Damodar Frlan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

IM/1992, 1/4 ICOMMUZEJI: PO N O V N O  PR O M IŠ LJA N JE  G R A N IC ADamodar Frlan Etnografski muzej Zagrebvake treće godine muzealci svih zemalja imaju prilikuujediniti se, raditi, razmjenjivati znanja i iskustva idružiti se na drugome mjestu. Elita iz svjetskih muzeja okupila se prošle godine na XVI. generalnoj konferenciji ICOM-a (International Council of Museums) od 17. do 26. rujna u Qucbccu, Kanadi. Stručnjak-muzealac, ali i laik-posjetitelj muzeja, mogli bi u ovome vremenu mijena pronaći mnoštvo razloga i argumenata koji bi opravdali radni naslov Konferencije. Oko 2000 raspoloženih i samouvjerenih muzejskih djelatnika svih rasa, jezika i usmjerenja preplavilo je taj najstariji i slikovit grad evropskih doseljenika na sjevernoameričkom kontinentu. Quebec je, medu ostalim, i značajan turistički centar gdje je svaki materijalni trag tradicije i povijestibrižljivo zaštićen i uključen u “pogon” grada-muzeja. Brojni muzeji, odkojih je najveći dio izgrađen posljednjih godina, ponekad možda sa skromnim fundusom, koncepcijski i tehnološki vrlo su suvremeno riješeni. Hrabar iskorak u eksperimentalne muzeološke vode, kao što je, primjerice, Kanadski muzej civilizacije, uostalom i pristaje sredini koju još odlikuje smion pionirski duh. Promatrajući neke od tih prekrasnih novih muzejskih zgrada, uočavaju se arhitektonska rješenja s tornjevima nalik crkvenima, prostrani ulazi, predvorja i dvorane što također pomalo odišu atmosferom nekoga hrama. I sam odnos stručnjaka i posjetitelja prema muzejima i njihovim zbirkama odaje nešto nalik religijskom štovanju. Trendovski stav? Visoko razvijena svijest o važnosti vlastite i tuđe kulturne baštine? Kompleksi zbog “kratka” povijesnog vijeka Kanade? Što god bilo, zbog visokog rejtinga profesije i uvjeta rada, predstavlja san prosječnog muzealca i, dakako, pravo mjesto za razgovor o temi Konferencije.Radni programi Konferencije održavali su se u muzejima, kongresnom centru, bibliotekama, sveučilištima i hotelima, a neformalni susreti u svako vrijeme i na svakome mjestu. Konferencija je započela plenarnim sjednicama na kojima su pozvani predavači govorili o različitim ali aktualnim temama. Uloga muzeja - dućan ili muzej, kulturna raznolikost i muzeji, odnos muzeja prema okolišu, bila su glavna pitanja na koja su predavači pokušali odgovoriti.Daljnji tijek Konferencije bio je podijeljen na stručni i prateći kulturni program. U okviru stručnog rada idućih dana održavali su se radni sastanci međunarodnih komiteta i drugih organizacija. Brojne kulturne priredbe i događanja ispunili su ostatke slobodnog vremena sudionika. Kanađani su se potrudili da pokažu ono najbolje, a u skladu s tim je bilo i visoko pokroviteljstvo kanadske vlade nad Konferencijom. Sudionici su imali čast pozdraviti Federica Mayora, generalnog direktora UNESCO-a, i oprostiti se s Alphom Oumar Konareom, dotadašnjim predsjednikom ICOM-a.Istodobno, na sjednicama tijela i komiteta ICOM-a službene osobe i predstavnici nacionalnih i međunarodnih komiteta bili su zaokupljeni uobičajenim proceduralnim pitanjima. Izabran je novi predsjednik ICOM-a dr. Saroj Ghose iz Indije, novi potpredsjednici Patric Boylan i Vinos Sofka, predsjednik Savjetodavnoga komiteta Jacqucs Perot, kao i drugi funkcionari i tijela. Odlučeno je da organizacija sljedeće Generalne konferencije za tri godine bude povjerena Norveškome nacionalnomNovi grafički znak ICOM-a, promoviran na Generalnoj konferenciji u Quebecu,1992.komitetu ICOM-a. Budući da je za mjesto održavanja Konferencije izabran grad Stavanger, tema će biti mali lokalni muzeji. Osnovan je Fond ICOM-a za potporu nacionalnim komitetima čiji članovi nisu u mogućnosti plaćati članarinu, a financira se iz dobrovoljnih priloga nacionalnih komiteta koji žele pomoći kolegama da ostanu članovi ICOM-a. Iznos članarine povećan je 2 posto. U strukturi članstva predložene su nove kategorije članova studenata i umirovljenih muzejskih djelatnika. Na 17. sjednici Generalne skupštine prihvaćeni su izvještaji generalnog tajnika i financijski izvještaj. Prihvaćen je trogodišnji program rada i proračun. U  izvještaju o radu ICOM-a 1989.-1992. navedeni su podaci da ICOM okuplja 10.000 članova iz 120 zemalja u 80 nacionalnih komiteta, 24 međunarodna komiteta, 10 pridruženih i 2 regionalne organizacije. Prema predsjednikovu izvještaju, najvažniji uspjesi ICOM-a u tom razdoblju jesu profesionalniji rad, objavljivanje više naslova kao što su, na primjer, Statut i Kodeks profesionalne etike. ICOM je u povodu Konferencije izdao imenik ICOM-a koji sadrži ažurirane podatke o svim članovima i komitetima ove organizacije, a promoviran je i novi znak ICOM-a. U  izvještaju UNESCO-ICOM-ovog Informacijskog centra navedeno je nekoliko projekata kao što su Prototip CD-ROM referentne bibliografije (jedno od mjesta pokusne primjene je zagrebački MDC), primjena Međunarodne muzeološke baze podataka - BMUSE, itd.U program rada 1992.-1995. uključeni su ciljevi iz dugoročnog programa 1992.-2001. ICOM-a:- muzeji i razvoj (uloga muzeja u procesu obrazovanja i kao elemenata društvenog i ekonomskog razvitka),- pitanja etike i zakonodavstva (primjena Kodeksa profesionalne etike i sprečavanje otuđivanja i nezakonite trgovine kulturnom baštinom),- povezivanje i razmjena muzeja na regionalnoj i međunarodnoj razini,- zaštita kulturne baštine (primjena Haaške konvencije).Za razdoblje do 1995. prihvaćen je niz specijalnih projekata, a u nekima se uočava mogućnost sudjelovanja Hrvatskoga nacionalnoga komiteta.Na drugome mjestu, u dvorani hotela Hilton, organiziran je veliki sajam literature, filmova, opreme i pomagala koji se upotrebljavaju u muzejima ili imaju veze s muzeološkom problematikom. Ako bi trebalo sažeto opisati bogatu ponudu na sajmu, zaključak bi bio da je najviše izlagača nudilo programe za obradu muzejske grade i dokumentacije uz pomoć računala, tehnologije za pohranjivanje, obradu i korištenjem slikama, te sredstva i pomagala za sve vrste zaštite muzejskih predmeta i objekata. Velika živost koja je vladala na ovome sajmu znak je “specifične težine” struke koja u zapadnim zemljama okreće respektabilni kapital.Za članove ICOM-a iz Hrvatske Konferencija je bila posebno važna.Tom je prilikom u punopravno članstvo ICOM-a primljen Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a, osnovan početkom 1992. godine, a nakon raspuštanja Jugoslavenskoga komiteta u listopadu 1991. U Quebec je stiglo 5 članova ICOM-a iz Hrvatske, Višnja Zgaga iz Muzejskoga dokumentacionog centra, dr. Tomislav Šola s Filozofskog fakulteta, mr. Marijan Susovski i Željko Košćević iz Galerija grada Zagreba, te Damodar Frlan iz Etnografskog muzeja, predsjednik Hrvatskoga145IM/1992, 1/4 ICOMnacionalnoga komiteta. Neki od njih održali su predavanja na sastancima svojih komiteta (MPR, ICME), s temama koje nameće naša stvarnost, odnosno potreba da se s posljedicama rata upoznaju stručnjaci iz drugih zemalja. Izlaganja Višnje Zgage i mr. Marijana Susovskog, koja su bila popraćena projekcijama, slušana su s velikom pažnjom i nelagodom zbog potresnih svjedočanstava o posljedicama rata. Osobni susreti i razgovori s kolegama iz svijeta također su pridonijeli njihovu boljem poznavanju naših prilika i stavova. Naši predstavnici su Komitetu za rezolucije podnijeli i pisani prijedlog rezolucije u kojoj se osuđuju uništavanja muzeja i kulturne baštine od strane agresora u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Na zasjedanju Generalne skupštine prihvaćene su dvije pripremljene rezolucije, od kojih prva govori uopćeno o položaju i ulozi muzeja i stručnjaka u današnjim prilikama, a druga o otklanjanju opasnosti koje ugrožavaju kulturnu i prirodnu baštinu.Ako bismo željeli o cijeloj Konferenciji, koja je stajala oko 2 milijuna dolara, donijeti neki sud, moglo bi se reći da su sudionici, unatoč pretrpanosti programa i prevladavajućoj užurbanoj atmosferi, mogli od ovoga skupa imati koristi. Ona se očituje u mogućnosti upoznavanja s problemima struke diljem svijeta, prilici prikupljanja najrazličitijih korisnih informacija, te u mogućnosti upoznavanja s novim kolegama i susretanja onih poznatih od ranije.Primljeno: 17. 5. 1993.S U M M A R YMuseums: Rethinking the Boundariesby Damodar FrlanThe General Conference of ICOM convened from the 17th do 26th of September 1992., at Quebec, Canada. Some 2 000 museum workers from all over the world gathered at this meeting and took part in the numerous sessions of intemational comities. The conference was accompanied by various cultural programs, a large fair of museum equipment, the new ICOM emblem was promoted, etc.The Croatian National Comity, established in 1992., was received at the Conference as a full member of the ICOM. The five members of this Comity participated in the Conference and in the work of MPR, ICME, CIMAM and ICOFOM - Comities of ICOM.IZVO D  IZ  ZAPISN IK  SA 75. S JED N ICE  IZ V R Š N O G  SAV JETA  ICO M -A  Q U E B E C  (K A N A D A ) 19. I 25. L IS TO PA D A  1992.Odluke Izvršnog savjeta6.1. Nacionalni komitetiOdlukom Izvršnog savjeta ustanovljena su tri nova ICOM-ova nacionalna komiteta: u Hrvatskoj, Sloveniji i Swazilandu.Irina Antonova zaželjela je dobrodošlicu novim komitetima ICOM-a i čestitala njihovim članovima koji su prisustvovali sjednici.146

Muzeji : ponovno promišljanje granica

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia