Mario Kolar

Kolar, Mario

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

244 4 2  /  2 0 1 6Osamdeseti rođendan akademika Mi-livoja Solara, najznačajnijeg i najpoznatijeg hrvatskog teoretičara književnosti, prigoda je za podsjećanje na njegov bogat dosadašnji, još uvijek nezavršeni, akademski i znanstve-ni opus kojim je, gledano u zavičajnim nam okvirima, čini mi se zaslužio i titulu jednog od najuglednijih i najpoznatijih znanstvenika u podravskoj suvremenosti, a vjerojatno i po-vijesti. Naime, rijetko se koji Podravac može pohvaliti akademskom i znanstvenom kari-jerom, odnosno spisateljskim opusom te bro-jem i važnošću nagrada, priznanja i počasti kao akademik Solar. Na barem djelić toga po-kušat ću ovdje podsjetiti.Akademik Milivoj Solar rođen je 8. trav-nja 1936. godine u Koprivnici, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studij filozofije i tadašnje jugoslavistike završio je 1959. godi-ne na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Za-grebu. Iako je na poziv Ive Frangeša na istome fakultetu ubrzo upisao poslijediplomski stu-dij iz jugoslavistike, 1963. godine prihvaća po-ziv Svetozara Petrovića za asistentsko mjesto na njegovu Odsjeku za komparativnu književ-nost. Obranivši doktorski rad o interpretaciji književnog djela Frana Galovića (1964. godi-ne), na Katedri za teoriju i metodologiju prou-čavanja književnosti spomenutog odsjeka kao docent, izvanredni i redoviti profesor radio je sve do umirovljenja 2006. godine, uz izuzetak 1987.– 1990. godine kada je vršio dužnost mi-nistra prosvjete i kulture tadašnje Savezne Re-publike Hrvatske. Osim na matičnom fakul-tetu, gdje je vršio i dužnosti poput voditelja diplomskog i poslijediplomskog studija, pro-čelnika odjela itd., tijekom četrdesetak godina profesorske karijere predavao je kao gost i na više drugih sveučilišta (Skopje, Sarajevo, Beo-grad, Osijek, Novi Sad, Donja Gorica). Budući da je godinu dana nakon umirovljenja (2007. godine), izabran u počasno znanstveno-na-stavno zvanje professor emeritus i dalje je, sve do nekoliko godina unatrag, predavao na po-slijediplomskim studijima. Usporedno s pro-fesorskom, razvio je i bogatu znanstvenu dje-latnost, objavivši tridesetak knjiga. Najopćenitije rečeno, glavno područje nje-gova nastavnog i znanstvenog interesa pred-stavljaju teorija književnosti, metodologija proučavanja književnosti te povijest svjetske književnosti, unutar kojih se područja zaseb-no intenzivnije bavio teorijom proze (poseb-no romana), problemom mita i ukusa te odno-som modernizma i postmodernizma, u sklopu čega se, pogotovo u novijim radovima, poka-zao kao najdosljedniji kritičar postmoderne u nas. Iako neki proučavatelji prva desetljeća njegova znanstvenog rada kontekstualizira-ju u okvire poznate zagrebačke stilističke ško-le (Z. Škreb, A. Flaker, I. Frangeš, V. Žmegač i Teorija književnosti za normalne ljudeU povodu 80. rođendana akademika Milivoja SolaraEsejM A R I O  K O L A R2454 2  /  2 0 1 6dr.), u kasnijem se znanstvenom radu do kra-ja izdvojio kao iznimna pojava u hrvatskom književnoteorijskom miljeu. Ustanovivši, na-ime, filozofiju književnosti kao svojevrsnu epi-stemiologiju proučavanja književnosti, bio je, ne samo jedan od rijetkih književnih teoreti-čara u nas koji je kritički pristupao ponekad i agresivno nametanim novim i pomodnim načinima proučavanja književnosti, otvoreno ukazujući na njihove slijepe pjege pred kojima su drugi žmirili, nego vjerojatno i jedini koji je pokušavao sustavno predstaviti nešto što bismo mogli nazvati cjelokupno znanje zna-nosti o književnosti, shvaćenoj kao krovnoj disciplini koja okuplja književnu teoriju, po-vijest i kritiku. Upravo je po knjigama koja su nastojale ponuditi takve preglede danas i najpoznati-ji u široj javnosti. Najveći odjek u tom smislu doživjela je Teorija književnosti, koja je od 1976. godine do danas doživjela 20-ak izdanja, po-stavši na taj način jednom od najprodavani-jih književnoznanstvenih knjiga ikada u nas. Radi se o preglednom kompendiju temeljnih književnoteorijskih znanja, čiju sveobuhvat-nost do danas nije postigla gotovo niti jedna druga knjiga pa još uvijek predstavlja nezao-bilaznu literaturu za uvod u bilo kakav studij književnosti, odnosno bilo kakvo stručno bav-ljenje književnošću. Jednako nedostižnu sve-obuhvatnost u svom području postigla je Povi-jest svjetske književnosti (2003. godine), jedini pregled cjelokupne povijesti svjetske književ-nosti od najstarijih književnih djela do suvre-menosti u nas uopće. Najvažnije književnote-orijske i književnopovijesne spoznaje iz tih, ali i ostalih svojih knjiga, Solar je na neki način u leksikografskoj formi predstavio i u Rječni-ku književnog nazivlja (2006. godine) i pogoto-vo Književnom leksikonu, koji je doživio dva iz-danja (2007. godine, dopunjeno 2011. godine) te se prodavao uz novine na kioscima. Svoje-vrstan izraženiji kritički pregled temeljnih pi-tanja znanosti o književnosti predstavlja jed-na od najnovijih Solarovih knjiga, Književnost: vrlo kratak uvod u njezinu teoriju, povijest i kriti-ku (2014. godine). Važno je spomenuti da je Te-orija književnosti prevedena na nekoliko jezi-ka te je, zajedno s Rječnikom književnog nazivlja, objavljena i u Beogradu (2012. godine), gdje je, nakon ponovljenog prvog izdanja objavljenog u Podgorici (2012. godine), objavljeno i dru-go, popravljeno i dopunjeno izdanje Povijesti svjetske književnosti (2016. godine). U Podgo-rici je, inače, objavljen i izbor Solarovih Eseja (2012. godine).Za razliku od spomenutih književno-znanstvenih pregleda i leksikografskih pri-ručnika, u ostalim knjigama piše uglavnom samo o pojedinim temama i problemima, i to različitim diskursima, od klasično znanstve-nog, preko omiljenog i najčešćeg esejističkog, do u rijetkim slučajevima čak i literariziranog. Iako neke knjige imaju dominantnu temu ili područje kojim se bave, većina predstavlja zbirke studija i eseja koji govore o različitim temama, zbog čega je Solarove knjige teško grupirati u jasno odijeljene (tematske ili ka-kve druge) skupine, tim više što često pojedi-ne radove i prenosi iz knjige u knjigu (nerijet-ko kombinirajući neobjavljene i već objavljene radove). Ugrubo moglo bi ih se grupirati tek u one koje se (većinski) bave (1) pitanjima filo-zofije književnosti ili (2) teorijom proze i poje-dinih žanrova, poput mita, bajke, vica, novele i romana, (3) one koje donose analize i inter-pretacije pojedinih (uglavnom stranih) knji-ževnih djela i (4) one u kojima iznosi kritiku (različitih aspekata) postmoderne, s nagla-skom na kritici relativizma ukusa. No, kako bi nemali broj knjiga mogao pripadati u sva ili barem dva-tri područja, navodim ih ovdje tek redom objavljivanja: Pitanja poetike (1971. godine), Ideja i priča (1974., 1980. godine), Knji-ževna kritika i filozofija književnosti (1976. godi-ne), Uvod u filozofiju književnosti (1978. godine), Smrt Sancha Panze (1981. godine), Suvremena svjetska književnost (1982., 1990., 1997. godi-ne), Mit o avangardi i mit o dekadenciji (1985. godine), Eseji o fragmentima (1985. godine), Filozofija književnosti (1985. godine), Roman i mit (1988. godine), Teorija proze (1989. godi-ne), Laka i teška književnost (1995., 2005. go-dine), Vježbe tumačenja (1997., 2005. godine), Edipova braća i sinovi (1998. godine), Granice znanosti o književnosti (2000. godine), Predava-nja o lošem ukusu (2004. godine), Retorika pos-tmoderne (2005. godine), Nakon smrti Sancha Panze (2010. godine), Kritika relativizma ukusa (2011. godine), Eseji o velikim i malim pričama (2014. godine) i Poetika apsurda i poetika para-doksa (2015. godine). Pitanja postmoderne književnosti i pos-tmodernih teorija područje je koje ga ponajvi-še zaokuplja posljednjih desetljeća. Ne odriču-ći im neke njihove prednosti, kao što su interes 246 4 2  /  2 0 1 6za margine i propitivanje svih ustaljenih vri-jednosti, Solar se pritom ipak pokazuje kao trezveni kritičar neprestano rastućeg broja postmodernih teorija, pokazujući, između ostalog, kako se neke od njih temelje i na lo-gičkim paradoksima. Pojednostavljeno i pa-rafrazirano rečeno, ako je, naime, kako tvrde neke postmoderne teorije, sve relativno, onda je jednako relativna i misao da je sve relativno pa ne treba ni njoj vjerovati. Još je radikalnije kritizirao krizu, odnosno praktički nestanak ukusa: ako je, naime, ukus mrtav, to znači da više nema kriterija prema kojima možemo su-diti o djelima, što znači da je svako djelo dobro, a ako je svako djelo dobro, onda zapravo ni-jedno nije dobro. To bi u krajnjim konzekven-cijama značilo da više niti nema književnosti (ako je sve književnost, onda ništa nije knji-ževnost), odnosno da znanost o književno-sti više ne može/ne treba postojati. Suprotno tome Solar smatra da je, ne samo u estetskim prosudbama, nego i općenito u životu moguće i potrebno zadržati kakve-takve vrijednosne orijentire, što argumentirano i obrazlaže po-gotovo u svojim najnovijim knjigama.U svakom slučaju, ne samo zbog spomi-njanih lako prohodnih sustavnih pregleda os-nova cjelokupnog književnoznanstvenog zna-nja te svojevrsne književno-epistemološke metapozicije kojom je, među rijetkima, uspio kritički sagledati gotovo nepreglednu postmo-dernu teoriju i praksu, nego i zbog pristupač-nog filozofsko-esejističkog diskursa njego-vih tekstova, ubrzo je postao i do danas ostao, kako omiljenim profesorom među studenti-ma, tako i omiljenim književnoznanstvenim autorom među širim čitateljskim slojevima. Osim spomenutih autorskih knjiga, aka-demik Solar je suautor i nekoliko gimnazijskih udžbenika književnosti i književnih čitanki te je priredio i/ili predgovorima/pogovorima popratio djela brojnih istaknutih književnih i kulturnih teoretičara, filozofa i povjesničara (R. Wellek, H. Taine, J. Tinjanov, B. Tomašev-ski, H. Friedrich, C. Levi-Strauss, J. Culler, E. A. Havelock, B. Croce itd.) te istaknutih svjet-skih književnika (J.-J. Rousseau, S. Beckett, F. Kafka, A. Camus, Th. Mann itd.). Osim (knji-ževno)teorijskih biblioteka, kao što su Biblio-teka AGM i Sintagma zagrebačkog AGM-a, koje uređuje s Božidarom Petračom, ili Obris mo-derne Golden marketinga-Tehničke knjige, u sklopu kojih su objavljena i djela nekih netom spomenutih autora, ali i brojna druga, bio je, između ostalih, uz Vlatka Pavletića, i glavni urednik biblioteke Vrhovi svjetske književnosti, u sklopu koje je više nakladnika objavilo broj-na kanonska djela svjetske književnosti, po-čevši od najstarijih do suvremenosti. Osim spomenutih knjiga i biblioteka, spomenimo da je uređivao i časopis za međunarodne knji-ževne veze Most/The Bridge (1986. – 1988. go-dine).Posebno područje Solarova interesa pred-stavljali su život i djelo podravskog mu zavičaj-nika Frana Galovića. Na prijedlog Ive Frange-ša interpretacija Galovićeva književnog opusa bila je, kako je spomenuto, tema Solarova dok-torskog rada obranjenog 1964. godine i ota-da joj se, pa sve do danas, povremeno vraćao, postavši na taj način najznačajnijim i najpo-znatijim galovićologom. Osim više studija i in-terpretacija kojima je dao nezaobilazan dopri-nos boljem poznavanju njegova života i djela, priređivanjem nekoliko izbora iz njegova djela (Lirika. Pripovijetke. Drame. Kritika, 1966. godi-ne; Izabrane pjesme, 1997. godine) te na kraju i samih Sabranih djela Frana Galovića (sv. I – VI, 2005. – 2010. godine), Solar je bitno doprinio i njegovoj afirmaciji među širim čitateljstvom. Osim u časopisima i zbornicima, spomenimo da je o Galoviću pisao i u svojim knjigama Pita-nja poetike (1971. godine), Smrt Sancha Panze (1981. godine) i Vježbe tumačenja (1997., 2005. godine), a kao pjesnika svjetske kvalitete spo-minje ga i u svojoj Povijesti svjetske književno-sti – govoreći o razdoblju esteticizma, odnosno moderne, dakle o prvim dekadama 20. sto-ljeća kada je Galović živio i stvarao, Solar na-pominje da su „mnogi hrvatski književnici upra-vo u tom razdoblju, osobito u lirici, dosegli razinu koja dopušta usporedbu sa svjetskim velikanima. Poezija, ali i novelistika, Antuna Gustava Mato-ša, lirika Vladimira Vidrića, ali i ona, osobito kaj-kavska, Frana Galovića, zasluživala bi da uđe i u svjetske antologije“.1 O širokoj recepciji ovako ukratko ski-ciranog Solarova rada svjedoče brojni citati te osvrti, recenzije i kritike o njegovim knji-gama i općenito njegovu radu, intervjui itd. Osim toga, organiziran je i znanstveni skup te su objavljena dva zbornika o njegovu živo-tu i radu, priređena su njegova izabrana djela 1   SOLAR, Milivoj: Povijest svjetske književnosti. Zagreb: Golden marketing, 2003., 284.2474 2  /  2 0 1 6u pet svezaka (2004. – 2007. godine) te je pri-mio najviša državna, akademska i znanstvena priznanja. Još u prvim desetljećima djelovanja dobitnik je Nagrade Grada Zagreba (1972. godi-ne), republičke Nagrade Božidar Adžija (1975. godine) za značajno znanstveno djelo u području literature za knjigu Ideja i priča te godišnje re-publičke Nagrade Vladimir Nazor za književnost (1977. godine). Najbrojnija priznanja i nagra-de dobio je u zreloj dobi. Tako je 2003. godi-ne dobitnik Nagrade HAZU za područje knji-ževnosti za knjigu Povijest svjetske književnosti. Godinu poslije (2004. godine) u Zagrebu je or-ganiziran znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Znanstveno djelo prof. dr. sc. Mili-voja Solara, a u povodu njegova 70. rođendana, 2006. godine, objavljen je i istoimeni zbornik radova sa skupa te još jedan zbornik, Poeti-ka pitanja, njemu u čast. Kao što je spomenu-to, 2007. godine izabran je u počasno zvanje professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu koje se dodjeljuje samo posebno zaslužnim sveu-čilišnim profesorima, a iste godine dobio je i Nagradu Grada Koprivnice za životno djelo. Po-sebno priznanje njegovu radu predstavljalo je i primanje u redovito članstvo Hrvatske akade-mije znanosti i umjetnosti 2008. godine, da bi 2011. godine postao i dopisni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti u Podgorici. Naj-više državno priznanje za umjetnička ostva-renja, Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo u području književnosti, dobio je za 2009. godi-nu, a 2013. godine dobitnik je i Nagrade Kiklop za životno djelo pulskog festivala knjiga i auto-ra Sa(n)jam knjige u Istri. Svim tim titulama, nagradama i poča-stima kvaliteta i važnost Solarova profesor-skog, znanstvenog, uredničkog i ostalog rada te ugled koji uživa među svojim kolegama, stu-dentima i čitateljima samo su formalno po-tvrđeni.

Teorija književnosti za normalne ljude : u povodu 80. rođendana akademika Milivoja Solara

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia