Sudionici skupa

Sudionici skupa,

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

AGRONOMSKI GLASNIK 2-4/2005. PrilogISSN 0002-1954  327Hrvatsko agronomsko društvo Zagreb, Berislaviüeva 6 ZAPISNIKMEĈUNARODNOG INTERDISCIPLINARNOG SAVJETOVANJA «NJEGA GRADSKOG PROSTORA - ODABIR BILJA» POREý, 11. 03. 2005. Trodnevno meÿunarodno interdisciplinarno savjetovanje «Njega gradskog prostora - Odabir bilja» održano od 09. do 12. ožujka 2005. u Poreþu, organi-ziralo je Hrvatsko agronomsko društvo u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveuþilišta u Zagrebu, Gradom Zagrebom - Gradskim uredom za prostorno ureÿenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet, Trgovaþkim društvom «Zrinjevac» d.o.o., Hrvatskom komorom arhitekata i inženjera u gradi-teljstvu, Istarskom županijom - Upravnim odjelom za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribolov i vodoprivredu, te tvrtkom «Usluga» d.o.o. Poreþ. Na savjeto-vanju je izneseno 40-ak referata te održana dva okrugla stola, pa po završetku podnosimo izvješüe o zateþenom stanju hortikulture i krajobrazne arhitekture Hrvatske.Opüenito govoreüi, stanje u hortikulturi više je nego loše, posebice u segmentu ukrasnog bilja i krajobrazne arhitekture. Posljedica je to loše organizacije, pomanjkanja komunikacija, ali nažalost i nedovoljne edukacije i nepoštivanja struke. Tako je meÿu goruüim problemima na skupu naglašeno da diplomirani inženjeri poljoprivrede, odnosno krajobrazni arhitekti koji su završili studij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, nisu ukljuþeni u projekte na hortikulturnom ureÿenju važnih objekata, sanacije važnih dionica cesta, tunela i sl. od samog poþetka, zajedno s ostalim struþnjacima: arhitektima, urbanistima, graÿevinarima, šumarima. Nije stoga rijedak sluþaj da problematiku vezanu za interakciju tla i biljke rješavaju samostalno neke druge struke, što zbog nedovoljnog poznavanja problema ostavlja posljedice na terenu, u obliku kloroza, Zapisnik meÿunarodnog interdisciplinarnog savjetovanja  «Njega gradskog prostora - odabir bilja» 328sušenja i propadanja biljaka. Nedostatak komunikacije izmeÿu tri bitna þimbenika potpunog uspjeha: projektanta, proizvoÿaþa biljnog materijala i izvoÿaþa, dovode nažalost i do drugih neželjenih posljedica. Na terenu je oþit apsolutni nedostatak kvalitetnog sadnog materijala proizvedenog u Hrvatskoj, prilagoÿenog našim agroekološkim prilikama. Pored toga, Hrvatska ne posjeduje svoje norme kojima bi se sadni materijal valorizirao ili eliminirao iz neke ponude. U projektima se þesto koriste autohtone vrste za odreÿeno podneblje, a pri tome se zaboravlja da se pri ureÿenju tlo najþešüe dovozi s nekih drugih lokaliteta, ili deponija, potpuno drugaþijih kemijskih i fizikalnih osobina. Zbog razliþitih genetskih predispozicija biljaka za tlo, þesto projektom predviÿene biljne vrste nisu u stanju opstati na tim umjetno stvorenim tlima, promijenjenih fizikalnih i kemijskih osobina. Poseban problem predstavlja velika raznolikost podataka u literaturi o potrebama pojedinih ukrasnih vrsta za hranivima, vezano za razliþite afinitete ukrasnog bilja prema reakciji tla, odnosno ishrani bilja u širem smislu rijeþi. Kako bi se izbjegle greške u samom poþetku pri pripremi i odabiru tla potrebno je izvršiti analizu tla. Moguüe je da tlo s nekog deponija, što üe služiti za sadnju, ne udovoljava predloženom odabiru bilja u projektu, pa tada treba ili korigirati tlo odreÿenim kiselim ili alkalnim materijalima, ili, što je znaþajno efikasnije korigirati projekt novim odabirom bilja. Kako bi se to zaista i provelo potreban je nadzor struþneosobe na terenu. To je sljedeüa bolna toþka, oko koje su se na okruglom stolu najviše «lomila koplja», jer je upravo najveüi nered na terenu u izradi projekata, izvedbi radova i nadziranju. Vrlo važno pitanje bilo je «Tko je taj, koji može samostalno projektirati te vršiti struþni nadzor nad izvedbom hortikulturnih radova?» Višekratno je naglašeno da zbog predugog þekanja na pravo pokretanja procedure za dobivanje ovlasnice za samostalno projektiranje, nema dovoljno hortikulturnih djelatnika (10 godina rada u struci za studije Voüarstva, vinogradarstva, vinarstva i vrtlarstva, kao i Vrtlarstva s oblikovanjem pejzaža, te tri godine za studij Ureÿenja krajobraza). Skup smatra neprimjerenim ovako dugo þekanjena pravo pokretanja procedure, te predlaže polaganje struþnog ispita. To su razlozi zbog kojih je hortikulturna struka zapostavljena i još uvijek neadekvatno valorizirana, pa su potrebne hitne promjene, kako bi diplomirani inženjeri poljoprivrede kao ovlašteni krajobrazni arhitekti ravnopravno suraÿivali s ostalim ovlaštenim kolegama (arhitektima, graÿevinarima...). Zapisnik meÿunarodnog interdisciplinarnog savjetovanja  «Njega gradskog prostora - odabir bilja» 329U sferi hortikulturnog projektiranja ne smije se dozvoliti projektiranje onima koji nisu ovlašteni krajobrazni arhitekti, jer se na terenu nažalost najþešüe umjesto projekata pojavljuju idejna rješenja nestruþnih osoba, ovjerena peþatom ovlaštenog arhitekta. Nepoznavanje karakteristika tla kao i genetskih predispozicija pojedinih biljnih vrsta za tlo, uz vrlo nestruþnoizvedene troškovnike, omoguüava razliþite manipulacije na terenu na štetu struke u cjelini. Na skupu je izneseno da je nažalost sreüa i þast angažirati krajobraznog arhitekta koji se školovao, primjerice u Njemaþkoj. Znaþi li to da fakultet u Hrvatskoj, u ovom sluþaju Agronomski u Zagrebu nije dovoljno dobar? Ako nije, zašto nije, a ako je, zašto investitor radije naruþuje projekt od krajobraznog arhitekta školovanog u inozemstvu? Zbog izraženog velikog nezadovoljstva postojeüim stanjem u hortikulturi i njezinom posebno znaþajnom segmentu krajobraznoj arhitekturi, a prvenstveno zbog nedostatka pravne regulative i toþnih informacija, na skupu je dogovo-reno da se zatraži pomoü nadležnih institucija. 1. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka,  Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureÿenja i graditeljstva Molimo vas da donesete pravilnik, naputak ili naredbu kojim se obvezuju jedinice lokalne samouprave da donesu odluke o zelenim površinama ili da na neki drugi pravni naþin imperativno naložite investitoru da hortikulturno uredi neizgraÿeni dio graÿevinske þestice. Naime, svakodnevno smo suoþeni s þinjenicama da se stabla nekontrolirano sijeku, da se okoliš devastira zbog izgradnje objekata i da potom ostaje neureÿen. Nažalost, niti u jednom zakonu nema uporišta koji bi jedinicama lokalne samouprave dao moguünost za donošenje odluke o zelenim površinama. Osim šuma koje su pod zaštitom, þuvanje i ureÿenje ostalih zelenih resursa neminovna su potreba današnjice. Veüina prostora uz radne zone i velike prometnice nakon izgradnje ostaje hortikulturno neureÿena ili nedovoljno struþno ureÿena. To nije u skladu sa zaštitom okoliša, dobrim urbanizmom i kvalitetnim turizmom. Razlog tomu je nedostatak zakonske regulative þime je omalovažena hortikulturna struka u cjelini.Zapisnik meÿunarodnog interdisciplinarnog savjetovanja  «Njega gradskog prostora - odabir bilja» 3302. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva,  Hrvatska gospodarska komora,   Sabor Republike Hrvatske, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo,  Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,  Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Molimo da potaknete domaüu proizvodnju sadnog materijala sustavom poticaja i boljom informiranosti proizvoÿaþa u smislu zahtjeva EU (kvote u sferi ukrasne hortikulture). Hrvatska nema zadovoljavajuüe proizvodnje ukra-snog bilja, ni po koliþini ni po kvaliteti, a proizvodnja se ne potiþe kao u nekim drugim granama poljoprivrede. Pored toga, proizvodnju nije moguüe kvalitetno planirati zbog nepovezanosti i nedostatka komunikacije izmeÿu krajobraznih projektanata, proizvoÿaþa – rasadniþara i izvoÿaþa radova. Svaka proizvodnja, dugotrajan je i skup proces, a osobito školovanje stabala, što traje i 10-ak godina. Ponosni smo na naše masline i lozne sadnice, ali one su tek jedan segment u cjelokupnom promatranju poljoprivredne rasadniþarske proizvodnje. Predlaže, se stoga, pokretanje postupka za izradu liste prioriteta ukrasnih vrsta (strateški plan) po regijama uz konzultiranje struke, a vezano za poticajnu politiku. Molimo vas, takoÿer, da pri odabiru tema za nove istraživaþkeprojekte uvrstite navedeno.3. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva,  Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo Molimo vas da osigurate financijsku pomoü za prevoÿenje normi Europske unije jer nije za oþekivati da üe osiromašeni poljoprivredni proizvoÿaþinvestirati svoja sredstva za prijevode kako bi svoje proizvode uskladio sa zahtjevima EU. Naime, buduüe hrvatske norme treba uskladiti s europskim zakonodavstvom, ali ih treba i prilagoditi hrvatskim uvjetima i potrebama (specifiþne agroekološke prilike). Takoÿer je neophodno definirati kontrolu plodnosti tla i zdravstveno stanje sadnog materijala putem kompetentnih institucija kao drugi preduvjet uspjeha. 4.   Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa  Molimo vas da pri odabiru tema za nove znanstvene projekte dobiju prioritet projekti vezani za sve segmente hortikulture od proizvodnje, njege i Zapisnik meÿunarodnog interdisciplinarnog savjetovanja  «Njega gradskog prostora - odabir bilja» 331održavanja do projektiranja krajobraza. Ovo je osobito važno za zemlju poput naše, kojoj su poljoprivreda i turizam bitne strateške odrednice za buduünost.5. Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu,   Odbor razreda arhitekata Molimo vas da provedete istraživanje i napravite analizu postojeüeg stanja unutar Komore, te utvrdite kvalitetu i kompetentnost rada arhitekata i graÿevinara na radovima koji se odnose na ureÿenje krajobraza (od projekata, do izvedbe i nadzora). Naime, kao što agronom ili šumar ne projektira zgradu ili most tako ni arhitekt odnosno graÿevinar ne bi smio projektirati krajobraz. Molimo vas da promjenom pravilnika ili drugih akata ispravite nelogiþnostikojih ste vjerojatno i sami svjesni. 6.   Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu Molimo Vas da omoguüite polaganje struþnih ispita iz svih važnih znanstvenih disciplina vezanih za poljoprivredu i okoliš, a znaþajnih za struku u cjelini. Poseban problem trenutno predstavlja predugo þekanje za pokretanje procedure za dobivanje ovlasnice krajobraznog arhitekta, kako je veü prije navedeno. Ovakvo stanje diplomirane inženjere agronomije pri izradi hortikulturnih projekata stavlja u neravnopravan položaj s arhitektima i graÿevinarima, pa se stoga dogaÿa da krajobrazne projekte potpisuju ovlašteni inženjeri drugih struka, koji su manje kompetenti, ali imaju ovlasnicu.  S obzirom na vrlo teško stanje u hortikulturnoj struci, molimo sve navedene institucije da nas pisanim putem izvijeste kako su nam voljne pomoüi. Poštu slati na sljedeüu adresu: Hrvatsko agronomsko društvo, Berislaviüeva 6, 10 000 Zagreb, n/r mr. sc. Ivanka Mlinariü.U nadi povoljnog rješenja, lijep pozdrav.Sudionici skupa Zapisnik meÿunarodnog interdisciplinarnog savjetovanja  «Njega gradskog prostora - odabir bilja» 332Odbor za Zapisnik: 1. Prof. dr. sc. Mirjana Herak ûustiü     Zavod za ishranu bilja, Agronomski fakultet, Zagreb 2. Mr. sc. Ivanka Mlinariü     Trgovaþko društvo Zrinjevac d.o.o., Zagreb 3. Dražen Grgureviü, dipl. ing. agr.     Krajobrazni arhitekt, Split 4. Damira Tatra, dipl. ing. agr.    Komunalno poduzeüe «Peovica», Omiš 5. Vera Valenta, dipl. ing. agr.    Gradski ured za prostorno ureÿenje, graditeljstvo stambene i komunalne poslove i promet, Odsjek za ureÿenje grada, Zagreb 6. Doc. dr. sc. Lepomir ýoga    Zavod za ishranu bilja, Agronomski fakultet, Zagreb Dostaviti:1. Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, n/r Dekanica prof. dr. sc. Jasmina Havranek 2. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb3. Grad Zagreb, Gradski ured za prostorno ureÿenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet,Trg Stjepana Radiüa 1, 10000 Zagreb, n/r Proþelnik Davor Jelaviü dipl. oec. 4. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Trg N. Šubiüa Zrinskog 11, 10000 Zagreb, n/r Akademik Milan Maceljski 5. Hrvatska gospodarska komora, Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, Trg Franklina Roosevelta 2, 10000 Zagreb, n/r Direktorica Božica Markoviü6. Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Odbor razreda arhitekata, Trg bana J. Jelaþiüa 4, 10000 Zagreb, n/r Zdravko Hanžek, dipl. ing. arh. 7. Hrvatsko agronomsko društvo, Berislaviüeva 6, 10000 Zagreb, n/r Predsjednik Drago ûoriü, dipl. ing. agr. 8. Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Svetošimunska 25, Haulikov ljetnikovac, 10000 Zagreb, n/r Predsjednica prof. dr. sc. Branka AniþiüZapisnik meÿunarodnog interdisciplinarnog savjetovanja  «Njega gradskog prostora - odabir bilja» 3339. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Vladimira Nazora 61, 10000 Zagreb, n/r Ministar Božidar Kalmeta, dipl. ing. agr. 10. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, n/r Ministar Petar ýobankoviü,dipl. ing. agr. 11. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Trg N. ŠubiüaZrinskog 7-8, n/r Ministrica mr. sc. Kolinda Grabar-Kitaroviü12. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureÿenja i graditeljstva, Republike Austrije 16, 10000 Zagreb, n/r Ministrica Marina Matuloviü-Dropuliü, dipl. ing. arh. 13. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Trg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb, n/r Ministar doc. dr. sc. Dragan Primorac 14. Sabor Republike Hrvatske, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Trg sv. Marka 6-7,10000 Zagreb, n/r Predsjednik odbora mr. sc. Božidar Pankretiü15. Sveuþilište u Zagrebu, Trg maršala Tita 14, 10000 Zagreb, n/r Rektorica prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer 

Zapisnik međunarodnog interdisciplinarnog savjetovanja " Njega gradskog prostora- odabir bilja", Poreč, 11.03.2005.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia