Krešimir Galin

Galin, Krešimir

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

282narodna umjetnost 19 (1982).iz tipa arapsko-perzijske melodijekOja je u Rumunijj dominantna ipoznata kao »cantec lung« (dugac-ka pjesma). Novija istr,azivanja po-kazuju da Bart6k nije bio upoznats madarskim primjerima, pr-emakojima se moze jasno razlikovatiinstrumentalni tip koracnice rako-cij.evske pjesme od drugih melodij-skih tip ova koji pripadaju rakoci-jevskoj vrsti pjesme. Danas je poz-nato da se ta vrsta rakoCijevskepjesme prostire mnogo sire - uMadarskoj, Poljskoj, Slovackoj, Mo-ravskoj i Hrvatskoj. Autorica ple-dira :za raz1ikovanje dvaju odvoje-nih znaoenja rakocijevske pjesme:i,nstrumentalne i cijele porodice ra-kocijevske pjesme s nekoliko ka-rakteristicnih tipova. U zakljuckuiznosi miSljenje da prema ranijimpojavama rakocijevske pjesme, kojeobiluju strofnim formama, i premanjihovoj velikoj rasprostranjenostiizgleda nevjerojatno da su se te vrs-te mog1e razviti iz slobodno struk-turiranih »cantec lung«, tj. dugackihpjesama - 3. Katalin P,aksa, Sus-tav ul!:rasa napjeva jz sestog sveskaCorpus Musicae Popularis Hungari-cae. Analizom ornamentacije 14 ti-pova napjeva te velike zbirke, izvr-senom u prvom dijelu Clanka, au-torica uspijeva identificirati opcenitekarakteristike ornamentacije pojedi-nih tipova. Pravila tipicnog orna-mentiranja koja je moguce izvesti,jz razlicitih varijanti sazeto se iz-nose u drug om dijelu studije, unekoliko manjih cjelina. To su zak-ljucci 0 mjestu ornamenta unutarstrofe, 0 odnosu taktne podjele ibroja slogova, 0 odnosu ornamentai akcenta, ornamenta i ritma, 0strukturi rasporeda ukrasa unutarstwfe, 0 melodijskim karakteristi-kama ukrasa kao i 0 odnosima iz-medu vokalne ·i instrumentalne or-namentacije. - 4. Ilona Borsai, Met-rikai i melodija ko'ptskih Theotokija- B) Nekolici:na studija ove sikupi-ne obraduje probleme datiranjaskladbi i utvrdivanja biografskihcinjenica. - 1. Istvan Homolya, Pro·-blem datuma rodenja Bakfarka. -2. Philippe A. Autexier, Pogrebnamasonska oda (Maurerische Trau-ennusik) W. A. Mozarta. - 3. JudithCohen, Munus ab ignoto. - C) Pro-blematikom kompozicijskih i stilskihodrednica bave se ovi radovli: - 1.Marta Grab6cz, Ucinak programa narazvitak instrumentalnih formi uLisztovim klavirskim d\jelima. - 2.Eva Pinter, Novi elementi vokalnogstila u prvoj polovici 17. stoljeca(Monteverdi i njegovi suvremenici).- 3. Zoltan Roman, Granice roman-ticke eshatologije u glazbi i litera-turi: od Bayrona i Berlioza do Mah-lera i Kafke - 4. Laszlo Somfai,Planiranje opusa i obnavljanje kodHaydna. - D) Skupinaradova raz-novrsne tematike. - 1. Gyorgy Kro6,Godine naukovanja Licht-Albericha- 2. Malcom Bilson, Schubertovaklavirska glazba i klaviri njegovadoba. - 3. Decso Legany, Kodalyevglazbeni svijet u djecastvu i ranojmladosti. - 4. Frank Schneider,Neka metodoloska razmisljaija 0glazbenoj povijesti 20. stoljeca. -E) Poslj,ednj a skupina saddi temedolmmentarnih radlova. - 1. Feren-czi Ilona - Marta Hulkova, Zajed-nicki jednoglasni i viseglasnikomadi u gradualu iz Eperjesa i upjesmarici iz L'ubica (17. st.) - 2.Kornel Bardos - V,eronika Vavri-necz, Skladbe. Christoph a Stolzen-berg,a u Sopronu (prilog 0 glazbenimvezama izmedu Regensburga i Sop-rona u 17 - 18. stoljeiiu). - 3. Me-linda Berlasz, Madarski doprinosMe('funarodnoj organizaciji za istra-zvanje folklorne glazbe.Kresimir GalinDragoslav Devic, Uvod U osnove etno-muzikologije, III deo (instrumenti), Skrip-ta, Univerzitet umetnosti u Beogradu,Beogr;ad 1977, 229 str.Ovakav prirucnik mogu folkloristi,etnomuzikolozi, a najviSe studentipozdraviti sa zadovoljstvom. Skriptapredstavljaju kompendij koji obilu'-je faktografijom 0 foiklornim glaz-bal:ima u Jugoslaviji, brizlj,ivo pri-kupljenom u postojeooj etnomuzi-koloskoj literaturi. Autor u uvoduodreduje pojam narodnog instru-menta, vrste i interpretaeije izvora,283prikazi i kritikeprincipe sistematiziranja i klasifici-ranja glazbala kao i principe i me-tode njihova istrazivanja. Zatim sli-jedi sustav,an prikaz pojedinil.h tipo-va i varijanti :folklornih glazbala.Informaeije 0 pojedinim glazbalimaizlowne su prema Hornbostel-Sach-sovoj klasifikaeiji i prema stan dar-dima Ii preporukama Medunarodnogsavjeta za folklornu gIazbu (IFMC),kojima je cilj unificirana obradapodat aka 0 folklornim glazbalimau Prirucniku evropskih f,oIklornihglazbala. To znaci da uz ikonogra-fiju slijede podaci 0 nazivlju, ergo-logiji, akustic~im osobitostima, teh-nici svir,anj.a, glazbenom repertoarui drustvenoj funkdji. Nakon takoiscrpnog pregleda glazbala, koje obi-luje mnostvom transkribiranih pri-mjera instrumentalne i vokalno-in-strumentalne glazbe (sto predstavljaizuzetnu vrijednost za studente) au-tor u zavrsnom poglavlju obraduj-eoblike instrumentalnih ansambala uSrbiji. Skripte su opremljene vrlojasnim crtezima folklornih glazbalaa na kraju knjige pri10zena je ibibliografija organoloske literatureu Jugoslaviji, koja je preuzeta iz pu-blikaeije Tradieijska narodna glaz-bala Jugoslavije (Zagreb 1975) i do-punjenja novijim radovima.Ovaj vrijedni prirucnik kao i veedrugo izdanje slicnog prirucnikaZmage Kumer u Sloveniji (premdas drugim pristupom i manje posve-civanja paznje folklornim glazbali-rna i instrumentalnoj glazbi), snazansu poticaj za stvaranje slionih pri-rucnika u Hrvatskoj. Nakon objav-ljivanja ovih dvaju prirucnika po-duzeta su u Hrvatskoj istrazivanjakoja su donijela nov,e podatke 0novim vrstama, varijantama i obli-cima folklornih glazbala, do sadanepoznatim u etnomuzikoloskoj or-ganoloskoj literaturi, sto baca sas-vim drugacije svjetlo na nas fol-klorni instrumentarij. Uz potrebnetranskripcije reprezentativne za po-jedine tipove glazbala i uz njihovkarakteristicni repertoar, takav biprirucnik mogao udovolijti sve ve-cern zanimanju za :folklorna glazba-la u Hrv:atskoj.Kresimir GalinTihomir Vujiciii, Muzicke tradicije juz-nih Slovena u Madarskoj. A Magyarors-zagi Delszlavok zenei hagyomanyai, Zastampu priDedio i uredio Milutin Steva-novic, Tankonyvkiad6, Budapest 1978, 408str.-Ovo je prva veea zbirka od preko300 zapisa folklorne glazbe juznihSlavena hrvatske, srpske i sloven-ske narodnosti u Madarskoj. Gradaje rasporedena prema jeziku i dija-lektima u cetiri »varijeteta«: slove-nacki, primurski kajkavski, cakav-ski i stokavski.U predgovoru aut or je ukratkoopisao glavna obilj.ezja glazbenog iplesnog repertoara svakog pojedinogvarijeteta, konstatirao veze i srod-nost s gradom sakupljenom na te-ritoriju SFRJ i ukazao na promjenekoje su nastale pod raznim utje-cajima, osobito madarskim, kao imedusobnim utjecajima ovih cetirijuvarijeteta. Opsirnije 0 pojedinimjuznoslav,enskim etnickim skupina-rna u Madarskoj, 0 njihovoj fol-klor.noj glazbi ~ plesu te posebno 0glazbenim instrumentima i gradi ob-javljenoj u ovoj zbirci Vujicic izla-ze, nazalost, sarno na madarskom.Nakon skupine napjeva »slovenac-kog varijeteta« koji j,e zastupljen s13 zapisa pretezno dvoglasnih pje-sarna, »primurski kajkavski varije-tet« pr,edstavlja 3'5 notnih zapisakoii se glazbenim obiljezjima ug-lavnom nadovezuju n51medimur,skufolklornu glazbu s prisutnoscu ut-jecaj,a madarske folklorne glazbe.Osim triju zapisa svirke (violina),svi ostali notni primjer.i zapisi sujednogI,asnih napjeva. Grada »cakav-skog variJjeteta« donosi 23 napjevaGradiseanskih Hrvata koji zive uselima u zapadnoj Madarskoj uz ma-darsko-austrijsku granicu. Raznovr-sna glazbenofolkiorna grada ovogvarij,eteta, uz nekoliko primjera kojinemaju dzravnih varijanti u folklor-noj g1azbi okolnih naroda, otkrivaelemente novije madarske »eiganske«glazbe, njemacke (istocnoalpske) islovacke folklorne glazbe.Grada »Sto1cavskog varijeteta«predstavlja ogranak vojvodansko-

Dragoslav Dević, Uvod u osnove etnomuzikologije, III deo (instrumenti), Skripta, Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd 1977, 229 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia