Ivana Marinović

Marinović, Ivana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

196 Hrvatske vode  25 (2017)  101PREGLED ZBIVANJAivana marinović, mag. phys-geophys.pRvA nAcionALnA RADionicA pRoJektAdridanube -  rizici od suše u  dunAvsKoj regijiDržavni hidrometeorološki zavod je 2. lipnja 2017. u Zagrebu, u Kući Europe, organizirao prvu nacionalnu ra-dionicu i predstavljanje međunarodnog EU projekta “Dri-Danube - Rizici od suše u Dunavskoj regiji” javnosti i po-tencijalnim korisnicima krajnih produkata ovog projekta. Projekt je financiran u sklopu Programa transnacionalne suradnje Dunav (Interreg Dunav) i započeo je s proved-bom u siječnju 2017. godine. Radionicu je otvorio dr. sc. Krešo Pandžić, zamjenik ravnateljice, koji se i sam bavi istraživanjima vezanima za sušu. Istaknuo je kako suša i nestašica vode sve više pogađaju zemlje Dunavske regije, uzrokujući negativ-ne učinke na ekonomiju i blagostanje građana te da se stručnjaci DHMZ-a već godinama bave istraživanjima suše sudjelujući na nekoliko velikih međunarodnih pro-jekata vezanih uz sušu i istraživanje klimatskih promjena (DMCSEE, EURO-AGRIWAT, CARE...). Voditeljica DriDanube projekta za Hrvatsku, mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin, predstavila je plan i strukturu projekta te zaduženja pojedinih institucija koje u projektu sudjeluju kao projektni partneri (njih 15, a iz Hrvatske je to DHMZ), odnosno kao pridruženi strateški partneri (njih 8, a iz Hrvatske je to Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOIE)). Navodeći glavne aktivnosti i očekivane rezultate projekta posebno je istaknula kako je za uspješnost projekta izuzetno bitna suradnja između provoditelja projekta i potencijalnih korisnika krajnjih produkata ovog projekta. Na taj bi se način već od samog početka razvijala metodologija i alati koji uvažavaju konkretne potrebe samih korisnika.Osim predstavljanja DriDanube projekta, cilj ove radio-nice bio je i upoznavanje s trenutnim stanjem upravljanja sušom u Hrvatskoj i dosad korištenim alatima i strategi-jama. U prvom dijelu radionice Elizabeta Kos, pomoćnica ministra zaštite okoliša i energetike za vodno gospodarstvo govorila je o provedbi Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Re-publici Hrvatskoj (NAPNAV), čiji je cilj sanacija postojećih i izgradnja novih sustava za navodnjavanje. S obzirom da suša direktno utječe na učinkovito i održivo upravljanje vo-dama, navodnjavanje je jedna od mjera kojom se štete od suše mogu smanjiti, a u nekim područjima i potpuno izbjeći. Osim Ministarstva zaštite okoliša i energetike, koje je nosi-telj vodne politike u Republici Hrvatskoj, hrvatskim javnim vodnim dobrom upravljaju i Hrvatske vode. Alan Cibilić, zamjenik voditeljice Zavoda za vodno gospodarstvo u Hr-vatskim vodama, predstavio je Plan upravljanja vodnim po-dručjima 2016.-2021., koji se sastoji od dvije komponente: upravljanja stanjem vode i upravljanja rizicima od poplava.U drugom dijelu radionice dr. sc. Ivan Danjek, pomoć-nik ravnatelja Savjetodavne službe i agronom govorio je o ublažavanju utjecaja klimatskih promjena na poljoprivre-du, o utjecaju poplava i suše na pojedine poljoprivredne kulture i njihov prinos, kao i o biljnim vrstama koje su ot-pornije na sušne uvjete. Unatoč tome što od svih prirod-nih nepogoda suša uzrokuje najveće ekonomske gubitke, posebno u poljoprivredi, u Hrvatskoj je objavljen relativno mali broj radova koji se bave sušom. To je ujedno bila i os-novna motivacija prof. dr. sc. Lidije Tadić, s Građevinskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, i njezinih suradnika da naprave analizu suše u kontinentalnom dije-lu Hrvatske gdje je poljoprivreda važna gospodarska gra-na, a posljednjih godina trpi velike štete od suše. U svom je izlaganju navela nekoliko metoda i indeksa za ocjenu suše, kako meteorološke, tako i hidrološke suše, te nagla-sila kako ocjena suše jako ovisi o izboru same metode/ indeksa i o duljini raspoloživog niza podataka. Zaključak njenog istraživanja jest da je za borbu protiv suše nužno razvijanje monitoringa i predviđanja.Da bi se smanjili gubitci u poljoprivredi prouzrokova-ni sušom, osim navodnjavanja i primjene određene agro-tehnike može se provesti i oplemenjivanje poljoprivrednih kultura kako bi im se povećala tolerantnost prema suši. O oplemenjivanju kukuruza na tolerantnost prema suši te svojim iskustvima iz prakse govorio je dr. sc. Mirko Jukić s BC instituta za oplemenjivanje i proizvodnju bilja.197Hrvatske vode  25 (2017)  101PREGLED ZBIVANJASlika 1: dr. sc. Krešo Pandžić, zamje-nik ravnateljice DHMZ-a otvorio je prvu nacionalnu radionicu projekta DriDanubeSlika 3: Elizabeta Kos, pomoćnica ministra zaštite okoliša i energetike o projektu NAPNAVSlika 5: dr. sc. Ivan Danjek, pomoć-nik ravnatelja Savjetodavne službe o ublažavanju utjecaja klimatskih pro-mjena na poljoprivreduSlika 7: dr. sc. Mirko Jukić s BC instituta o oplemenjivanju kukuruza na tolerantnost prema sušiSlika 2: mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin, voditeljica projekta DriDanube za Hr-vatsku predstavila je plan i strukturu projekta Slika 9: Sudionici prve nacionalne radionice projekta “DriDanube - Rizici od suše u Dunavskoj regiji”Slika 4: Alan Cibilić, zamjenik vodite-ljice Zavoda za vodno gospodarstvo u Hrvatskim vodama o dugoročnim planovima upravljanja vodamaSlika 6: dr. sc. Lidija Tadić s Građevin-skog fakulteta u Osijeku o ocjeni suše primjenom različitih metodaSlika 8: doc. dr. sc. Maja Telišman Prtenjak s Geofizičkog odsjeka PMF-a o VITCLIC projektuS obzirom da klimatske promjene posljednjih godina privlače sve veću pozornost, početkom travnja ove godine započeo je znanstveni projekt VITCLIC, koji se bavi utjecajem klimatskih promjena, pa tako i suše, na vinogradarstvo u Hr-vatskoj. Doc. dr. sc. Maja Telišman Prtenjak s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, predstavila je sam projekt i istaknula da je njegov opći cilj analiza sadašnjeg stanja u vinogradarstvu te procjena i do-nošenje preporuka određenih mjera s ciljem prilagodljivosti pojedinih sorti klimatskim promjenama. Po završetku svih izlaganja uslijedila je rasprava koju je moderirala dr. sc. Višnja Vučetić, voditeljica Službe za agrometeorologiju na DHMZ-u i predsjednica Hrvatskog agrometeorološkog druš-tva. U raspravi je bilo govora o iskustvima i viđenjima kako upravljati sušom te kako se pripremiti na nju.Kao jedan od glavnih problema navedeno je nepostoja-nje jedinstvene državne agronomske baze (baza) podataka, analogne državnoj bazi meteoroloških podataka te nepo-vezanost među postojećim bazama. Problem kod realizaci-je ovog, ali i sličnih projekata, jest nepostojanje podataka o prinosima i obradivim površinama po županijama, kao i nepostojanje evidencije o štetama nastalim u poljoprivredi kao posljedice prirodnih nepogoda. Predložena je suradnja i razmjena podataka između ovog i drugih tekućih projeka-ta poput VITCLIC-a, u koji je uključen veliki broj agronoma, i PANNEX-a1, u kojem će biti puno govora o suši, agrono-miji i navodnjavanju, ali i povezivanje na svim društvenim razinama, kako bi se što bolje prilagodili klimatskim pro-mjenama i umanjili njihove negativne učinke. Komentiran je i postojeći sustav navodnjavanja, pri čemu se smatra da bi obnavljanje i proširenje tog sustava uvelike ublažili utje-caj suše na poljoprivredne kulture. Osim toga, predložen je i rad na poboljšanju i razvoju agrometeoroloških modela za izradu mjesečne i sezonske prognoze kako bi poljoprivred-nici mogli bolje planirati svoju proizvodnju.Sljedeća nacionalna radionica predviđena je 2018. go-dine, kada će izvjestitelji biti upoznati sa svojim obavezama vezano za ispunjavanje upitnika i izvještavanje o stanju na terenu. Osim toga, bit će prikazani i prvi rezultati projekta o kojima će partneri projekta moći prodiskutirati sa sudio-nicima radionice (krajnji korisnici i donositelji politika). 

Pregled zbivanja: Prva nacionalna radionica projekta „Rizici od suše u Dunavskoj regiji – DriDanube“, Zagreb, 2. lipnja 2017.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia