Teo Matković

Matković, Teo

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Lidia Varbanova zaklju~ila je dio sa-stanka stru~njaka predavanjem “Kulturnaekonomija i financiranje kulture: dileme iperspektive (ili novac, tr`i{ta i muze)”, u ko-jem je dala povijesni pregled polja kulturneekonomije – od uloge mecena i individualnihdonacija prema ra|anju kulturne ekonomijekao discipline. Mapiraju}i trenuta~no stanjena planu financiranja kulture, dala je neketemeljne strukturirane poglede na dr`avnupotporu, tr`i{ta umjetninama, te alternativnepotpore za kulturu. Postavlja se pitanje – bili dr`avna potpora trebala biti koncentriranavi{e na kulturne proizvode, na procese ili naodr`avanje (tzv. “hladni pogon”)? Klju~nopitanje glasi: kako uop}e podupirati kreativ-nost putem policy odluka?Unutar programa te~aja organiziran jeposjet Art Radionici Lazareti (ARL) kako bisudionici skupa dobili uvid u lokalne projek-te u Dubrovniku, te dobili priliku prodiskuti-rati konkretne probleme umjetnika i kultur-nih menad`era s voditeljem ARL – umjetni-kom Slavenom Toljom.Posljednji dan sastanka i te~aja posve-}en je evaluaciji programa slijedom koje je idogovorena tema poslijediplomskog te~ajaza sljede}u godinu – “Kulturne tranzicije uJugoisto~noj Europi: Kreativni grad”. Knjigas ~lancima nastalima na temelju odr`anihpredavanja s ovogodi{njeg te~aja i sastankabit }e objavljena krajem 2005. godine.Jaka Primorac17th Annual Meeting onSocio-Economics: What counts?Calcualtions, Representation.Association.17. godi{nji skup osocioekonomici. What counts?Calcualtions, Representation.Association. Budimpe{ta,Ma|arska.Budimpe{ta, 30. lipnja – 2. srpnja 2005.Dru{tvo za razvoj socioekonomike – So-ciety for the Advancement of Socio-Econo-mics (SASE), osnovano 1989., me|unarodnaje interdisciplinarna organizacija koja okup-lja znanstvenike s podru~ja ekonomije, so-ciologije, politi~ke znanosti, menad`menta,psihologije, prava, povijesti i filozofije, kao iprivrednike te du`nosnike vladinih tijela ime|unarodnih organizacija. Svrha je organi-zacije unaprijediti razumijevanje ekonom-skog pona{anja i njegovih politi~kih implika-cija u kontekstu socijetalnih, institucional-nih, povijesnih, filozofskih, psiholo{kih i eti~-kih ~imbenika. U tu svrhu SASE poti~e imakro i mikrorazinu analize, te kako deduk-tivni tako i induktivni pristup.Ovogodi{nji skup dru{tva SASE odr`anje od 30. lipnja do 2. srpnja u Budimpe{ti, priCentralnoeuropskom sveu~ili{tu (CEU) iCorvinus sveu~ili{tu u Budimpe{ti. Za oda-bir te lokacije odgovoran je David Stark, tre-nuta~ni predsjednik SASE, dugogodi{nji su-radnik CEU-a, te jedan od poznatijih (iprvih) istra`iva~a tranzicijske dru{tvene zbilje.Tematska okosnica ovogodi{nje konfe-rencije bilo je pitanje koje sve od brojnih po-tencijalno korisnih informacija i vi{estrukihevaluacijskih principa uzimamo u obzir udru{tvenim znanostima. Tradicionalno, kal-kulacije su domena ekonomije, reprezentaci-ja sociologije, a asocijacije politologije. Me-|utim, i te kako postoji razlog za razmatra-nje, primjerice, procesa reprezentacije u238OSVRTI I PRIKAZIekonomiji i kalkulacije u podru~ju politike.Tako|er, ne smiju se s uma smetnuti ni oru-|a; tehnike i tehnologije kao sastavni dio so-cijalnog, koje utjelovljuju na{e kalkulativne,reprezentativne i asocijacijske prakse.Trodnevni skup okupio je gotovo ~etiristotine izlaga~a, me|u kojima su se moglana}i i renomirana imena poput Jelle Vissera,Davida Mardsena, Collina Croucha, JillRubbery, Joachima Singelmanna ili JohnaUrryja, koji su se, uz umjerene tehni~ko-or-ganizacijske pote{ko}e, probijali kroz i podvadesetak istodobnih sesija. Tematsko-inte-resna `ari{ta skupa najbolje }e ilustrirati na-zivi radnih mre`a u okviru kojih su se orga-nizirale sesije: komunitarne ideje i civilnodru{tvo; globalizacija i socioekonomski raz-voj; rod, rad i obitelj; industrijski odnosi ipoliti~ka ekonomija; znanje, privreda i dru-{tvo; tr`i{te rada, obrazovanje i ljudski resur-si; tr`i{ta, zanimanja, organizacije i instituci-je; rasa, etnicitet i imigracija; promi{ljanjesocijalne dr`ave; socioekonomska teorija.Kroz pet plenarnih izlaganja istaknutoje nekoliko bitnih momenata socioekonom-skog razvoja. Ovdje }u spomenuti one socio-lo{ki relevantnije.Bruce Kogut (INSEAD, Francuska), je-dan od poznatijih istra`iva~a na podru~jumenad`menta, slijedom svojih ranijih anali-za izravnih me|unarodnih ulaganja, privati-zacije, vladavine te obrazaca generiranjaznanja u vode}im znanstvenim ~asopisima,poku{ao je na primjeru tranzicije pru`iti od-govor na pitanje “Za{to ekonomija dominirajavnom politikom, a sociologija ne?”. Naime,tijekom tranzicije kad su dru{tveni znanstve-nici i dolazili na “kormilo” s kojega su mogliimplementirati svoje ideje, dakle na uprav-nu, konzultantsku ili politi~ku poziciju, upravilu bi to bili ekonomisti. Kogut historij-sko-institucionalnom analizom i analizomdru{tvenih mre`a (kroz matricu citiranja u~asopisima) ustanovljava kako su centralnirazlozi dominacije ekonomista veli~ina stru-ke, ve}a fokusiranost teorijskih ideja (uglav-nom podrijetlom iz Cambridgea, MA), pove-zanost s neakademskim javnim sektorom (na-pose ameri~kim), ideolo{ko-teorijska atrak-tivnost ekonomske misli rano-tranzicijskimelitama, te dominacija ekonomista u me|u-narodnim financijskim institucijama (MMF,Svjetska banka), koje su velikim djelom pru-`ale ekspertizu za tranzicijski proces. Me|u-tim, slu~ajevi poput onih kad se zdu{no po-dupirala privatizacija bez empirijskih poda-taka i teorije masovne privatizacije, {to je unekim slu~ajevima uzrokovalo goleme dru-{tvene {tete (primjer Rusije), vodi pitanjukome su i kako dru{tveni znanstvenici odgo-vorni? Za razliku od in`enjera, lije~nika, pa ipravnika, za sada dru{tveni znanstvenici mo-gu svojim “politi~ko-poduzetni~kim" djelova-njem devastirati cijele zemlje, a potom zadr-`ati svoj posao – pa i reputaciju.David Stark, trenuta~no djeluje na Sve-u~ili{tu Columbia i Santa Fe institutu, osvi-jetlio je centralnu temu skupa istoimenim iz-laganjem What counts? Calculation, represen-tation, association. U njemu je Stark pozvaona razbijanje razgrani~enja uspostavljenog“paktom" Talcotta Parsonsa u {ezdesetim go-dinama, prema kojem ekonomisti izu~avajuvrijednost, dok se sociolozi bave vrijednosti-ma. Ekonomska sociologija do sada je ma-hom izu~avala institucije unutar kojih se vri-jednost stvara, me|utim mahom je zapostav-ljala konkretne kalkulativne prakse kojimase vrijednost stvara. Na tragu Luca Botan-skog i Laurenta Thevenota (djelo De la justi-fication. Les économies de la grandeur), Starktvrdi kako kalkulacije ne samo da su pro`ete(embedded) vrijednostima, nego su kalkula-cije i same vrijednosti. Postoje brojne dimen-zije koje ~ine vrijednost (na {to upu}uje sva-ki menad`erski priru~nik), dok kompozicijarazli~itih redova vrijednosti ~ini temeljni sa-stavni materijal kalkulacija. Poduzetni{tvo sene temelji na kalkulaciji rizika, nego na ma-nipulaciji (neprobabilisti~ke) neizvjesnosti,sposobnosti baratanja s vi{e vidova vrijedno-sti te iskori{tavanja istih – i to ne na na~inpopunjavanja praznina nego kao produktiv-no trenje na mjestima njihova preklapanja.Stark je te mehanizme zorno ilustrirao krozdva prikaza – s jedne strane instrumenatamjerenja vrijednosti koje koriste brokeri nanjujor{koj burzi, koji su daleko od jedinstve-nih i homogenih. Zapravo, koriste se razno-liki i mnogostruki alati te evaluacijski pristu-pi kakvi bi posramili svakog teoreti~ara knji-`evnosti. S druge strane, integraciju razli~itih239OSVRTI I PRIKAZIvidova vrijednosti mo`emo vidjeti u rekom-binantoj arhitekturi u slu~aju obnavljanjaprve generacije ameri~kih {oping centara.Brojni su takvi centri pretvoreni u tzv. me-gacrkve, koje zadr`avaju estetiku i funkcio-nalnost shopping mallova, s dot.com esteti-kom, vlastitim televizijskim programima, du-}anima, projekcijskim platnima i restorani-ma brze hrane. Prema Starku taj fenomen netreba promatrati kao biznis maskiran ucrkvu, nego, plodnije, kao crkvu maskiranukao biznis, odnosno mobilizaciju jedinstve-nog, dobro poznatog reda vrijednosti u sferiduhovnosti.Nigel Thrift, socijalni geograf s Oxfor-da u svom je izlaganju “^injenice od zna~a-ja: Globalizacija kao oblik efikasnosti" spojionekoliko od centralnih tema svojega djelo-vanja: kako financijska tr`i{ta rabe vrijeme iprostor, utjecaj informacijskih i komunika-cijskih tehnologija, te novu teorijsko-prakti~-nu formaciju suvremenog kapitalizma. Kapi-talizam je u fazi kad, zbog opadanja profita,prihva}a nove prakse intenzifikacije. U ovomsu desetlje}u mnoge od njih postale “sve bli-`e ko`i". Dok su u devedesetima zvu~ne rije~ikapitalizma bile performanse, iskustvo, ak-tivno, okoli{no, sveprisutnost i dizajn, 2000.to su predumi{ljaj, ko-kreacija, pro`imanje,socijalna interakcija, pervazivnost te interak-tivni dizajn. Proizvodima i procesima te`i sedodati kognitivnu kvalitetu kako bi se u~inilizanimljivijima i produktivnijima. Tako s jed-ne strane postoje brojni socijalni eksperi-menti u istra`iva~kim i sli~nim institucijamakoji s ciljem inovacije koriste otvorene, tran-sparentne prostore u kojima se mije{ajuznanstvene discipline i projekti, gdje se po-ti~e neformalna komunikacija te timski rad ukratkotrajno okupljenim grupama. S drugestrane, potro{a~i se voljko uklju~uju uko-kreaciju, korigiraju}i i ubrzavaju}i procesdizajna, koji je sad sve ~e{}e interaktivan iinformiraju}i. [tovi{e, samo iskustvo ko-kre-acije postaje temeljem vrijednosti (tu aktiv-nu ulogu prepoznaje i suvremena menad`er-ska literatura). Kroz takve “projekte” tr`i{tese oblikuje kao forum, gdje tvrtka i potro{a~konvergiraju, potra`nja i ponuda su emer-gentni i kontekstualni, a vrijednost ko-krei-rana na vi{e interakcijskih to~aka te komuni-cirana izme|u potro{a~a samih. Time vitali-zam ponovno dobiva na snazi, a sistemskomi{ljenje dobiva komunikativnu komponen-tu – dakle poslovne prakse prodiru u novesfere `ivota i postaju manje odvojenima odiskustva.Plenarne su sesije upotpunila brojna iz-laganja u radnim grupama. Posebna selekcijatema i teza za ovaj prikaz predstavljala bi vrlonezahvalan zadatak, tako da ~itatelje upu}u-jem na web stranice SASE (http://www.sase.org) gdje se nalaze naslovi i sa`etci svih ra-dova, kao i pokoji cjeloviti rad izlo`en naskupu. Doista je velika {teta za hrvatske dru-{tvene znanosti {to je konferenciji, unato~zavidnom programu, povoljnoj geografskojpoziciji i simboli~noj kotizaciji za sudionikeiz postsocijalisti~kih zemalja, prisustvovalosamo dvoje sudionika iz Hrvatske. Taj }e sepropust mo}i ispraviti sljede}e godine od 30.lipnja do 2. srpnja u njema~kom Trieru.Teo Matkovi}Henriette Riegler (ur.)BEYOND THE TERRITORYWITHIN THE NATIONDIASPORIC NATIONBUILDING IN SOUTHEASTERN EUROPEWiener Schriften zur Internationalen Politik,Nomos Verlagsgesellschaft, Baden-Baden,2005, 99 str.Tema knjige je uloga dijaspore u proce-su stvaranja nacija u jugoisto~noj Europi,kao i problematiziranje samog koncepta di-jaspore i njegova zna~enja. Knjigu ~ine tek-stovi sedam autora. Uvodno poglavlje auto-rice Henriette Riegler bavi se dijasporomkao sredi{njim fenomenom pri nagla{avanju240OSVRTI I PRIKAZI

17. godišnji skup o socioekonomici. What counts? Calcualtions, Representation. Association. Budimpešta, Mađarska.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia