The aim of this study was to analyse the response of 33 seed stand progenies of Norway spruce, originating from the Romanian Carpathians, in terms of growth and wood characteristics, in trials located inside (Brețcu and Gurghiu) and outside (Avrig and Câmpina) of their natural distribution. Thirty years after planting, measurements were performed for the following traits: total height (TH), average volume per tree (AV/T), radial increment (RI), latewood percentage (LP) and conventional wood density (CWD). Correlation coefficients between the evaluated traits, on one hand, and the geographical coordinates (latitude, longitude and altitude) and ecophysiological latitude of seed stands origin, on the other, were also determined. ANOVA revealed significant (P < 0.01) differences among populations for all traits, with the exception of RI, suggesting that it is possible to make a selection at the populations level. Generally, the most valuable populations for TH and RI originate from Eastern and Western Carpathians. High values for LP were recorded mainly for populations originating from Eastern Carpathians. Compared to the two trials installed inside the natural range, the values for RI, TH and AV/T diminished only in one of the two tests installed outside the natural range (Câmpina), but the value for CWD increased. This pattern of expression of traits in the two trials located outside the natural range was explained by the different climatic conditions in two areas: the thermo-pluviometric factor in May-September period (TPV-IX) is 25.3 in Avrig, and only of 21.7 in Campina trial. On the other hand, on overall and in all the Carpathians branches, for latewood proportion there was a significant decrease (P<0.001) in the two tests outside the natural range. Significant interaction (P<0.001) between population and site trial was found for RI, TH, LP and AV/T. At the same time, the traits analyzed showed low intensity correlations between their values in the four trials and geographical location (altitude, latitude, longitude and ecophysiological latitude) of seed sources origin. The IUFRO standard provenance (Moldoviţa) was one of the most valuable population for the ensemble of all trials. The results of this study allowed the identification of the best populations in each trial that can be used to establish new plantations in similar ecological conditions.Cilj istraživannja bila je analiza reakcije 33 sjemenske sastojine obične smreke, iz područja rumunjskih Karpata, s obzirom na rast i karakteristike drva na pokusnim plohama smještenim unutar (Breþcu i Gurghiu) i izvan njihove prirodne rasprostranjenosti (Avrig i Câmpina) (sl. 1). Trideset godina nakon sadnje izvršena su mjerenja sljedećih značajki: ukupna visina (UV), prosječni volumen po stablu (PV/S), radijalni prirast (RP), postotak kasnog drva (PKD) i standardna gustoća drva (SGD). Utvrđeni su i koeficijenti korelacije između ispitanih pokusnih ploha i zemljopisnih obilježja sastojina. ANOVA je otkrila značajne (P < 0.01) razlike između biljnih zajednica svih pokusnih ploha, uz iznimku radijalnog prirasta (RP), što ukazuje na činjenicu da je moguće izvršiti izbor na razini sjemenske sastojine. S obzirom na ukupnu visinu (UV) i radijalni prirast (RP), utvrđeno je da se najvrjednije sastojine općenito nalaze na istočnim i zapadnim Karpatima, iako su velike vrijednosti radijalnog prirasta (RP) i postotka kasnog drva (PKD) uglavnom zabilježene kod sastojina na istočnim Karpatima. Vrijednosti radijalnog prirasta (RP), postotka kasnog drva (PKD) (sl. 2) i prosječnog volumena po stablu (PV/S) bile su niže na pokusnim plohama smještenim izvan prirodnih staništa, dok su vrijednosti ukupne visine (UV) i standardne gustoće drva (SGD) bile više. Analiza lokacije također je pokazala veliku važnost interakcije između biljne zajednice i okoliša za sve parametre (osim SGD). Iste biološke zajednice različito reagiraju na promjene uvjeta u okolišu. Prema rezultatima ovoga rada moguće je preporučiti određene biljne zajednice, s tim da se reprodukcijski materijal iz ovih izvora može koristiti samo u ekološkim uvjetima koji su slični onima gdje je provedeno ispitivanje. Utvrđeno je da je standardna provenijencija prema IUFRO-u (Moldoviţa) najbolja biljna zajednica za provođenje svih ispitivanja.Tablica 1 prikazuje fizičko-geografske i klimatske uvjete na 4 pokusne plohe, tablica 2 prikazuje srednje vrijednosti, koeficijente varijacije i amplituda varijacije za sve analizirane parametre, u svim eksperimentima. Rezultati ANOVA-e za sve lokacije i kombinacije sve četiri lokacije prikazani su u tablici 3 i 4. Tablica 5 predstavlja rezultate Pearsonove korelacije između analiziranih parametara i zemljopisnih obilježja sastojina iz kojih dolazi sjeme
