Josip Užarević

Užarević, Josip

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

»Umjetnost riječi« LIV (2010) • 3–4 • Zagreb • lipanj – prosinac225In memorIamJosip Užarević (Zagreb – Filozofski fakultet)aLeKSaNDar FLaKer (1924 – 2010)1.Smrt u 87. godini – nakon višegodišnjega bolovanja od raka mokraćnoga mjehura, a zatim i od raka pluća – nije bila neočekivana. ali sama narav alaksandra Flakera kao da se na sve načine opirala smrti. U proteklih mi se petnaestak godina više puta činilo da profesor neće izdržati još dugo. a on bi se svaki put vraćao u život s novim elanom, s novim raspravama i knjigama, s uvijek svježim informacijama i idejama. Čak i večer uoči smrti, kada sam odlazio iz bolnice »rebro«, lakonično sam dobacio Flakeru i njegovim bolničkim cimerima »Laku noć« – uvjeren da ćemo se sutradan još vidjeti i razgovarati. Nikakva definitivna oproštaja nije bilo.iako je sve do odlaska u bolnicu (dakle ni tjedan dana prije smrti) užurbano završavao drugi svezak svoje Autotopografije, što bi s pravom mo-glo biti shvaćeno kao autorova želja da prije definitivna kraja baci pogled na cjelinu protekloga života, opterećenost krajem (smrću) nikada nije bila Flakerova karakterna crta. Naprotiv: u Flakerovu slučaju valja govoriti o trajnoj strasti započinjanja i otvaranja, a ne o nastojanju ili potrebi da se neki problemski krug zatvori, konačno uobliči. To potvrđuje struktura (kompozicija) svih Flakerovih knjiga, ali i samih Autotopografija. Sasvim je logično da u tim autobiografskim knjigama dominira ideja prostora, tj. ideja simultanosti u prikazivanju događaja i opisu mjesta (otuda i sam naslovni termin – autotopografija), u vremenskim pomacima i preskocima (Flaker je volio formalistički pojam sdvig), putovanjima, uživanju u pejzažima, vid-icima, gradskim ambijentima i prostorima. Drugim riječima, prostornim se mišljenjem nastoji prevladati nepojmljiva nepovratnost vremena i fatalna usmjerenost vremenskoga toka prema točki razgradnje. i zaista, svojim je Autotopografijama aleksandar Flaker u doslovnu smislu odgađao smrt. 005 Flaker.indd   225 25.1.2011   13:38:41226In memoriam»Umjetnost riječi« LIV (2010) • 1–2 • Zagreb • lipanj – prosinacOvdje ću se nešto više zadržati na Flakerovu odnosu prema časopisu »Umjetnost riječi«, u vezi s kojim je volio citirati duhovitu Frangešovu maksimu: »Umjetnost riječi sve jade liječi.«2.Neću pogriješiti ako kažem da je Flakerova znanstveno-duhovna evolu-cija najuže povezana s osnivanjem i (već) više no polustoljetnim posto-janjem našega najvažnijega i jedinoga časopisa za znanost o književnosti. iako je aleksandar Flaker bio u uredništvima više hrvatskih i stranih književnoznanstvenih časopisa (»Književna smotra«, »Croatica«, »ra-dovi Zavoda za slavensku filologiju«, »russian Literature« [amsterdam], »Neohelikon« [Budimpešta]), ni s jednim se od njih nije poistovjećivao kao s »Umjetnošću riječi«. Tomu ima više razloga. Diplomiravši 1949. godine na zagrebačkome Filozofskome fakultetu rusistiku i jugoslavistiku odnosno kroatistiku, Flaker se našao u informaci-jskome i metodologijskome vakuumu – s obzirom na proučavanje ruske književnosti i književne znanosti u društvenim i političkim okolnostima nakon znamenite 1948. godine. Od Badalića je, doduše, bio naslijedio interes za komparativnu metodu, ali je tu metodu valjalo dalje razvijati u skladu s novim, modernim metodologijskim postignućima. Taj metod-ologijski vakuum popunio je jedan drugi profesor, koji je pripadao nešto starijemu naraštaju, ali je bio izvrsno informiran o duhovnim strujanjima što su dolazila iz Zapadne europe. Bio je to germanist i romanist Zdenko Škreb. Flaker će uvijek s velikim poštovanjem, zahvalnošću i privrženošću govoriti o stručnoj i znanstvenoj Škrebovoj pomoći. Na Flakerovu će inici-jativu, a pod Škrebovim mentorstvom, godine 1955. izaći almanah Pogledi 55 – prvi nastup skupine mladih književnih stručnjaka koja će ubrzo nakon toga osnovati »Umjetnost riječi« (1957), izdati sveučilišni udžbenik Uvod u književnost (1961), Leksikon stranih pisaca (1961), te se u nas i u svijetu afirmirati kao Zagrebačka stilistička (književnoznanstvena) škola. Dok je Škreb promovirao pojam Wortkunstwerk, koji je dolazio iz njemačkoga jezičnoga i književnoznanstvenoga okružja (Kayser, Staiger), Flaker je Hrvatskoj i europi otkrivao rusku formalnu školu i pojmove kao što su iskusstvo slova (umjetnost riječi), priem (postupak), literaturnost’ (lit-erarnost), ostranenie (očuđivanje, začudnost). Nije stoga nimalo neobično da je novomu časopisu upravo Flaker našao ime. 005 Flaker.indd   226 25.1.2011   13:38:41227In memoriam»Umjetnost riječi« LIV (2010) • 3–4 • Zagreb • lipanj – prosinacSvi književnoznanstveni problemi kojima se u svojoj stručnoj karijeri bavio Flaker najprije su se oblikovali u »Umjetnosti riječi«. Tako u Pogledima 55 i »Umjetnosti riječi« nalazimo studije na osnovi kojih će nastati knjiga Stilovi i razdoblja (u suautorstvu sa Zdenkom Škrebom; Zagreb 1964), a zatim i glavna Flakerova povijesno-metodologijska knjiga Stilske formacije (Zagreb 1976). Zajedno s drugim predstavnicima Zagrebačke škole Flaker će u »Umjetnosti riječi« uvježbavati interpretacijske tehnike, pisat će o osnovnim poetičkim i književnopovijesnim pojmovima, izvješćivat će o mnogobrojnim kongresima, skupovima i tribinama na kojima je sudjelovao – ne samo u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, nego i diljem europe. Krajem 1960-ih i početkom 1970-ih sazrijeva tema kojom će se alek-sandar Flaker baviti do kraja života – ruska avangarda. Toj je problem-atici posvećen već Flakerov napis O sovjetskoj avangardi (Ur, 4/1967, str. 351–355), a iste je, tj. 1967. godine – kao osnovicu za buduće sustavno i sveobuhvatno istraživanje avangardističkoga razdoblja ruske književnosti – uredio i izdao zbornik prevedenih književnokritičkih tekstova iz danoga razdoblja (Sovjetska književnost 1917 – 1932. Manifesti i programi. Književna kritika. Nauka o književnosti, Zagreb 1967). Godine 1981. izašao je pose-ban broj »Umjetnosti riječi« u kojem su bili objavljeni tekstovi nastali na osnovi referata pročitanih na međunarodnome savjetovanju Književnost – avangarda – revolucija. Ruska književna avangarda XX. stoljeća, održanome u Zagrebu 1977. godine. Odatle su potekle ne samo poznate Flakerove knjige posvećene avangardi (Poetika osporavanja, Zagreb 1982; Ruska avangarda, Zagreb 1984; Nomadi ljepote. Intermedijalne studije, Zagreb 1988; Živopisnaja literatura i literaturnaja živopis’, Moskva 2008; Ruska avangarda 2, Zagreb – Beograd 2009), nego i dva projekta koja traju više od tri desetljeća – Poj-movnik ruske avangarde (devet je zbornika aleksandar Flaker uredio zajedno s Dubravkom Ugrešić; Zagreb 1984 – 1993) i Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća (dosad izašli: Ludizam, Zagreb 1996; Hijerarhija, Zagreb 1997; Simultanizam, Zagreb 2001; Mistifikacija/Parodija, Zagreb 2002; Vizualnost, Zagreb 2003; Karikatura, Zagreb 2005; ovima pak možemo pridružiti i novu seriju zbornika koju uređuje Jasmina vojvodić: Hrana: od gladi do prejedanja, Zagreb 2010; Kalendar, Zagreb 2010). Ovdje nema potrebe govoriti o rezo-nanciji koju su u europskoj slavistici imala nabrojena izdanja – ta rezonancija proistječe već iz činjenice da su u rečenim projektima sudjelovali (i još uvijek sudjeluju) mnogi istaknuti inozemni slavisti. U »Umjetnosti riječi« (3–4/1966) objavljen je Flakerov članak Novija hrvatska književnost prema evropskim književnostima. Teze i nacrt rada. To je zapravo bio nacrt opsežnoga projekta koji je zamislila »radna grupa« 005 Flaker.indd   227 25.1.2011   13:38:41228In memoriam»Umjetnost riječi« LIV (2010) • 1–2 • Zagreb • lipanj – prosinacna čelu s Flakerom, a konačan rezultat bila su dva zbornika, objavljena u suuredništvu s Krunoslavom Pranjićem, koja su hrvatsku književnost osvi-jetlila u povijesno-komparatističkome kontekstu: Hrvatska književnost prema evropskim književnostima od preporoda prema našim danima (Zagreb 1970) i Hrvatska književnost u evropskom kontekstu (Zagreb 1978).Početkom 1980-ih Flaker u »Umjetnosti riječi« (1/1980, str. 11–17 i 43–45) najavljuje seriju svojih intermedijalnih istraživanja (Književna avan-garda i slikarstvo, Književnost i druge umjetnosti). Tu će istraživačku liniju u punini razviti u već spominjanim knjigama o ruskoj avangardi te u drugim knjigama posljednjega razdoblja (Riječ, slika grad. Hrvatske intermedijalne studije, Zagreb 1995; prošireno izdanje: Riječ, slika, grad, rat. Hrvatske inter-medijalne studije, Zagreb 2009; Književne vedute, Zagreb 1999).Ne računajući prijevode s ruskoga i poljskoga, Flaker je do 2005. go-dine u »Umjetnosti riječi« objavio 65 rasprava, prikaza i recenzija, nacrta, izvještaja, obavijesti, nekrologa. Toliko ih nema ni jedan drugi suradnik, pa čak ni dugogodišnji glavni urednik Zdenko Škreb. Sama ta činjenica govori o Flakerovoj privrženosti ovomu časopisu. (ipak valja primijetiti da je učestalost Flakerovih priloga u »Umjetnosti riječi« smanjena nakon Škrebove smrti 1985. godine.) Najagilnijemu suradniku bio je posvećen prvi broj za 1990. godinu (s bibliografijama Flakerovih članaka objavljenih u Jugoslaviji i u inozemstvu).3.Književnoznanstveno nasljeđe aleksandra Flakera uistinu je golemo, i mnogo će vremena trebati da se ono prouči i vrednuje. No već se sada sa sigurnošću može ustvrditi da je riječ o jednome od najznatnijih opusa Zagrebačke književnoznanstvene škole. Na osnovi postojeće građe moguće je i izdavanje novih knjiga koje bi na jednome mjestu okupljale rasprave srodne tematike. Tako je ostala nerealizirana ideja povijesti hrvatske književnosti prikazane preko aspekata književnoga prostora – od Marka Marulića do Zorana Ferića. Takva bi knjiga mogla ugledati svjetlo dana zahvaljujući mladim kroatističkim snagama, na koje je za života računao i profesor Flaker. Trenutno su dvije Flakerove knjige u pripremi za tisak. Jedna će uključivati one tekstove o avangardi koji dosad nisu bili uvrštavani u knjige, a druga će biti objavljena pod naslovom Period, stil, žanr. Književnoteorijski 005 Flaker.indd   228 25.1.2011   13:38:41229In memoriam»Umjetnost riječi« LIV (2010) • 3–4 • Zagreb • lipanj – prosinacpojmovnik. Osim toga, u planu je ponovno, ujedinjeno izdanje dviju dosad objavljenih knjiga – Ruska avangarda 1 i Ruska avangarda 2. iz svega je jasno: Flaker se i nakon smrti aktivno nameće znanstvenoj i kulturnoj memoriji književnoznanstvene zajednice. Nema nikakve dvojbe da će njegovo djelo još dugo biti inspirativno, zanimljivo, potrebno i ko-risno.  Zagreb, 26. 11. 2010.005 Flaker.indd   229 25.1.2011   13:38:41

In memoriam ALEKSANDAR FLAKER (1924 – 2010)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia