Alemko Gluhak

Gluhak, Alemko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

FILOLOGIJ A 35, Zagreb 2000 PRIKAZI KNJIGA Aharon Dolgopolsky, The Nostratic Macrofamily and Linguistic Palaeontology. With an introduction by Colin Renfrew. - London :The McDonald Institute for Archaeological Reserarch, 1998. ­xxii,l16 p. - (papers in the Prehistory of Languages) Knjiga The Nostratic Macrofamily and Linguistic Palaeontology dio je istrazivac­koga projekta Pretpovijest jezika, McDonaldova instituta za arheoloska istra­zivanja Sveucilista u Cambridgeu (McDonald Institute for Archaeological Re­search); projekt pomaze Zaklada Alfreda P. Sloana, koja potice istrazivanja prema nepoznatim granicama znanja, »gdje granice nasega razumijevanja jos nisu jasno odredene«, i tamo »gdje se historijska lingvistika, prehistorijska ar­heologija i molekulama biologija prepleeu u podrucju nejasnih metodologija« (vii). Uvodni tekst, naslova »Introduction: the Nostratic Hypothesis, Linguistic Macrofamilies and Prehistoric Studies« (vii-xxii), napisao je arheolog Colin Renfrew, ravnatelj McDonaldova instituta za arheoloska istrazivanja. Renfrew je ukratko podsjetio na osnovne podatke 0 razvoju nostratiCkoga usporedi­vanja kakvim se bavi Aharon Dolgopolsky (ix-xii). Dao je i pogled na arheo­losku pozadinu nostratickoga (xiii-xvi). Renfrew pise i 0 otporima prema nostratici (xvi-xx). U literaturi su 53 bibliografske jedinice. Sam tekst The Nostratic Macrofamily and Linguistic Palaeontology podijeljen je u nekoliko dijelova: dan je pregled jezika pojedinih porodica nostraticke natpo­rodice (5-8), pregled transkripcije i simbola (11-16), pregled glavnih fonet­skih slaganja (101-105), bibliografija s 25 jedinica (109-110)1, kazalo nostra­tiCkih rijeCi (113-116). Glavni je dio - 125 usporedbi, s rekonstrukcijama odgovarajuCih nostratic­kih rijeCi. One su poredane po podrucjima, s kratkim uvodnim napomenama. U opcem uvodu Dolgopolsky naglasava da se hipoteza 0 nostratiCkom srod­1 U biljesci Dolgopolsky istice to da se, radi ustede prostora, u etimologijama ne daju bibliografski podatci 0 torne koji je autor jos prije Dolgopolskoga dao koju us­poredbu (sporninje devetnaest poimence »i druge«); takvi ce podatci biti u nostratic­kom rjeeniku (Nostratic Dictionary), sto ga Dolgopolsky priprerna. 2 Kada se i dogodi da se radi 0 kakvu otklonu od glasovnih podudarnosti usta­novljenih na viSe drugih primjera, takvi otklonski primjeri mogu se suvislo objasniti. 151 Prikazi knjiga FILOLOGIJA 35(2000),151-172 stvu temelji na viSe od dvije tisuce zajedniCkih korijena i na mnostvu zajed­niCkih gramatiCkih morfema, sve sa zakonitim glasovnim podudarnostima2 . Tu onda spominje takve primjere kao sto su *mV 'ja', *tü > *ti 'ti', upitne zamjenice *[co i *mi, osnovne rijeCi kao *?eso 'stati' (> 'biti'), *?itä 'jesti', *bari 'uzeti', *wetV 'voda', *nim?V time; nazivati', ili »rijeCi povezane s kulturom zavrsetka paleolitskoga razdoblja« kao *kälu 'zena iz druge polovice zajednice' (> 'zaova' i dr.). NostratiCki prajezik kako su ga rekonstruirali Vladislav M. Illic-Svityc i Aharon Dolgopolsky bogat je suglasnicima (zvucni-bezvuc­ni-emfatiCki, tri niza sibilanata i afrikata, lateralni opstruenti, laringalni, farin­galni i uvularni suglasnici), imao je sedam samoglasnika .3 Za gramatiCki su sustav bili karakteristieni vjerojatno analiticnost te cvrst red rijeCi (glagol na kraju recenice, atribut ispred glave, zamjenicki subjekt dolazi iza glagola), a gramatiCki su se odnosi izrazavali, osim redom rijeci, i postpozicijama i gra­matiCkim zamjenicama (17). Jezieno srodstvo ukazuje i na neku davnu prostornu bliskost odgovarajucih etnija. Posudenice ukazuju na kulturne veze4• Znacenja nekih rijeCi mogu nam davati neku sliku i 0 nacmu zivota, 0 kuIturi, 0 prostoru na kojem se doticni jezik govorio itd. - 0 tome nam govori lingvistiCka paleontologija. Naravno, ona ne daje apsolutne odgovore, tu nema konaene i jedine istine, pa treba biti oprezan u upotrebi takvih podataka. No »poredbena lingvistika [ .. . ] moze dati vazne obavijesti ili barem moze potvrditi postojece arheoloske i antropoloske informacije 0 drevnim Ijudima, njihovu zivotu i kulturi« (19). Dio nostratiCkoga leksika ukazuje na to da bi nostratiCka pradomovina bila u suptropskoj klimi - rijeCi za smokvu, leoparda, lava, hijenu, antilopu i druge iskljucuju srednju Europu ili Sibir, a rijeCi za snijeg, led, inje i druge iskljucuju tropske krajeve. RijeCi za slanu zemlju ili pustinju te za hladnije godisnje doba ili kiSu upucuju nas na jugozapadnu Aziju (br. 1-14, str. 20-26). Sto se tice vremena nostratiCkoga prajezika, izgleda da leksik ne ukazuje na neolitik: nema rijeCi za obradu tla (za biljke ima), za uzgajanje stoke (za Zivo­tinje ima) - radilo bi se 0 10vaCko-sakupljackoj zajednici, u kojoj su, recimo, bile poznate rijeci za razne posude, no odgovarajuce su rijeCi oznacavale i ko­sare. Ti su lovci upotrebljavali luk i strijelu u lovu te mrezu u ribolovu, no zna­cenja odgovaraju6h rijeCi izvedena su od nekih drugih - pa ako su luk, strijela i mreza mezolitska dostignuca, onda nema dokaza da je pranostratiCka kultura bila mezolitska (38). Sto se pak tice lova i Zivotinja, ima dosta odgovaraju6h rijeCi (38-50), kao i onih koje nam govore 0 sakupljanju plodova i plodovima (50-55). 3 Od sezdesetih godina naovamo nije se znatno promijenio pogled na rekonstrui­rani glasovni sastav nostratiCkoga prajezika, i uza sve sirenje kolicine podataka - do onih spomenutih dvije tisuce rekonstruiranih korijena. Bilo je zanimljivih utocnjenja. 4 Relativno su dobro obradeni dodirni odnosi, s posudivanjima, za nekoliko parova nostratiCkih porodica i njihovih dijelova, na sto Dolgopolsky podsjeca na str. 18. 152 Prikazi knjiga FILOLOGIJ A 35(2000), 151-172 Za hranu i pripremanje hrane bile su rijeCi kao 'mljeti, mijesiti', 'peCi (na vru­cem kamenu)', 'hrana od iitarica', 'meso', razne vrste riba (55-64), a tu su i raz­ni nazivi za razne dijelove tijela zivotinja (i Ijudi, 80-84). Za izradu raznih predmeta sluzio je raznovrstan materijal, tu je i vise po­magala - od kamena i kremena do drva, trn, zubi i kljove, kora i drugo (64-80). Dano je i dvanaest zanimljivih naziva za srodstvo i slieno (85-95) - ovdje da naglasim da tu nema onih poznatih djecjih rijeCi. Npr., za *?emA 'mati' ima­mo oCite glasovne podudarnosti, i tesko je govoriti 0 kakvim opisnim rijeCima (iako ce biti da su se i one umijesale, u nekim jezicima) - to je u afrazijskima semit. *?imm-, berber. *yimmä 'moja mati', ? visoravanski istocnokusitski *ama, cad. (daju se samo primjeri, bez rekonstrukcije); ural. *emä; altaj. *eme (91-92). Ima i rijeCi za magijske aktivnosti (96-98), od kojih su mnoge u pojedinim jezicima postale, kako to vec zna biti (sjetimo se npr. sudbine grCke rijeCi pa latinske parabola u romanskim jezicima) obicne - kao npr. engl. tell< ie. *del- < nostr. *tulV 'pripovijedati (pricu), izgovarati magicni/ritualni tekst'. Za knjigu Aharona Dolgopolskoga The Nostratic Macrofamily and Linguistic Palaeontology mozemo reCi da je pisana popularno - ali popularno za jeziko­slovca te za arheologa ili antropologa, ne za laika. Neki kriticari imaju ozbiljne i teske primjedbe na tu knjigu, no treba pozna­vati sve one stotine radova - sada vec stotine - koji nas upoznaju s nostra­tiCkom etimologijom, i zamisliti se nad time.5 Takoder, za one koji te radove ne poznaju6, bilo bi dobro da se strpe do objavljivanja Nostratic1coga rjecnika sto nam ga je Aharon Dolgopolsky obecao.1 Alemko Gluhak 5 McDonaldov institut za arheoloska istraiivanja u Cambridgeu orgaruzlrao je 17-18. srpnja 1998. sirnpozij 0 nostratiCkoj natporodici (Symposium on the Nostratic macrofamily), na kojem je vise jezikoslovaca izlagalo svoja misljenja u vezi s knjigom A. Dolgopolskoga i sire. Brosura s radnim materijalom (za koju sam zahvalan Colinu Renfrewu) sadrii kratak uvod u nostratiCku natporodicu A. Dolgopolskoga te izla­ganja koja je dalo dvanaest podriavatelja i nepodriavatelja te promatraca nostratiCke hipoteze, s raznili polazista, i s raznim argumentirna: David Appleyard; Allan R. Bomhard; Lyle Campbe1l; Bernard Comrie; Gyula Decsy; Christopher Ehret; Alan S. Kaye; April McMahon, Marisa Lohr, Robert McMahon; Peter A. Michalove, Alexis Manaster Ramer; Vitalij Shevoroshkin; Denis Sinor; Sergej A. Starostin; Rainer Voigt; Alexander Vovin. 6 Vec je upozoravano na to da je mnostvo osnovnih radova V. M. lliic-Svityca i A. ß. Dolgopol'skoga (onih objavljenih sezdesetih godina i poslije) upravo nerazumljivo: podosta je jezikoslovaca koji bi imali sto reö 0 tim radovirna, no ne razumiju ruski je­zik. Na to se usput osvrnuo i C. Renfrew u uvodu (vii). 7 Osnovni podatci 0 nostratiCkoj literaturi zainteresiranom su hrvatskom Citatelju dostupni npr. u mojim osvrtima objavljenirna u Filologiji 29 i 32 (iz 1997. i 1999.) te u popisu literature u mojem Hrvatskom etimoloskom rjeeniku (1993.). 153 

Croatian

Aharon Dolgopolsky, The Nostratic Macrofamily and Linguistic Palaeontology. With an introduction by Colin Renfrew. -London :The McDonald Institute for Archaeological Reserarch, 1998. xxii,116 p. -(papers in the Prehistory of Languages)

Aharon Dolgopolsky, The Nostratic Macrofamily and Linguistic Palaeontology. With an introduction by Colin Renfrew. -London :The McDonald Institute for Archaeological Reserarch, 1998. xxii,116 p. -(papers in the Prehistory of Languages)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia