'Institut Za Migracije I Narodnosti (Institute for Migration and Ethnic Studies)'
Abstract
Pretpostavljajući da su i povremeni, iznenadni kontakti dovoljni za stvaranje akulturacijske situacije autori su nastojali identificirati neke njene početne faze (kontakt, komunikaciju i djelomično procjenjivanje) između prognanika/izbjeglica i mještana Hvara, kao i mogućnosti njihove sociokulturne integracije. U okviru toga istraživali su postojanje socijalne distance domaćeg stanovništva prema prognanicima/izbjeglicama i subjektivne procjene prognanika/izbjeglica s obzirom na povratak, njihove projekcije za budućnost i neke elemente percepcije njihove trenutne situacije. Hoće li se razlike "mi" − "oni" povećavati ovisi o faktorima koji će poticati proces održavanja sociokulturne različitosti ili asimilaciju. Istovremeno, hoće li se proces akulturacije intenzivirati i koje će se njegove faze aktualizirati, također će ovisiti o čimbenicima kao što su: dužina boravka u progonstvu/izbjeglištvu, perspektive povratka, ali ovisit će i o planovima globalnoga društveno-ekonomskog razvitka Hrvatske u cjelini (u ovom slučaju posebno otoka), o imigrantskoj politici i o vladinim planovima povratka za prognanike. Stoga, daljnje faze akulturacijskog procesa na Hvaru za sada ostaju otvorene.Assuming that periodic, sudden contacts are also sufficient in creating a situation of acculturation, the authors identified some of its initial phases (contact, communication and partial evaluation) between expellees/refugees and the local population on the island of Hvar (Croatia), and also the possibilities of their socio-cultural integration. In this framework, they analysed the presence of social distance between the domestic population and expellees/refugees, and the subjective evaluations of expellees/refugees in regard to their return home, their future projections and some elements in perceiving their present situation. Whether or not the "us" − "them" difference shall increase, depends on factors which promote the process of maintaining socio-cultural diversity and assimilation. Simultaneously, whether or not the process of acculturation shall intensify, and in which phases shall it be made manifest, likewise depends on factors such as: the length of stay in the expellee/refugee settings, the perspectives of return, as well as global plans concerning the socio-economical development of Croatia as a whole (in this case especially of Hvar), immigration policy and government plans concerning the return of refugees. Thus, the further phases in acculturation processes on Hvar remain for now still open
