Goran Šantek

Šantek, Goran

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Nar. umjet. 32/2, 1995, str. 261—298, PRIKAZI 268 harmonija, instrumentacija), simbolika odreene skladbe, kontekst izvoenja, svjetonazor skladatelja, konkretno mjesto izvoenja i nain glazbenog organiziranja. Unutar tendencijske razine opisuje se kako se imbenici glazbeno-imanentne razine koriste u svrhu otpora, pri procesu enkulturacije i oblikovanja identiteta, kao sredstva odvraanja od realnih problema, te kako se glazba koristi za demonstriranje moi. Na intencijskoj se razini problematizira pitanje postoje li djelu imanentna znaenja, koja svjesno ili nesvjesno utiskuje sam skladatelj (primarna intencija), ili je razumijevanje znaenja pitanje interpretacije i naslaga to ih djelu daju konteksti u kojima se izvodi (naknadna intencija).  Vrijedan je napor autora da politiko prepoznaje ne samo u tekstovima i kontekstu izvoenja, nego i u uim glazbenim elementima. Meutim, iako je deklarativno uvjeren da "i prividno nepolitina glazba razvija svoje politike djelatne mehanizme" (str. 12.), Brenner se u izlaganju ipak oslanja na skladbe direktnije vezane uz odreene politike ideje i/ili akcije (primjerice, indikativno je da je Bartókovo djelo koje se najvie spominje simfonijska pjesma Kossuth). Valja pripomenuti i da Brenner politiku shvaa u smislu velikih politika drava ili pokreta, dok svakodnevne mikropolitike u odnosima moi ne prepoznaje kao mogue podruje interesa. Glazba mu je pri tome, dakako, uvijek posljedica, produkt ili instrument politike, a ne i aktivni imbenik (ili barem utopija) oblikovanja odreene drutvene situacije. Naila CERIBA	I Mart Bax, Medjugorje, Reli-gion, politics, and violence in rural Bosnia, VU Uitgeverij, Amsterdam 1995., 139 str.  Sredinje je pitanje ove knjige otkriti to se dogaa sa stanovnitvom jednog neznatnog seljakog naselja kada ono postane pobono sredite za milijune ljudi irom svijeta. Iako je autor Meugorju pristupio samo kao test sluaju  za  svoj  projekt  "Mo rimske katoli- ke crkve u ruralnom nizozemskom Brabantu", uskoro je Meugorje zamijenilo primarni projekt. Ono na to autor eli ukazati u ovoj knjizi je povezanost procesa formiranja religijske vlasti i formiranja drave, te da religija i politika, u antropologiji uglavnom prouavane odvojeno, mogu biti promatrane kao meuovisna podruja. Autor je zamislio knjigu kao zbroj eseja tako rasporeenih da njihov slijed odraava razvoj socijalne dinamike Meugorja. Nakon to nas je upoznao sa zemljopisnim smjetajem Meugorja, autor analizira utjecaj ukazanja Majke Boje na unutarcrkveni spor franjevaca i biskupa, te otkriva da je lokalna pobonost postala instrument kojim franjevci ele osnaiti svoje pozicije i tako se oduprijeti dijecezanizaciji regije. Nadalje upozorava na franjevaki problem: Kako kontrolirati vidioce? Franjevci ele sprijeiti vidioce da samostalno djeluju, odnosno zadrati svoje pozicije duhovnih voa upe i pokreta pobonosti. Hodoasnici su oni koji su izazvali profesionalizaciju vidjelaca, a svojim tenjama ine nemoguim da praksa vidjelaca bude potpuno u skladu s institucionalnom crkvom. Odnos franjevaca i vidioca je vrlo kompleksan. Franjevci potiu vidioce, time jaaju svoj poloaj u religijskoj areni regije, ali i pozorno motre na njih kako bi steeni poloaj sauvali. Autor zatim opisuje utjecaj rastueg broja hodoasnika na pojavu novih vrsta nejednakosti meu lokalnim stanovnitvom, te istrauje koliko su primjenjive studije Erica Wolfa o odnosu patron-client u politikom podruju kompleksnih drutava na religijsko podruje istih drutava. Zakljuuje da je odnos patron-client primjenjiv i na religijsko podruje unato tome to se iskazuju neke bitne razlike.  Jedno poglavlje posveeno je poloaju ena u Meugorju i objanjenju uzroka njihovog protestnog ponaanja. ene su prije ukazanja i neposredno poslije bile najprominentnija grupa upe, a naglim porastom pritiska zbog hodoasnika taj su poloaj prepustile vidiocima i upnim voama. Gubitak drutvenog poloaja i teret prihvata hodoasnika izazvali su Nar. umjet. 32/2, 1995, str. 261—298, PRIKAZI 269 anksioznost i strah u 	ena. Demonoloku interpretaciju svoga stanja nale su u pretkranskom vjerovanju o zlim silama. Autor nam zatim pokazuje kako je sakralizacija meugorskog najvieg vrha tekla kao politiki proces. Sakralizacija se promatra kao strateki instrument religijske vlasti za uvrenje moi. Ona prvo izabire objekt, a zatim uz njega ve	e ritualne aktivnosti koje ga sakraliziraju i istodobno ojaavaju samu vlast. Tako nam je autor pokazao koliko su svjetovno i sakralno isprepleteni, i koliko je potrebno ponovno razmotriti antropoloke teorije o odnosu ovih dvaju podruja. Opisujui franjevaku uspostavu rituala (modificirane srpske slave i katolike euharistije koje su se slavile na seoskom groblju), autor ukazuje na franjevaki pokuaj pomirbe dviju etnikih grupa Meugorja: Hrvata i Srba, kako bi se sprijeili njihovi meusobni sukobi. Osim to su ritualom uspijevali uvati mir u regiji, franjevcima je on bio izuzetno koristan i u vezivanju katolikog puka uz sebe. Autor otvara u ovom poglavlju zanimljivo pitanje: Kakav je odnos nasilja i rituala kao temeljnih aspekata ljudskog socijalnog 	ivota? Iako ovo pitanje potire kransko shvaanje da su ritual i nasilje dvije razliite sfere socijalnog istra	ivanja, ukazuje se potreba da se razmotre njihovi odnosi. Autorova je teza da bi se na tragu tog odgovora moglo iznai zato religija na ljude djeluje tako to civilizira i pacificira. U posljednjem poglavlju autor pokuava objasniti kako je bila mogua potpuna barbarizacija (= opi lokalni sukob) itavog ovog podruja. I dok mnogi na Zapadu ne mogu nai uzrok, autor nudi mogui odgovor izla	ui povijesni pregled meusobnih odnosa Hrvata i Srba u Meugorju. Meusobna netrpeljivost Hrvata i Srba potjee iz perioda doseljavanja Srba. Srbe su naselili Turci te su Srbi tako dobili monopol. Hrvati su ih do	ivjeli kao kolonizatore. Netrpeljivost se jo pojaala u staroj Jugoslaviji u kojoj je mo bila iskljuivo u rukama Srba. Meugorski Hrvati to su osjeali za stravinih progona etnika. Autorovo je miljenje da je drugi svjetski rat iskoriten za hrvatsko "vraanje rauna". Kad su partizani pobijedili u drugom svjetskom ratu uspostavili su svoju vlast. Problem za Hrvate bio je u tome to su brojni hercegovaki etnici preli u partizane i po zavretku rata ponovo uspostavili svoju vlast. Hrvati su bili zatvarani, tjerani na prisilni rad, poni	avani i bez ikakve mogunosti boljeg dr	avnog posla. Kad je prestala postojati Titova Jugoslavija, a lokalni Srbi prisvojili veinu oru	ja, sve je bilo spremno za novi sukob. Za antropologe ovdje je otvoreno pitanje o odnosu civilizacije i barbarizacije, koje se ovdje ine u bliskoj svezi i tra	e teoriju koja e objasniti njihov meusoban odnos. Knjiga Marta Baxa uspjelo je djelo koje potie na daljnja antropoloka razmatranja meuodnosa religije, politike i nasilja. Autoru ipak mora biti upuena primjedba glede naslova knjige. Zato je insistirao na Meugorju u Bosni, iako zna da je ono u Hercegovini? Goran ANTEK Etnografija Hrvata U Maar-skoj = A Magyarországi Hor-vátok néprajza, 1, urednik = szerkeszto uro Frankovi, Ma-arsko etnografsko drutvo = Ma-gyar Néprajzi Társaság Budapest, Budapest 1994., 138 str.  Mo	da nema tako znaajne godine u povije-sti hrvatske nacionalne manjine u Maarskoj kao to je protekla 1994. godina. Nova demo-kratska strujanja ove susjedne nam dr	ave u kojoj, prema procjenama dobrih poznavatelja maarskih prilika, 	ivi oko devedeset tisua Hrvata, omoguila su uspostavu hrvatske ma-njinske samouprave. Uz to, na kulturnome i obrazovnome  planu  takoer  su  se dogodile neke znaajne novine. Prije svega, iz nekada zajednikih hrvatsko-srpskih i srpsko- -hrvatskih, odvajaju se hrvatske kole (osnovna i srednja), razredi, razna udru	enja i druge institucije, kao npr. muzeji i muzejske zbirke ili pak radio i televizijski programi koji se sada stvaraju u vlastitim hrvatskim redakcijama i studijima. Tako je i nekadanji zbornik pod nazivom Etnografija Junih Slavena u Maarskoj prestao izlaziti, a pojavio se prvi broj Etnografije 

Mart Bax, Medjugorje, Religion, politics, and violence in rural Bosnia, VU Uitgeverij, Amsterdam 1995., 139 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia