Željko Štih

Štih, Željko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

ISSN 0005—1144ATKAAF 48(1—2), 59—64 (2007)AUTOMATIKA 48(2007) 1—2, 59—64 59Ure|uje: dr. sc. Zvonko Benčić1. UVODRazvoj suvremenog društva bitno ovisi o inže-njerima. Oni su odgovorni za kvalitetu i sigurnostproizvoda koji se svakodnevno koriste (voda, elek-trična energija, transport, zaštita okoliša, informa-cijska i komunikacijska tehnologija …) i značajnoutječu na daljnji društveni razvoj. Uloga inženjerase redefinira, oni više ne razvijaju tehnologiju zadruštvo, već postaju sudionici u socijalnom proce-su kojim tehnologija oblikuje društvo. Današnji ibudući inženjeri moraju preuzeti tu ulogu i odgo-vornost u brzo promjenjivom i složenom profesio-nalnom okolišu karakteriziranom eksplozivnim ra-stom novih tehničkih znanja. Obujam tehničkihznanja iz 1750. se udvostručio do 1900. godine.Za sljedeće udvostručenje trebalo je 50 godina, adanas se ta znanja udvostručuju svakih pet godina.Za 2020. godinu se predvia udvostručenje tehno-loških znanja svaka 72 dana [1]. Moderni tehnološki razvoj karakterizira multi-disciplinarnost. U prošlom stoljeću se inženjerstvoorganiziralo u naoko odvojene discipline. Osnovnaznanja pojedinih disciplina (elektrotehnika, strojar-stvo, graevina …) bila su dobro definirana i me-usobno različita, iako ne u toj mjeri kao što bi semoglo zaključiti iz nastavnih programa na odgo-varajućim fakultetima. Danas je situacija mnogosloženija, inovacije i tehnološki proboji (nanoteh-nologija, biotehnologija …) izvedeni su konver-gencijom različitih disciplina. Učinkovit rad inže-njera u interdisciplinarnim poljima temelji se navladanju temeljnim inženjerskim znanjima i po-znavanju širokih područja primjene. Tehnološko tržište je globalizirano, pa poduzećamoraju biti konkurentna u globalnom okolišu, ina-če neće moći uspjeti ni na nacionalnom tržištu. Te-melj meunarodne uspješnosti je, uz tehnološkuizvrsnost, razumijevanje kulturoloških i ekonom-skih različitosti u svijetu.Ove značajke današnje i buduće tehnologije bit-no utječu na obrazovanje budućih inženjera. Nji-hov se profesionalni profil može prikazati u trikomponente [2]:— Znanja i činjenice kojima vladaju i koncepti ko-je razumiju;— Vještine koje koriste pri primjeni svojih znanjai upravljanju;— Stavovi koji definiraju ciljeve kojima će njiho-va znanja i vještine biti usmjereni.Budući inženjeri će raditi u okolišu kojim će do-minirati industrija temeljena na znanju, a ekonom-ski uspjeh će ovisiti o sposobnostima inženjera zarješavanje novih problema korištenjem temeljnihznanja. Stoga oni moraju biti prilagodljivi i spo-sobni za usvajanje novih znanja i vještina tijekomcijele profesionalne karijere, te donositi odluke uzi-majući u obzir njihove društvene, etičke i moralneposljedice.U članku su opisane uloge i odgovornosti inženjera u razvoju društva, te temeljne značajke sadašnjeg ibudućeg profesionalnog okoliša inženjera: eksplozivni rast tehnoloških znanja, multidisciplinarni razvoj i glo-balizirano tržište. Stoga se danas obrazovanje inženjera intenzivno preoblikuje u cijelom svijetu. Na usmjera-vanje i harmonizaciju tog procesa najviše utječu akreditacijski kriteriji. U Europi se zajedničkim projektimausuglašava konačni oblik zajedničkih kriterija koji je usredotočen na rezultate obrazovnog procesa i sukladankriterijima u SAD-u. Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) se aktivno uključio u prilagoavanjestudija bolonjskom procesu, uz želju da se u potpunosti uključi u europski prostor visokoškolskog obrazovanjaza inženjere. Stoga su pri formiranju novog nastavnog programa poštovani europski akreditacijski kriteriji.Novi studij je akreditirala njemačka agencija ASIIN. On je strukturiran u dva ciklusa: preddiplomski studijskiprogram sa studijima elektrotehnika i informacijska tehnologija, te računarstvo u trajanju od tri godine; i di-plomski studijski program sa studijima elektrotehnika i informacijska tehnologija, informacijska i komuni-kacijska tehnologija, te računarstvo u trajanju od dvije godine.Budućnost inženjerskog obrazovanja i novi nastavni program Fakulteta elektrotehnike i računarstvaosvrti i misljenja:clanak master.qxd  5.7.2007  10:30  Page 592. AKREDITACIJA INŽENJERSKIH PROGRAMASvijest o složenim izazovima za buduće inže-njere pokrenula je intenzivno preoblikovanje inže-njerskog obrazovanja u cijelom svijetu. U SAD-una to najviše utječu akreditacijski kriteriji ABET-a(Accreditation Board for Engineering and Techno-logy). U Europi na preoblikovanje djelomično, alibitno, utječe bolonjski proces koji je formalno za-počeo deklaracijom europskih ministara obrazo-vanja 19. lipnja 1999. Njegovi osnovni ciljevi suharmonizacija europskog sustava visokog školstva,uvoenjem prepoznatljivih i usporedivih akadem-skih naziva, usvajanjem dva ciklusa u visokoškol-skom obrazovanju, uporabom sustava akumulacije iprijenosa bodova, promicanjem mobilnosti i europ-ske dimenzije, te promicanjem europske suradnjeu osiguranju kvalitete visokog školstva. Najšire jeprihvaćeno obrazovanje inženjera kroz preddiplom-ski studij u trajanju od tri godine kojim se stječeakademski stupanj baccalaureus i u nastavku di-plomski studij u trajanju od dvije godine kojim sestječe akademski stupanj magistra. U nastajanju jei europski akreditacijski sustav za inženjerskoobrazovanje.  Temelj za ujednačavanje i akreditaciju sveuči-lišnih programa je ECTS bodovni sustav (ECTS —European Credit Transfer System), a njegove os-novne značajke su:— 1 ECTS bod odgovara opterećenju studenta od25 do 30 sati.— Opterećenje studenta u jednom semestru je 30ECTS-a i sastoji se od pohaanja nastave i sa-mostalnog rada.— Kumulativnost — akademski nazivi stječu senakon što se skupi propisani broj ECTS bodo-va. Bodovi se dodjeljuju kolegijima, a stječu senakon uspješno odraenih svih obaveza predvi-enih za kolegij, uključujući i provjere znanja.— Prenosivost — ECTS bodovi se mogu prenositiizmeu sveučilišta, pa proračun bodova po kole-legiju mora biti jednostavan i transparentan.U okviru projekta »European Accredited Engi-neer (EUR-ACE)« [3] predložen je opći okvir zaakreditaciju inženjerskih programa u Europi kojise temelji na šest rezultata obrazovnog procesa:— Znanje i razumijevanje prirodnih znanosti, ma-tematike i temelja inženjerstva.— Inženjerska analiza koja uključuje identifikaci-ju problema i specifikacija, te izbor i korektnuprimjenu metodologije rješavanja.— Inženjersko projektiranje koje uključuje sposob-nost realizacije naprava, procesa i metoda usuradnji s drugim osobama vodeći računa o teh-ničkim, društvenim, zdravstvenim, ekološkim ikomercijalnim ograničenjima.— Istraživanje kao sposobnost korištenja literature,oblikovanja i provoenja eksperimenata i inter-pretacije rezultata, te računalnih simulacija, zapronalaženje novih tehnoloških rješenja.— Inženjerska praksa kao sposobnost primjeneznanja i razumijevanja pri razvoju praktičnihvještina za rješavanje problema, istraživanje iprojektiranje naprava i procesa.— Opće vještine koje su nužne za inženjerskupraksu a ujedno i široko primjenjive (sposob-nost timskog rada, komunikativnost s inženjeri-ma i društvom u cjelini, svijest o zdravstvenim,sigurnosnim i zakonskim posljedicama inže-njerskog rada, te utjecaju inženjerskih rješenjana društvo i okoliš ...).Njemačka akreditacijska agencija ASIIN (Akkre-ditierungsagetnur für Studiengänge der Ingenieur-wissenschaften, der Informatik, der Naturwissen-schaften und Mathematik) za programe iz inženjer-stva, računarstva i prirodnih znanosti definirala jerezultate obrazovnog procesa koji se ocjenjuju priakreditaciji. Rezultati preddiplomskog studija tre-baju biti [4]:— Specijalističke kompetencije• stečena temeljna znanja u izabranoj discipli-ni,• poznavanje odnosa izabrane i srodnih disci-plina,• sposobnost identifikacije, formuliranja, ana-liziranja i rješavanja problema u okviru iza-brane discipline,• sposobnost obavljanja analitičkih ili sinte-tičkih poslova uzimajući u obzir znanstvene,tehničke, društvene, ekološke i ekonomskeuvjete i standarde korištenjem odgovarajućih metoda i postupaka,• razumijevanje učinka njihovih aktivnosti naokoliš i prepoznavanje potrebe za održivimrazvojem,• sposobnost rada u različitim profesionalnimpodručjima zahvaljujući metodološkim, spe-cijalističkim i općim kompetencijama.— Socijalne kompetencije• sposobnost komuniciranja s kolegama i jav-nošću o ključnim problemima iz njihove dis-cipline, sposobnost komuniciranja na stranimjezicima i s različitim kulturama, • svijest o društvenoj i etičkoj odgovornosti,60 AUTOMATIKA 48(2007) 1—2, 59—64Osvrti i mišljenjaosvrti i misljenja:clanak master.qxd  5.7.2007  10:30  Page 60• sposobnost samostalnog rada kao i rada u grupi, učinkovitog organiziranja i voenjaprojekata, kao i preuzimanja odgovornosti,• dobra priprema za ispunjavanje društvenih iradnih obaveza u industrijskom ili akadem-skom kontekstu nakon zapošljavanja,• sposobnost cjeloživotnog učenja.Rezultati diplomskog studija, uz prethodno na-vedene, trebaju biti:— Specijalističke kompetencije• produbljeno specijalističko i interdisciplinar-no znanje,• sposobnost rješavanja složenih problema iposlova,• vještina prepoznavanja budućih problema,tehnologija i znanstvenih dostignuća.— Socijalne kompetencije• sposobnost samostalnog rada, kao i organi-ziranja i voenja složenih projekata,• sposobnost preuzimanja odgovornosti za vo-enje zahvaljujući usvojenim znanstvenim,tehničkim i socijalnim kompetencijama.Za područja elektrotehnike i računarstva ASIIN[5] je definirao okvire za strukturu nastavnog pro-grama preddiplomskog (tablica 1) i diplomskog stu-dija (tablica 2).3. NOVI NASTAVNI PROGRAM FER-aFER je pristupio izradi novog nastavnog pro-grama sa željom da se u potpunosti uključi u eu-ropski prostor visokog obrazovanja, pa je jedna odtemeljnih pretpostavki za njegovo donošenje bilouklapanje u europske akreditacijske kriterije. Uizradi programa sudjelovali su gotovo svi nastavni-ci FER-a, a njihove je napore koordinirao i usmje-ravao Odbor za nove studijske programe i razvojFakulteta u sastavu: prof. dr. sc. Mirta Baranović,prof. dr. sc. Nikola Bogunović, prof. dr. sc. GorislavErceg, prof. dr. sc. Branko Jeren, prof. dr. sc. MladenKos, prof. dr. sc. Mario Kovač, prof. dr. sc. SlavkoKrajcar, prof. dr. sc. Ignac Lovrek, prof. dr. sc.Borivoj Modlic, prof. dr. sc. Vedran Mornar, prof.dr. sc. Nedjeljko Perić i prof. dr. sc. Željko Štih.Novi studij se sastoji od dva ciklusa: preddiplom-ski u trajanju od tri godine i diplomski u trajanjuod dvije godine (slika 1). Preddiplomski  studij jeorganiziran u dva studijska programa [6], a blagoprofiliranje se postiže modulima predmeta na tre-ćoj godini:• Elektrotehnika i informacijska tehnologija. Da-nas ne postoji djelatnost unutar elektrotehnikekoja nije isprepletena s informacijskom tehnolo-gijom, pa su ta dva područja udružena u ovajpreddiplomski studijski program. On omogućavastjecanje kompetencija za analizu i rješavanjesrednje složenih inženjerskih problema, za radu timu, te za doprinos oblikovanju sustava, kom-ponenata i procesa, uz korištenje temeljnih zna-nja iz matematike, fizike, elektrotehnike i in-formacijske tehnologije. Završetkom ovog pro-grama stječe se akademski stupanj baccalau-reus elektrotehnike i informacijske tehnologije, amoduli predmeta koji se mogu izabrati na trećojgodini su:• radiokomunikacije, • elektronika, • elektroničko i računalno inženjerstvo,• automatika,• elektroenergetika.— Računarstvo obuhvaća teoriju, metode analize isinteze, projektiranje i konstrukciju, primjenu idjelovanje računalskih sustava. Ovaj preddi-plomski studijski program omogućava stjecanjekompetencija za analizu i rješavanje srednjesloženih inženjerskih problema, za rad u timu,te za doprinos oblikovanju sustava i procesa spodručja računarstva, uz korištenje temeljnihznanja iz matematike, fizike, elektrotehnike iračunarstva te suvremenih računarskih alata.Završetkom ovog programa stječe se akadems-ki stupanj baccalaureus računarstva, a modulipredmeta koji se mogu izabrati na trećoj godinisu:AUTOMATIKA 48(2007) 1—2, 59—64 61Osvrti i mišljenjaTablica 1. ASIIN — preporučena struktura preddiplomskogstudija (3 godine)Sadržaji % ECTSTemelji matematike i prirodnih znanosti 20 36Osnove elektrotehnike i informacijske 25 45tehnologijeJezgreni i specijalistički predmeti 30 54usmjerenjaInterdisciplinarni (ne tehnički) predmeti 10 18Slobodni izborni sadržaji 8 15Završni rad 7 12Tablica 2. ASIIN — preporučena struktura diplomskog studija(2 godine)Sadržaji % ECTSTeorijski predmeti elektrotehnike i 30 36informacijske tehnologijeSpecijalistički predmeti usmjerenja 25 30Slobodni izborni sadržaji 20 24Magistarski rad 25 30osvrti i misljenja:clanak master.qxd  5.7.2007  10:30  Page 6162 AUTOMATIKA 48(2007) 1—2, 59—64Osvrti i mišljenjaSlika 1. Organizacija studija FER-2osvrti i misljenja:clanak master.qxd  5.7.2007  10:30  Page 62• programsko inženjerstvo, • računalno inženjerstvo, • telekomunikacije i informatika, • računarska znanost, • obradba informacija i multimedijske tehno-logije. Diplomski studij je organiziran u tri studijskaprograma [7]:— Elektrotehnika i informacijska tehnologija s pro-filima:• automatika,• elektrotehnički sustavi i tehnologija,• elektroenergetika,• elektroničko i računalno inženjerstvo,• elektronika.Završetkom ovog programa stječe se akademskistupanj magistar elektrotehnike i informacijsketehnologije.— Informacijska i komunikacijska tehnologija sprofilima:• obradba informacija,• radiokomunikacijske tehnologije,• telekomunikacije i informatika.Završetkom ovog programa stječe se akademskistupanj magistar informacijske i komunikacij-ske tehnologije.— Računarstvo s profilima:• programsko inženjerstvo i informacijski su-stavi,• računalno inženjerstvo,• računarska znanost.Završetkom ovog programa stječe se akademskistupanj magistar računarstva.Struktura nastavnih sadržaja za preddiplomski idiplomski studij dana je u tablicama 3 i 4 i 5.Uveden je i novi model studiranja kojim se stu-dente potiče na samostalni i kontinuirani rad ti-jekom semestra. Semestar je podijeljen u tri cik-lusa:1. ciklus: pet tjedana nastave + tjedan laboratorija+ tjedan prvih meuispita 2. ciklus: četiri tjedna nastave + tjedan laboratori-ja + tjedan drugih meuispita3. ciklus: četiri tjedna nastave + tjedan laboratori-ja + tjedan završnih ispita + tjedan ponovljenihzavršnih ispita.U jednom tjednu studenti slušaju dvadesetak satiizravne nastave u kojima je spojena teorija i prim-jena. Time se omogućava prelazak na problemskiorijentirano poučavanje, a ostavlja se studentimadovoljno vremena za samostalni rad. Ocjenjivanjese temelji na kontinuiranoj provjeri znanja putemprisutnosti i aktivnosti na nastavi, domaćih i škol-skih zadaća, testova na računalu, samostalnih i tim-skih projekata, meuispita i završnih ispita. Svakaod ovih aktivnosti može donijeti unaprijed propi-sani broj bodova, a prolaznu ocjenu i ECTS bodo-ve predviene za kolegij stječu studenti koji ukup-no steknu barem 50 % od maksimalnog broja bo-dova. S obzirom na to svi studenti imaju jednakeprovjere znanja, koje se u pravilu pišu u isto vri-AUTOMATIKA 48(2007) 1—2, 59—64 63Osvrti i mišljenjaTablica 3. Struktura preddiplomskog studija Elektrotehnika i informacijska tehnologijaSadržaji % ECTSMatematika i fizika 20 36Elektrotehnika 28 50Elektrotehnika/Računarstvo 8 14Računarstvo 8 15Društveni predmeti 9 17Laboratorij i vještine 13 24Slobodni izborni predmeti 7 12Završni rad 7 12Ukupno 100 180Tablica 4. Struktura preddiplomskog studija RačunarstvoSadržaji % ECTSMatematika i fizika 20 36Elektrotehnika 9 17Elektrotehnika/Računarstvo 8 14Računarstvo 27 48Društveni predmeti 9 17Laboratorij i vještine 13 24Slobodni izborni predmeti 7 12Završni rad 7 12Ukupno 100 180Tablica 5. Struktura diplomskog studija Sadržaji % ECTSTeorijski predmeti profila 21 25Matematika i prirodoslovlje 7 8Predmeti specijalizacije profila 20 24Slobodni izborni predmeti 13 16Slobodni društveni predmeti 6 7Laboratorij i vještine 8 10Magistarski rad 25 30Ukupno 100 120osvrti i misljenja:clanak master.qxd  5.7.2007  10:30  Page 63jeme za sve studente, te da se sve aktivnosti po-vezane s predmetom završavaju nakon ponovljenogzavršnog ispita, pozitivne ocjene dodjeljuju se porelativnoj skali i to:— izvrstan — najboljih 15 % studenata u generaciji— vrlo dobar — sljedećih 35 % studenata — dobar — sljedećih 35 % studenata — dovoljan — sljedećih 15 % studenata. Njemačka akreditacijska agencija ASIIN jeakreditirala novi program FER-a u lipnju 2006. go-dine, a FER je svrstala u istraživački orijentiranefakultete, koji su ovlašteni dodjeljivati akademskenazive bachelor of science i master of science.4. ZAKLJUČAKProfesionalni okoliš inženjera u dvadeset i pr-vom stoljeću se brzo mijenja i postaje sve složeni-ji, a inženjeri postaju sudionici u socijalnom pro-cesu kojim tehnologija oblikuje društvo. Time sebitno mijenja uloga i odgovornost inženjera u bu-dućnosti pa je nužno preoblikovanje inženjerskogobrazovanja. U Europi je u tijeku preoblikovanjecjelokupnog visokoškolskog obrazovanja na nače-lima bolonjskog procesa, a harmonizaciju obrazo-vanja europskih inženjera nastoji se dodatno usmje-riti europskim akreditacijskim kriterijima. FER je izradio novi nastavni program koji jeusklaen s bolonjskim procesom i sadašnjim obli-kom europskih akreditacijskih kriterija. Uveden jei novi model studiranja kojim se studente potičena samostalan i kontinuirani rad tijekom semestra.Novi nastavni program je akreditirala njemačkaagencija ASIIN.5. LITERATURA[1] E. Staudt, Key note address, 20th ICDE World Confe-rence Dusseldorf, Germany, Plenary Session, 2 April2001.[2] A. Rugarcia, R. M. Felder, D. R. Woods, J. E. Stice,The Future of Engineering Education, Chem. Engr.Education, 34 (1), 2000.[3] ..., EUR-ACE Framework Standards for the Accre-ditation of Engineering Programs, 2005[4] ..., ASIIN Accreditation for International Appli-cants — Requirements and Procedural Principlesfor the Accreditation of Bachelor's and Master'sDegree Programmes in Engineering, Architecture,Informatics, the Natural Sciences and Mathematics,2005.[5] ..., ASIIN Subject-Specific Supplementary Notes forthe Accreditation of Bachelor's and Master's StudyPrograms in the Field of Electrical Engineering andInformation Technology, 2005.[6] ..., FER-2: Preddiplomski studij, www.fer.hr, 2006.[7] ..., FER-2: Diplomski studij, www.fer.hr, 2006.prof. dr. sc. Željko ŠTIHFakultet elektrotehnike i računarstva (FER)Sveučilišta u Zagrebu64 AUTOMATIKA 48(2007) 1—2, 59—64Osvrti i mišljenjaosvrti i misljenja:clanak master.qxd  5.7.2007  10:30  Page 64

Osvrti i mišljenja – Budućnost inženjerskog obrazovanja i novi nastavni program Fakulteta elektrotehnike i računarstva

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia