Department for Croatian studies, Faculty of Philosophy, University of Rijeka
Abstract
U radu se raspravljaju metodološka polazišta za istraživanje povijesne sintakse. Povijesnu je sintaksu moguće istraživati u tri pravca: kao analizu sintaktičkih opisa u hrvatskim gramatikama, kao analizu sintakse tekstova pisanih hrvatskim književnim jezikom od Bašćanske ploče do danas i kao analizu sintaktičkih značajki hrvatskoga jezika, uključujući i sintaksu hrvatskoga književnog jezika i hrvatskih dijalekata.
U ovome se radu analizira prvi pravac istraživanja - analiza sintaktičkih opisa u hrvatskim gramatikama od prve tiskane gramatike Bartola Kašića iz 1604. godine do danas, s naglaskom na starijem hrvatskom jezikoslovlju.
Uz svaki od ova tri pravca istraživanja povijesne sintakse povezuju se specifični problemi, a u ovome će radu biti raspravljeni samo neki metodološki problemi vezani uz prvi pravac istraživanja. Izdvajamo: uspostavljanje relevantnoga popisa hrvatskih gramatika; odnos utjecaja tiskane i rukopisne gramatike; različite književnojezične koncepcije hrvatskih gramatika; normativnost u starijim hrvatskim gramatikama; različitost sintaktičkih pojmova nekada i danas itd.The paper discusses methodological starting points for the study of historical syntax. The study of historical syntax can be carried out in three directions: as the analysis of syntactic descriptions in Croatian grammars, as the analysis of syntax of texts written in standard Croatian from the Baška Stone Tablet to the present and as the analysis of syntactic features of the Croatian language including both the syntax of the Croatian standard language and the Croatian dialects.
This paper analyzes the first study direction, that is the analysis of syntactic descriptions in Croatian grammars from the first printed grammar by Bartol Kašic dated in 1604 to the present with emphasis on older Croatian linguistics.
Each of these three directions for the study of historical syntax is related to particular methodological problems. This paper will deal only with some methodological problems related to the first study direction. These are, e.g.: the making of a relevant list of Croatian grammars, relations between the influence of printed grammars and those in manuscript, different literary-linguistic concepts of Croatian grammars, normativity in older Croatian grammars, difference between former and present syntactic terms, etc
