadnosti koji mogu zahtijevati, u danim uvjetima,hitniju zaštitu (na primjer, religijsku pripadnost, tamo gdje je ona izvordiskriminacije).Unatoè otvorenim pitanjima, koja se ve®u za sve filozofske rasprave,Kymlickina knjiga predstavlja izuzetno va®no djelo suvremene politièke misli inezaobilazan rad u aktualnim raspravama.Elvio BaccariniFilozofski fakultet Sveuèilišta u RijeciOmladinska 14, HR-51000 Rijekaelvio.baccarini@ri.htnet.hr219Prikazi knjiga / Book Reviews

Will Kymlicka, Multikulturalno građanstvo

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia