Vjeročka Vojvodić (ur.)

Croatian

Vojvodić (ur.), Vjeročka

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

455ZAŠTITA OKOLIŠA, Kem. Ind. 70 (7-8) (2021) 455–456  ZAŠTITA OKOLIŠAUređuje: Vjeročka VojvodićPremošćivanje jaza u znanju: studija mjeri ekonomsku oskudicu vode u poljoprivredi*31. 5. 2021.  |  br. 562Kako se globalno stanovništvo povećava, koristi od povećane poljoprivredne proizvodnje distribuiraju se nejednako, dije-lom i zbog nejednakosti u pristupu vodnim resursima.Međutim, čak i u nekim zemljama gdje su hidrološki resursi bo-gati, voda nije uvijek dostupna za poljoprivredu iz ekonomskih, institucionalnih ili infrastrukturnih razloga. Studija istražuje eko-nomsku oskudicu vode u poljoprivredi prenamjenom pokazatelja iz ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda promatranjem od-nosa između ekonomske nestašice vode, poljoprivredne produk-tivnosti i učinkovitosti uporabe vode na globalnoj razini. Ključni čimbenik koji utječe na produktivnost zemljišta, poljoprivredne performanse i, shodno tome, na sigurnost hrane je obilje i dostu-pnost vode. Međutim, mapiranje obilja – ili manjka – vode u regi-ji je složeno; mnoge zemlje imaju visoku razinu dostupnosti vode prema hidrološkim pokazateljima, ali se i dalje suočavaju s ozbilj-nim poteškoćama u uporabi vodnih resursa za ljudske aktivnosti iz razloga koji se kreću od nedostatka infrastrukture do instituci-onalne neučinkovitosti. Taj je koncept definiran kao “ekonomska nestašica vode” (engl. economic water scarcity, EWS).**Kvantificiranje utjecaja EWS-a na poljoprivredu zahtijeva studije na temelju podataka, ali istraživanja pate od nedostatka znanja o mjerljivosti EWS-a. Postoje napori da bi se popunila ta prazni-na u okviru politika EU-a o održivom upravljanju vodama,  kao dio ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda – posebno cilja 6 (Osigurati dostupnost i održivo upravljanje vodom i sanitacijom za sve), te pokazatelja 6.5.1, koji opisuje integrirano upravljanje vodnim resursima (engl. integrated water resource management, IRWM). Taj pokazatelj kombinira informacije o zakonodavnom, upravljačkom i financijskom upravljanju vodama; o sporazumima o upravljanju prekograničnim slivovima i rijekama; i procesima sudjelovanja dionika. Kvantificira razinu upravljanja vodama na nacionalnoj razini.Ova studija proširuje opseg IRWM i primjenjuje ga za kvantifici-ranje potencijalnog EWS-a, što prije nije bila praksa. Cilj studije bio je doprinijeti istraživanju dostupnosti vode kao i “vodnog oti-ska” (količine svježe vode koja se rabi za proizvodnju ili opskrbu robom i uslugama za određene osobe ili skupine) kao i proširiti fokus fizičkih i hidroloških aspekata nestašice vode uključujući ekonomsku perspektivu. Osim navedenog, istražuje se također u kojoj mjeri IWRM pruža informacije koje se preklapaju s po-pularnim pokazateljima o bogatstvu i klimatskim uvjetima neke zemlje i zaključuju da IWRM donosi nove uvide u odnosu na ostale razmatrane pokazatelje – kao što su bruto domaći proi-zvod po stanovniku, indeks humanog razvoja (u kojem su ljudi i njihove sposobnosti krajnji kriteriji za procjenu razvoja zemlje, osim ekonomskog rasta) uz Falkenmarkov pokazatelj vodnog stre-sa, koji povezuje ukupne slatkovodne resurse sa stanovništvom neke zemlje. Istraživači su pokazali da socioekonomski razvoj nije uvijek po-vezan sa sofisticiranim upravljanjem vodama. Iz perspektive po-litike, čini se da su velika ulaganja u upravljanje vodama nužna samo u zemljama koje se suočavaju s vrlo velikom nestašicom vode. Pokazano je da visoka razina upravljanja vodama nije nuž-no povezana s ekonomskom snagom zemlje niti s niskom fizič-kom raspoloživošću vode. Studija potom istražuje je li pokazatelj IWRM koristan za opi-sivanje tipičnih učinaka EWS-a u poljoprivredi: nizak prinos ili prekomjerna upotreba vode (zbog neučinkovite infrastrukture i upravljanja). Rezultati pokazuju statistički značajnu pozitivnu po-vezanost između razine IWRM i prinosa usjeva, a posljedično i značajnu negativnu povezanost između razine IWRM-a i “vod-nog otiska”*** usjeva. Unatoč jakim klimatskim i ekonomskim razlikama, ta se veza odražava u svim zemljama s visokim razinama IWRM-a poveza-nim s povećanjem prinosa do 13 % i smanjenjem “vodnog otiska” do 20 %. Istraživači zaključuju da bi pokazatelj IWRM mogao biti dobra kvantitativna mjera EWS-a u poljoprivredi.Rezultati istraživanja pokazuju da dobro upravljanje vodom, što se može otkriti pomoću indikatora IWRM, poboljšava produktiv-nost zemljišta, dok praksa štednje vode zauzvrat ublažava EWS. Također zaključuju da njihova studija pokazuje da pokazatelj IWRM može biti reprezentativan za mjerenje i razvoj EWS-a u poljoprivredi, uzimajući u obzir ekonomske aspekte stresa i ne-stašice vode te osigurava učinkovitu politiku za proizvodnju do-voljno hrane. * Izvor: E. Vallino, L. Ridolfi, F. Laio, Measuring economic water scarcity in agriculture: A cross-country empirical investigation, Environ. Sci. Policy 114 (2020) 73–85, doi: https://doi.org/10.1016/j.envsci.2020.07.017.** Ekonomska nestašica vode (EWS) definirana je u ovoj studiji kao “situacija u kojoj su tehnički i institucionalni kapaciteti ili financijski resursi nedovoljni za opskrbu odgovarajućim količinama vode za ljudsku upotrebu”.*** Za usjeve jedinični otisak vode (uWF) predstavlja omjer između vode koju usjev potroši tijekom vegetacije i izgubi se isparavanjem (u mm) te prinos usjeva (u tonama po hektaru). To je inverzna mjera učinkovitosti: što je niža vrijednost, to je učinkovitija upotreba vodenih resursa u biljnoj proizvodnji. Voda može potjecati iz oborina (zelena voda) ili navodnjavanja, površinskih ili podzemnih voda (plava voda). Ova studija uzima u obzir zbroj oba.Znanost za politiku okoliša456   ZAŠTITA OKOLIŠA, Kem. Ind. 70 (7-8) (2021) 455–456* Sadržaj i stavovi uključeni u Znanost za politiku okoliša temelje se na neovisnim, recenziranim istraživanjima i ne odražavaju nužno stav Europske komisije. Napominjemo da je ovaj članak sažetak samo jedne studije. Druge studije mogu doći do drugih zaključaka.** Sustav za potporu odlučivanju Soil Navigator (engl. Soil Navigator deci-sion support system, DSS) razvijen je u EU-ovom projektu Horizon 2020 LANDMARK. Taj besplatni softver procjenjuje kapacitete pet funkcija tla u polju. *** A. Orgiazzi i sur. LUCAS tla, najveći proširivi skup podataka o tlu u Europi, Europski časopis za znanost o tlu 69 (2018) 140–153; G. Toth i sur. Baza podataka o površinskom sloju tla LUCAS i izvedene informacije o regionalnoj varijabilnosti svojstava gornjeg sloja tla u Europskoj uniji, Environmental Monitoring and Assessment 185 (2013) 7409–7425.Praćenje funkcija tla i njihovih interakcija – novi paneuropski okvir Izvor: “Science for Environment Policy”  |  European Commission DG  |  Environment News Alert  |  12. 4. 2021.  |  br. 559Održivo tlo temelj je zdravog okoliša: tlo nudi mnoštvo usluga ekosustavu, uključujući ublažava-nje i prilagodbu klime, biološku raznolikost, poljoprivredu (sigur-nost hrane) i ciklus hranjivih sasto-jaka. Ova studija nudi novi okvir za praćenje sinergija i kompromi-sa funkcija tla u cijeloj Europi.* Globalni društveni zahtjevi za osi-guravanje hrane i održivosti okoli-ša na tlu rastu. Udovoljavanje tim sve većim potrebama u Europi zahtijeva široko razumijevanje zdravlja tla kao i specifičnih siner-gija i kompromisa koji postoje između funkcija tla – poput opskr-be čistom vodom i recikliranja hranjivih tvari (na primjer, unutar ugljikovog ciklusa). Stoga postoji potreba za metodologijom za mjerenje tih aspekata zdravlja tla u cijeloj Europi. Ova studija nastoji pružiti novi okvir za praćenje kakvoće tla na europskoj razini, gdje se razmatraju i funkcije tla i njihove interakcije. Europska unija prepoznaje važnost održivog gospodarenja tlom i njegovih višestrukih funkcija, što dokazuje uključivanje u Zele-ni sporazum EU-a, Strategiju biološke raznolikosti do 2030. kao i strategiju Farm to Fork. Na taj način učinjen je prvi korak prema procjeni i praćenju mul-tifunkcionalnosti tla u cijeloj Europi pomoću podataka o tlu, o upravljanju zemljištem te o klimi. Cilj je informirati agro-ekološke politike o realnom pristupu optimizaciji zdravlja i funkcionalnosti tla u različitim klimatskim uvjetima te uvjeta upravljanja i upora-be zemljišta. Da bi razumjeli multifunkcionalnost tla u Europi, u studiji je pri-mijenjen funkcijski pristup upravljanju zemljištem koji procjenju-je pet funkcija tla: primarnu produktivnost, regulaciju i pročišća-vanje vode, regulaciju klime, biološku raznolikost tla i kruženje hranjivih tvari. Podatci o tlu, upravljanju i klimi prikupljeni su tije-kom 2018. godine na 94 mjesta u 13 zemalja EU-a koja pokrivaju dvije vrste namjene zemljišta (oranice i travnjaci) i pet klimatskih zona – alpski jug, atlantski, kontinentalni, mediteranski sjever i panonski dio (to jest, cijelu Mađarsku, dijelove Slovačke, Češke i Rumunjske, protežući se na Srbiju, Hrvatsku i Ukrajinu). Iako istraživači primjećuju da je veličina uzorka lokaliteta mala za pa-neuropsku procjenu, ističu da je to bila preliminarna studija za procjenu mogućnosti praćenja funkcija tla na cijelom kontinentu. Međutim, zbog nedostatka detaljnih pedoloških karata u cijeloj Europi, pokazalo se da je u nekim slučajevima dijagnostika loša, što pokreće potrebu za poboljšanjem europskih karata tla. Stoga su se sve analize funkcija tla temeljile samo na klimatskoj regiji i namjeni zemljišta.Dnevne klimatske podatke dobavljao je Zajednički istraživački centar u Italiji, a podatci o upravljanju zemljištem, o postupcima vezanim za gnojiva, usjeve, kontrolu štetočina i bolesti i slično dobiveni su iz razgovora s poljoprivrednicima. Mjerenja podataka o tlima provedena su u poljskim i laboratorijskim uvjetima, uklju-čujući nadzemnu biomasu, infiltraciju, brojnost/prisutnost vrsta glista i gustoću mase.Taj je skup podataka analiziran pomoću Soil Navigatora,** softvera razvijenog za simultanu procjenu opskrbe pet funkcija tla (pri-marna produktivnost, regulacija i pročišćavanje vode, regulacija klime, biološka raznolikost tla i kruženje hranjivih tvari). Studija je pokazala da niti jedno nalazište nije imalo slabe perfor-manse za svih pet funkcija tla. Slično tome, vrlo je malo mjesta imalo pet visokih rezultata funkcije tla – samo je jedno travnato područje dalo visoke ocjene za svih pet funkcija, a većina mjesta postigla je visoke ocjene za dvije do tri funkcije tla.Istraživači sugeriraju da je moguće upravljanje zemljištem radi multifunkcionalnosti u tlu, ali da postoje lokalna ograničenja i kompromisi. Otkrili su da se ciklus hranjivih sastojaka, biološka raznolikost i regulacija klime rjeđe eksponiraju velikim kapacite-tom za razliku od druge dvije funkcije tla (primarna produktivnost te regulacija vode i pročišćavanje). Statistička analiza istaknula je da se sinergije i kompromisi iz-među funkcija tla razlikuju među klimatskim zonama i vrstama uporabe zemljišta. Jedan od primjera je sinergija između biološke raznolikosti tla i regulacije klime, za koju istraživači pretpostav-ljaju da je vjerojatna zbog uloge organske tvari u tlu. Međutim, na deset obradivih mjesta u atlantskoj klimatskoj zoni došlo je do kompromisa koji su možda posljedica obilne gnojidbe i vlaž-nosti tla koji povećavajući emisiju dušikova oksida. To pokazuje složenost interakcija između funkcija tla na koje mogu utjecati različiti tipovi namjene zemljišta, lokalno upravljanje i klimatski čimbenici, što se ističe u studiji.Istraživači sugeriraju da bi se njihov pristup mogao primijeniti na većem broju lokacija da bi se proširio na dodatne namjene zemljišta i tipova tla, dok pokriva sve klimatske zone u Europi. Također ističu rezultate Okvirnog istraživanja područja korištenja i pokrivanja područja (engl. Land Use and Coverage Area frame Survey –LUCAS),*** unutar kojeg se uzorkuje tlo na više od 20 000 Europskih nalazišta i koje nadzire većinu značajki  tla potrebnih za upotrebu alata Navigator tla. Alat Navigator tla ne samo da bilježi sposobnost tla da isporučuje funkcije već odmjerava i inte-rakcije, sinergije i kompromise koji određuju kvalitetu tla. Studija pokazuje da tla mogu ukazati na višestruke funkcije velikog ka-paciteta. Ali lokalna ograničenja i kompromisi između funkcija tla čine nerealnim zahtjev da tlo bude visoko na skali svih pet proci-jenjenih funkcija tla. Ipak ističu da agro-ekološke politike i mjere upravljanja trebaju imati cilj optimizaciju multifunkcionalnosti tla i da je postizanje triju funkcija velikog kapaciteta dostižni cilj.

Zaštita okoliša: Znanost za politiku okoliša

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia