INFLUENCE OF SPACING SIZE AND SHAPE ON QUALITY COMPONENTS OF CELERIAC CULTIVARS (APIUM GRAVEOLENS VAR. RAPACEUM MILL.)

Abstract

Celer korjenaš za prodaju u svješem stanju i za preradu mora zadovoljiti potrebne standarde kakvoće. Na svojstva koja određuju kakvoću mogu utjecati klimatski i edafski čimbenici, kultivari i načini uzgoja. Organogena tla u Vranskom bazenu i klimatski uvjeti koji omogućuju dugu vegetaciju povoljni su za rast celera. Kako to utječe na kakvoću korijena u 3 kultivara i 5 načina sadnje cilj je ovog istraživanja. U dvogodišnjem pokusu na lokaciji Jankolovica posađena su 3 kultivara: Nemona, Volltreffer i Praški orijaš uz 2 razmaka redova i 3 razmaka u trakama uz sklop: 8.3, 10.0, 11.1, 12.5 i 13.3 biljke/m2. U vrijeme berbe iz svakog od 5 ponavljanja ustanovljen je udio standardnih korjenova i njihova prosječna masa. Standardni korijeni su zatim klasirani po promjeru u 3 kategorije (6 do 8, 8 do 10 i >10 cm). Korijeni su uzdužno razrezani i ustanovljena je pojava unutrašnjih šupljina za svaku kategoriju te postotak suhe tvari refraktometrom, što je pokazatelj kakvoće za preradu. Prosječna masa tržnog korijena statistički se nije razlikovala. Kultivar Volltreffer bio je nešto krupniji (374 g) od kultivara Nemona (334 g) i Praški orijaš (319 g). Povećanjem broja biljaka po m2 prosječna masa tržnog korijena se lagano smanjivala (od 370 do 259 g) u dvogodišnjem prosjeku za sva tri kultivara. Najmanje sitnog korijena (promjera 6 do 8 cm) u ukupnoj masi bilo je u kultivara Volltreffer 23.5 %, zatim Praškog orijaša 31,0 % i Nemona 40.5 %. Za sva tri kultivara povećanjem sklopa udio sitnih korjenova se povećavao (od 26.5 na 39%). Prosječna masa sitnih (promjera 6-8 cm) bila je 208 do 249 g, srednjih (promjera 8 do 10 cm) 366 do 398 g i krupnih (>10 cm) od 586 do 653 g. Najmanju masu u svim kategorijama imao je Praški orijaš. U svim krupnoćama povećanjem sklopa prosječna masa se malo smanjuje. Pojava šupljina u sredini korijena može biti negativno svojstvo. U prvoj godini bilo je više šupljih korjenova nego u drugoj godini istraživanja, krupni korjenovi imali su više šupljina od sitnih, a u većem sklopu bilo ih je manje. Postotak suhe tvari refraktometrom kretao se u prosjeku od 5 do 7 % a bio je najveći u Praškog orijaša. Na osnovi ovih svojstava ne može se izdvojiti najpovoljniji kultivar, niti sklop koji bi doprinio boljoj kakvoći.Celeriac quality components are influenced by cultivars, growing methods, climatic factors and soil quality. Muck soils of the Vrana area and long growing period as a result of the Mediterranean climate are favorable for celeriac production. Two years experiment was conducted with 3 cultivars: Nemona, Volltreffer and Praški orijaš planted in 2 row distance and 3 bend with 8.3, 10.0, 11.1, 12.5, and 13.3 plants/m2 respectively and 5 replications. During harvest following quality components mean root weight and mean weight were investigated After classification according to diameter (6-8, 8-10 and >10cm), incidence of internal holes (>1 cm) and the dry matter content (Brix) were established. According to ANOVA, mean root weight there were no significant differences between cultivars and spacings (Volltreffer 374 g, Nemona 334 g and Praški orijaš 319 g). With the increase of the number of plants/m2 the root mean weight slightly decreased (370 to 259 g). The lowest percentage of small roots was found in Volltreffer 23.5 %, at Praški orijaš 31.0 % and Nemona 40.5 %. With the increase of the number of plants/m2 the percentage of small roots increased too (from 26.5 to 39 %). Mean weight of small roots was 208 to 249 g, medium 366 to 398 g and large 586 to 653 g. Praški orijaš had the smalest mean weight in all sizes. With spacing decrease mean weight in all sizes slightly decreased. In the first year experiment more internal were was found than in the second year which suggests the influence of climatic factors. More internal holes were found in larger roots than in smaller categories. The same tendency was shown with larger spacings. The dry matter content was from 5 to 7 %. The highest values were found in Praški orijaš cultivar. According to presented experimental results it is not possible to suggest the best cultivar and planting method in respect to quality components

    Similar works