Iris Bostjančić

Bostjančić, Iris

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

58 Hrvatske vode  26 (2018)  103PREGLED ZBIVANJAdr. sc. iris Bostjančić, dipl. ing. geol.PROJEKTNE I KORISNIčKE RADIONICE PROJEKTAtRaNsNatiONal aDVaNceD maNaGemeNt Of laND use RisK thROuGh laNDsliDe susceptiBility maps DesiGN  - safearthKlizišta, kao veliki okolišni i geotehnički problem, predstavljaju okosnicu safEarth projekta koji je sa provođenjem započeo u lipnju 2017. i trajat će dvije i pol godine. SafEarth se provodi u sklopu EU programa Interreg IPA CBC Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020. Odabran je kao jedan od projekata prioritetne osi 2 - Zaštita okoliša i bioraznolikosti, poboljšanje sprječavanja rizika i promicanje održive energije i energetske učinkovitosti. Kao posebni cilj ističe se promicanje i unaprjeđenje zaštite okoliša i prirode i sustave upravljanja za sprječavanje rizika.Vrijednost projekta iznosi 974.695,50 EUR-a, od čega se iznosom od 85 % sufinancira iz EU programa, dok ostalih 15 % sufinanciraju projektni partneri. Uz Hrvatski geološki institut, kao vodećeg partnera, u provođenje projekta uključeni su i JU Geološki zavod Crne Gore, Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli te Razvojna agencija Žepče.Motivi prijave projekta vezani su uz ključne probleme koji su prepoznati u svim partnerskim zemljama. To se prvenstveno odnosi na nepostojanje adekvatnih karata zonacije terena prema stabilnosti. Uz to, zakonska regulativa u RH vezana uz prostorno planiranje u određenoj mjeri zahtijeva zonaciju terena prema geotehničkim značajkama (na aktivno ili moguće klizište ili odron, područje pojačane erozije, pretežito nestabilno područje i ostala tla), ali nije propisana metodologija po kojoj bi se ona trebala provoditi.U područjima gdje postoji mogućnost pojave klizišta, izrada karata podložnosti na klizanje važan je korak u definiranju geoloških značajki prostora vezanih uz prostorno planiranje. Karte podložnosti na klizanje prikazuju prostornu vjerojatnost pojave klizanja, uz izdvajanje zona podjednake podložnosti klizanju i njihovo rangiranje u klase. U projektu se razmatraju klizišta u širem smislu, tj. razmatraju se svi pokreti masa na padinama koji se dominantno događaju pod utjecajem gravitacije (klizišta i odroni), bez obzira na tip materijala i tip pokreta.Zbog svega navedenog definiran je i glavni cilj projekta koji predstavlja prekograničnu suradnju i zajednički rad svih partnera na rješavanju problema koja klizišta u regiji uzrokuju, i to putem:  izrade karata podložnosti na klizanje (u sitnom i krupnom mjerilu) i njihovih uputa,  razrade strategije za implementaciju kreiranih uputa u zakonsku regulativu država svih partnera,  podizanja svijesti o klizištima kao geohazardnim događajima, preko informiranja lokalne zajednice i šire javnosti. Slika 1: Sudionici prve projektne radionice safEarth projekta (Ribnik, 3.-7. srpnja 2017.)59Hrvatske vode  26 (2018)  103PREGLED ZBIVANJAU Hrvatskoj će se projekt provoditi na području Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Brodsko-posavske županije. Za ta će se područja, prema postojećim dostupnim podatcima, izraditi karte podložnosti na klizanje i karte ugroženosti područja u sitnom mjerilu. Prema dobivenim rezultatima, unutar ovih će se županija definirati pilot područja za koja će se izraditi karte podložnosti na klizanje u krupnom mjerilu. Prije njihove izrade provest će se detaljno geološko i inženjersko-geološko kartiranje, lasersko skeniranje (LiDAR) iz zraka te izrada katastra klizišta. Gotovo ista metodologija provodit će se i u partnerskim zemljama.Uz to, treba spomenuti i planirane radove na sanaciji dijela putne infrastrukture i potpornih zidova u općini Žepče (BiH), teško pogođenoj katastrofalnim pojavama klizišta 2014. godine. Investicijske aktivnosti provest će Razvojna agencija Žepče.Do sada su održane dvije projektne radionice namijenjene isključivo projektnim partnerima. Prva od njih, u organizaciji Hrvatskog geološkog instituta, održana je u Ribniku, od 3. do 7. srpnja 2017. Glavni je cilj bio upoznavanje svih članova projektnog tima, uz definiranje detaljnog plana aktivnosti i uloga pojedinih institucija u njihovom provođenju. U sklopu radionice organizirana je ekskurzija u sklopu koje su posjećene tri lokacije klizišta u okolici grada Zagreba – Jelenovac, Grmoščica i Kostanjek. Domaćin druge projektne radionice bio je JU Zavod za geološka istraživanja Crne Gore. Radionica je održana u Tivtu, u periodu od 16. do 20. listopada 2017. Popraćena je aktivnom raspravom vezanom uz nadolazeće projektne aktivnosti, uz osvrt na iskustva i probleme sa kojima su se projektni partneri susreli u prvom projektnom periodu. Organizirana je i ekskurzija, u sklopu koje su sudionici imali prilike vidjeti probleme vezane uz odrone koji su vezani za područje istraživanja u Crnoj Gori (općine Tivat i Kotor).Naposljetku, u prosincu 2017., u sve tri partnerske zemlje održane su korisničke radionice, čiji je cilj okupiti potencijalne dionike projekta. U Zagrebu je radionica okupila ciljane dionike iz sljedećih institucija: Zavoda Slika 2: Stručna ekskurzija, klizište Jelenovac, Zagreb, Hrvatska (5. srpnja 2017.)Slika 3: Stručna ekskurzija, klizište Markovići, Kotor, Crna Gora (19. listopada, 2017.)60 Hrvatske vode  26 (2018)  103PREGLED ZBIVANJAza prostorno uređenje Zagrebačke, Sisačko-moslavačke, Krapinsko-zagorske, Požeško-slavonske te Varaždinske županije, Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada i Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Grada Zagreba te Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Glavne ideje vezane uz provedbu projekta i najvažnije projektne aktivnosti predstavljene su sljedećim prezentacijama članova safEarth tima iz Hrvatskog geološkog instituta:  safEarth projekt (dr. sc. Vlatko Gulam),  Karte podložnosti na klizanje (dr. sc. Davor Pollak),  Izrada karata podložnosti na klizanje (dr. sc. Iris Bostjančić),  Metode izrade katastra/inventara klizišta (dr. sc. Laszlo Podolszki),  LiDAR (dr. sc. Tihomir Frangen),  Izrada karte podložnosti na klizanje 1:100 000 – Aktivnosti, vrijeme i sredstva (dr. sc. Vlatko Gulam).Otvorena su pitanja koja su potaknula vrlo aktivnu raspravu vezanu uz realne potrebe izrade karata podložnosti na klizanje i njihove ugradnje u sustav prostornog planiranja. Iznijeta su iskustva i postojeći problemi vezani uz klizišta – njihove pojave, štete koje uzrokuju i sanaciju, kao i uz dostupnost podloga koje su potrebne za izradu karata podložnosti na klizanje. Kao problem istaknuto je i nepostojanje jedinstvenog mjesta na kojem se sustavno vodi evidencija o pojavi klizišta i njihovih šteta na razini države. Zaključeno je kako su karte podložnosti na klizanje jedan od temelja racionalnog upravljanja korištenja zemljišta, prvenstveno sigurne i planske gradnje. Također, za ostvarenje svih postavljenih ciljeva nužna je buduća suradnja svih dionika.Za praćenje provođenja projekta možete posjetiti web stranicu projekta www.safearth.eu, a možete nas pratiti i putem facebook profila Interreg - IPA CBC - SafEarth. Slika 4: Prezentacija safEarth projekta na korisničkoj radionici, voditelj projekta dr. sc. Vlatko Gulam (Zagreb, 7. prosinca 2017.)Slika 5: Sudionici korisničke radionice safEarth projekta (Zagreb, 7. prosinca 2017.)

Pregled zbivanja: Projektne i korisničke radionice projekta Transnational advanced management of land use risk through landslide susceptibility maps design - safEarth

Pregled zbivanja: Projektne i korisničke radionice projekta Transnational advanced management of land use risk through landslide susceptibility maps design - safEarth

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia