Suvremeni toponomastički korpus Dugog otoka slabo je poznat. Izuzmu li se prilozi Petra Skoka i izolirani pokušaji etimološke interpretacije likova pojedinih toponima, može se bez bojazni ustvrditi da on do danas nije bio sustavno istraživan.
U ovom prilogu autor pokušava, na temelju cjelokupne popisane građe in situ i prema načelima suverenih toponomastičkih istraživanja, datisumarni prikaz stanja sadašnje dugootočke toponimije.Ovaj prikaz, zbog svoje kratkoće, ne zahvaća sve razine analize, niti respektira sva metodološka načela toponomastičke prezentacije. Izostavljeni su veliki dijelovi korpusa, numerička identifikacija, kartografska prezentacija i kazala. On prema tome predstavlja samo pogled na toponomastičku građu, a ne njezin popis, opis i cjelovitu prezentaciju.
Zbog toga je izvršen izbor toponimijskih jedinica koje su uzete u obradu. Napravljen je tako da uzima u obzir one elemente prikaza koji su i u dosadašnjim toponomastičkim radovima najpristupačniji čitatelju, a to su referenti (stvarni objekti u prirodi, sistematizirani po načelu zemljopisne rasprostranjenosti) i toponimski likovi koji identificiraju te referente. Prikazani su referenti podmorja, obalne crte, otočnog kopna i artefakta. Od jezičnih činjenica, zatečenih u toponimskim likovima, sumarno je prikazan slijed jezičnih nadslojevanja i utjecaja.
Da bi ovaj pogled bio što koherentniji u uvodnome dijelu dani su osnovni podaci o Dugom otoku. Oni se odnose na zemljopisne značajke Otoka, na naselja, njihov smještaj i imena njihovih stanovnika, te na distribuciju toponimijske građe s obzirom na povijest naseljavanja Otoka. Bilo je prijeko potrebno to učiniti da se vidi postoji li korespondencija između jezičnih i nejezičnih činjenica. Ta se korespondencija pokazala evidentnom činjenicom.The current toponymical corpus of Dugi Otok is not well known. With the exception of Petar Skok and some isolated attempts at etymological interpretation of the features of individual toponyms, it can be stated, beyond any doubt, that it has not yet been systematically studied.
By basing it on the total listing of the material in situ, according to the principles of the present-day toponomastic researches, the author tries to give a summary imagery of the state the present toponymy of Dugi Otok is in. This account does not cover all the levels of the analysis, nor does it respect all the methodologic principles of the toponomastic presentation. Large parts of corpora, numeric identification, cartographic presentation and table of contents are omitted. Therefore, due to its conciseness, it represents only a glance at the toponomastic material (and) not its list, description and total presentation.
Therefore, a choice of toponymic items was taken for elaboration. It considers the elements of the representation, which are in such toponomastic works the most open to reason of the reader, namely, the references (the real objects in nature, systematized by the principle of geographical distribution) and toponymic features which identify those references. They present the undersea references, seacoast features, island relief and artifacts. The linguistic facts found in the toponymic images are presented summarily in sequences of the linguistic overlaying and influences.
To make this aspect more coherent the basic data of Dugi Otok are given in the introductory part of this work. They refer to the geographical characteristics of Dugi Otok, to villages, their site and the names of their inhabitants and to the distribution of the toponymic materials with regard to the history of settling Dugi Otok (Long Island). This was necessary to see whether there is correspondence among the linguistic and non-linguistic facts. This correspondence has been evident by the facts
