Igor Stanić

Stanić, Igor

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

314     Histria, 2, 2012. | Grupa autoraBrenta koju vodi Felice Maniero, koji je čak uživao zaštitu samoga hrvat-skoga državnog vrha. Knjiga je izuzetno zanimljiva zbog svoje tematike koja je slabo poznata. U knjizi uopće nema fusnota, za svoje tvrdnje autor najčešće rabi samo jedan izvor, dok se među izvorima uopće ne spominje arhivska građa. Tekst je slabo sistematiziran, u jednom se poglavlju izmjenjuje povijest više organi-zacija, autor često skače s teme na temu pa se zatim u sljedećem poglavlju opet vraća na izloženo u prethodnima. Svi su podaci nabacani, nema nika-kve dublje analize, a izlaganje ponekad čak graniči s teorijom zavjere, zapravo više sliči dobrom kriminalističkom romanu nego ozbiljnom povije-sno-istraživačkom radu. Unatoč svim nedostacima, knjiga ukazuje na mnoge manje poznate dijelove tršćanske, pa tako i istarske povijesti te možemo očekivati u budućnosti da će pobuditi interes nekoga povjesničara koji će se zatim posvetiti temeljitom istraživanju i analizi tematike koju je Silvio Maranzana tek zagrebao po površini.Bojan HorvatZapisnici Izvrǳnog komiteta Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, 1955-1959., Svezak 4, priredila Branislava Vojnović, Zagreb: Hrvatski drĹavni arhiv, 2010., 365 str.Hrvatski državni arhiv (HDA) i tadašnji ravnatelj Josip Kolanović pokrenuli su 2002. godine projekt objavljivanja partijskoga gradiva, odnosno zapisnika Politbiroa Centralnoga komiteta Komunističke partije Hrvatske i zapisnika Izvršnoga komiteta Centralnoga komiteta Saveza komunista Hrvatske. Kao rezultat toga projekta objavljena su četiri sveska zapisnika koje je priredila Branislava Vojnović (Odsjek za gradivo političkih stranaka i udruga, HDA). Riječ je o građi koja je dio fonda Komunističke partije, odnosno Saveza komunista Hrvatske, a nalazi se u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu pod nazivom Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske (fond 1220, CK SKH). Prema arhivskim podacima gradivo se sastoji od preko 13.000 kutija građe koja još uvijek nije u potpunosti sređena što istraživačima ote-žava snalaženje u dokumentaciji, a osobito onima koji se bave proučavanjem hrvatske povijesti od 1945. do 1990. godine. Preduvjet za istraživanje toga 221-486 | Ocjene, prikazi, izvjeĜća     315 razdoblja je poznavanje značenja i uloge KPH/SKH-a u državi i društvu. Objavljivanje i dostupnost ovih dokumenata brojnim istraživačima omogu-ćuje bolji uvid u djelovanje Partije i područje njezina utjecaja.Prva dva sveska objavljena su 2005. i 2006. godine pod naslovom Zapi-snici Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske 1945.-1952. i obuhvaćaju razdoblje potkraj i nakon završetka Drugoga svjetskog rata, iz kojeg je KP izišao kao najmoćnija politička skupina. U zapisnicima je riječ o uspostavi vlasti i provođenju izbora, o obračunu s političkim neistomišlje-nicima te o sazivu Ustavotvorne skupštine Demokratske Federativne Jugo-slavije (DFJ) i donošenju Ustava. Između ostaloga na sastancima Politbiroa raspravljalo se o međunarodnom priznanju i problemu granica sa susjedima. U prvom je svesku objavljeno 117 zapisnika sa sjednica Politbiroa CK KPH za razdoblje od 12. siječnja 1945. do 25. prosinca 1948. godine. U drugoj knjizi, 118 zapisnika Politbiroa nastalo je od 6. siječnja 1949. do 18. listopada 1952., odnosno u vrijeme sukoba Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom i osjet-ljivih odnosa sa Zapadom.Treći i četvrti svezak objavljeni su 2008. i 2010. godine pod naslovom Zapisnici Izvršnog komiteta Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske 1952. - 1954. i Zapisnici Izvršnog komiteta Centralnog komiteta Saveza komu-nista Hrvatske 1955. - 1959. Razlike u nazivu prva dva i druga dva sveska nastale su zbog toga što su treći i četvrti svezak nastali nakon VI. kon-gresa KPJ-a na kojem je usvojen statut prema kojem je KPJ promijenio ime u Savez komunista Jugoslavije (SKJ), a Politbiro u Izvršni komitet. U ove dvije knjige objavljena su 64 zapisnika sa sjednica Izvršnoga komiteta, a riječ je o raznim temama, među kojima su svoje mjesto našle i one o među-narodnim odnosima Jugoslavije, odnosno o procesu normalizacije i jačanja jugoslavenske pozicije u svijetu.etvrti svezak zapisnika IK CK SKH-a obuhvaća razdoblje od 8. siječ-nja 1955. do 4. ožujka 1959., odnosno vrijeme između Trećega (26. – 28. svibnja 1954.) i etvrtoga kongresa SKH-a (7. – 10. svibnja 1959.). Zapisnici sjednica razvrstani su po godinama, a na početku sveska je sadržaj s red-nim brojem zapisnika, nadnevkom, dnevnim redom sjednice i prilozima. U svezak su također dodani popis kratica, kazalo osoba i zemljopisnih imena. Priređivačica je objavila i popratni materijal, odnosno priloge sjednica kada su njihov sastavni dio. Prilozi koji su spomenuti u zapisnicima, a nisu objav-ljeni jer se nalaze u drugim fondovima CK SKH-a, navedeni su u bilješkama. 316     Histria, 2, 2012. | Grupa autoraU pripremi zapisnika za objavljivanje arhivisti su se pridržavali uobičajenih načela objavljivanja arhivskoga gradiva.Priređivačica, kao i u prethodna tri sveska, u predgovoru uvodi čitate-lje u povijesni kontekst. etverogodišnje razdoblje iz kojega su sačuvana 34 zapisnika sjednica IK-a karakterizira u vanjskopolitičkom pogledu samo-stalna opredijeljenost Jugoslavije i temelji smjera miroljubive i nesvrstane politike. Godine 1954. započela je normalizacija odnosa sa Sovjetskim Savezom, a godinu dana poslije, susretom Tita i Hruščova u Beogradu, potpisana je Beogradska deklaracija o odnosima dviju zemalja koji se zasni-vaju na principu poštovanja suverenosti, nezavisnosti, integriteta i ravno-pravnosti u međusobnim odnosima, kao i u odnosima s drugim državama. Drugi dokument, o različitosti puteva u izgradnji socijalizma, potpisan je 1956. godine u Moskvi, a poznat je pod nazivom Moskovska deklaracija. Mađarska antisovjetska revolucija pokazala je da proces destaljinizacije nije bio ni blizu kraja te su se ponovno pogoršali odnosi između SSSR-a i Jugoslavije. Godine 1956. Velika Britanija, Francuska i Izrael napali su Egipat zbog nacionalizacije Sueskoga kanala. Odnosi Jugoslavije i zapad-nih zemalja ostali su slični onima kakvi su se izgradili od 1948. do 1955. godine. Jugoslaviju su podjednako uvažavali i demokratski višestranački Zapad i komunistički Istok. Međublokovska pozicija Jugoslavije dovela je do razvijanja široke aktivnosti na međunarodnom planu, a kao rezultat toga sredinom pedesetih došlo je do ekonomskoga, političkoga i kulturnoga povezivanja sa zemljama Trećega svijeta. Tito, Nehru i Naser susreli su se na Brijunima 1956. i potpisali Brijunsku deklaraciju, a 1961. u Beogradu su održali Prvu konferenciju nesvrstanih zemalja. Tendencije za izbijanje na međunarodnu scenu i otvaranje prema inozemstvu Jugoslavija je potvrdila izdavanjem putovnica studentima, radnicima, sportašima, a granice su se otvorile i za strance.Na unutarnjem planu za razdoblje nastanka zapisnika IK-a karakte-ristično je osmišljavanje i uvođenje komunalnoga uređenja. Prema zami-slima, komuna je trebala biti više društveni, a manje državni subjekt. Karakteristična su nastojanja da se komuna kao državno-politički sustav u praksi ostvari kao društveno-ekonomska zajednica samoupravljanja ljudi na određenom teritoriju. Uvođenju takvoga sustava prethodile su političke i pravne pripreme. Riječ je o saveznim i republičkim zakonima o narodnim odborima iz 1952. i Ustavnom zakonu iz 1953. godine. Političku su podlogu 221-486 | Ocjene, prikazi, izvjeĜća     317 činili zaključci Šestoga kongresa SKJ-a i etvrtoga kongresa Socijalistič-koga saveza radnog naroda Jugoslavije (SSRNJ). Krajem 1954. započele su organizacijske pripreme za uvođenje komuna, a takav sustav zahtijevao je drugačiju administrativno-teritorijalnu podjelu. Zbog toga su općine bile teritorijalno uvećane na račun kotareva, a to je regulirano Općim zako-nom o uređenju općina i kotareva i Zakonom o provođenju novog uređenja općina i kotareva. Na sjednicama Izvršnoga komiteta Centralnoga komiteta SKH-a raspravljalo se i o teritorijalnom ustroju Istre te o prilagođavanju ustroja partijskih organizacija. Prema zapisniku sa sjednice održane 8. siječnja 1955., sukladno Zakonu o provođenju novog uređenja općina i kotareva bio je predložen plan spajanja nekih kotarskih komiteta, a na osnovi toga u Kotarski komitet Pula trebali su ući grad Pula, kotarevi Pula, Labin, Pazin, Buzet, Poreč i Buje. U istom se zapisniku nalazi prilog o formiranju Kotar-skog komiteta za Istru u kojem je iskazana potreba za zajedničkim rješa-vanjem problema koji se reflektiraju na sve kotareve u Istri. Pula, Labin i Rovinj bili su razvijeni industrijski centri koji su privlačili radnu snagu s čitavoga teritorija Istre, a također su predstavljali jedina tržišta za plasira-nje poljoprivrednih proizvoda. Ribarstvo i turizam kao potencijalno dobri izvori i značajne privredne grane bili su slabo razvijeni, kako ističu u pri-logu, “zahvaljujući upravo dosadašnjoj podjeli”. Kada je riječ o zdravstvu, prosvjeti i kulturi Pula je predstavljala jedini centar, a slična situacija bila je i sa sudstvom. Ovi su problemi smatrani zajedničkima za cijelu Istru te su u formiranju Kotarskoga komiteta za Istru vidjeli lakše rješavanje poteškoća zajedničkim naporima. Osim administrativno-teritorijalnih podjela i spaja-nja, u zapisnicima se javila i druga problematika. Naime, u zapisniku sa sjed-nice IK CK SKH-a održane 27. travnja 1956. zabilježeni su problemi koje je utvrdila Financijska inspekcija prilikom kontrole u blagajnama Komiteta i SSRN-a u Puli, a utvrđen je nedostatak od 3 218 303 dinara. Na sjednici su bili prisutni i djelatnici iz Pule koji su utvrdili “da u Komitetu u pogledu materijalno-financijskog poslovanja vlada ozbiljni kaos”. Također je utvr-đeno da su članovi Komiteta uzimali novac iz blagajne za vlastite potrebe poput kupovine živežnih namirnica ili pak za putne troškove. Jedan od pri-sutnih članova Komiteta izjavio je da je okrivljena bila na dobrom glasu kad je on ušao u Komitet, međutim, također izjavljuje da je ona rukovala “divljom blagajnom”. Na kraju je donesen zaključak da će okrivljena odgo-318     Histria, 2, 2012. | Grupa autoravarati na sudu, a komisija će utvrditi moralno-političku odgovornost osta-lih “drugova” koji su bili upleteni. Među tematski raznolikim sjednicama svakako je jedna od zanimljivijih bila ona koja se održala 8. rujna 1955. na kojoj se, između ostaloga, raspravljalo o “negativnom djelovanju i političkim stavovima Ljube Drndića u izbornoj kampanji 1953. godine”. Problem se pojavio kada je Ljubo Drndić postavio zahtjev za svoju kandidaturu, iako su u tom trenutku bili prihvaćeni kandidati Josip Šestan i Božo Kalčić, a u prilogu stoji da je njegovu kandidaturu podržavao Dušan Diminić. Na temelju izvještaja o političkom djelovanju Diminića i Drndića X. plenum CK SKH-a jednoglasno je osudio njihove političke stavove te ih je optužio da su u sukobu s “osnovnom linijom SK”, a Drndiću je na teret stavljeno da se tijekom izborne kampanje 1953. “ispoljila nezdrava ambicija, karijerizam, prepotentnost u odnosu na kadrove u Istri”. Na sjednici IK CK SKH-a odr-žanoj 8. siječnja 1957. raspravljalo se o organizacijskim pitanjima SKH-a, ali također o opadanju broja žena u Savezu komunista, kao o jednom od pro-blema. Prema podacima iz zapisnika, broj žena u SK-u 1957. godine iznosio je 28 474, odnosno 22 posto od ukupnoga broja. Kao problem postavilo se pitanje opadanja broja žena u SK-u posebno u kotarevima, a kao pozitivan primjer gdje je zabilježen porast istaknuli su kotareve Karlovac i Pulu. Objavljivanje ovih zapisnika od velike je važnosti kako istraživačima tako i široj javnosti u rasvjetljivanju prošlosti nakon 1945. godine. Pozna-vanje djelovanja i uloge KPH/SKH-a u državi i društvu iznimno je važno za proučavanje povijesti između Drugoga svjetskog rata i Domovinskoga rata. Ovi su zapisnici prikaz faza kroz koje je prolazilo hrvatsko društvo u sastavu Jugoslavije te odraz vanjskopolitičkih događaja na prilike u državi. Osim za proučavanje jugoslavenske i hrvatske prošlosti, ovi su dokumenti važan izvor za povijest Istre, posebno u istraživanju načina kako je funkcionirala partijska uprava na terenu. Kao dopuna za nekad ne posve jasne zapisnike mogla bi poslužiti dokumentacija iz Državnoga arhiva u Pazinu u kojem se nalazi gradivo područnih komiteta, a u spoju s objavljenim zapisnicima predstavljala bi iscrpan izvor za povijest Istre u socijalističkom razdoblju.Igor Stanić

Croatian

Zapisnici Izvršnog komiteta Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, 1955-1959., Svezak 4, priredila Branislava Vojnović, Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2010., 365 str.

Zapisnici Izvršnog komiteta Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, 1955-1959., Svezak 4, priredila Branislava Vojnović, Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2010., 365 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia