Sava Bogdanović

Bogdanović, Sava

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Osnovna autorova teza jest da speci­fičnosti društvenog razvitka (historijske i kulturne) čine objektivan temelj spe­cifičnosti agrarne politike i modela u po­ljoprivredi. Komparirajući pojedine ka­rakteristike — tipologiskim pristupom— Bergmann smatra da su kolektiviza- rodan oblik organizacije u poljoprivredi cija, narodne komune, kibutzi, samo pri- prihvatljiv za pojedine zemlje. U dalj­njem se razvitku ne očekuje ukidanje kolektivističke privrede, jer je došlo do demokratizacije i zajedničke svijesti0 prihvatljivosti takva oblika u ostvare­nju vlastitih ciljeva, kao što se ne može očekivati niti ukidanje privatnoga (ili njegovo širenje u Jugoslaviji), jer je ono našlo svoje mjesto u privredi ove zemlje, a njegovo- širenje je limitirano.Bergmannova knjiga »Agrarna politika1 poljoprivreda socijalističkih zemalja«, pisana je veoma sažeto i stručno. Ona prikazuje osnovne momente razvitka po­jedinih zemalja, promjenu struktura i politiku, sve potkrijepljeno sa preko 140 tablica i grafikona. Vrlo su interesantne njegove usporedbe nekih oblika organi­zacije u poljoprivredi, što za čitaoce koji se i bave ovom problematikom može biti veoma korisno. Iako je u nekim objašnjenjima autor pomalo štur, to ne bismo uzeli kao nedostatak jer (poda­cima) čitaoca navodi na razmišljanje.Knjigu preporučujemo osobito studen­tima u okviru kolegija »Sociologija nase­lja« kao korisnu literaturu i izvor po­dataka, koje će inače teže naći sistema­tizirane. Bilo bi korisno kad bi postojala mogućnost da se ova knjiga prevede.Ivan CifrićGrupa autoraOD UDRUŽENOG RADA DO ASOCIJACIJE SLOBODNIH PROIZVOĐAČA I i IINaše teme, Zagreb, 1975. 215 + 213 str.Nešto preko godinu dana poslije sa­vjetovanja, koje su organizirali Gradski komitet i Komisija za idejno-političku i organizacionu izgradnju Saveza komuni­sta Gradske konferencije SKH Zagreba i Istraživački, izdavački i obrazovni cen­tar »Naše teme«, ugledali su svjetlost dana materijali »studioznih saopćenjai diskusija« s ciljem da čitateljima omo­guće »dublje ovladavanje teorijom pro­cesa udruživanja rada i praksom orga­niziranja na toj osnovi« (5). Sama či­njenica da su među koricama od dvije simpatično opremljene knjige prilozi tri­deset autora govori o značajnoj obuhvat­nosti i interdisciplinarnosti pristupa ud­ruženom radu koji »nije tek puka ustav- no-pravna kategorija niti pak samo bu­duća praksa našeg društvenog života, nego, kao revolucionarno opredjeljenje, istovremeno znači i sadašnju etapu os­tvarenja Marxovih ideja na putu izgrad­nje asocijacije slobodnih proizvođača«(5).Prvu knjigu čine slijedeći prilozi: Vla­dimir Bakarić »Prema asocijaciji slobod­nih proizvođača« (uvodno saopćenje na savjetovanju); Milka Planine »Zadaci Saveza komunista u ovoj etapi revoluci­je«; Leon Geršković »Teze za »političko- -ekonomski sistem po Ustavu 1974.«; Dra- gomir Vojnić »Udruženi rad i razvoj pri­vrednog sistema«; Ante Lešaja »Udruže­ni rad u robnoj privredi socijalističkog društva«; Drago Gorupić »Samoupravno udruživanje rada u privredi« Pero Jur- kcvić »Udruženi rad — nosilac eko­nomske politike; Dragomir Drašković »Udruženi rad — istorijski nov proces društvene proizvodnje«; Ivan Šifter »Od poduzeća, OOUR-a, do udruže­nog rada«; Josip Županov »Udruženi rad i hipoteka grupnog poduzetni­štva«; Mirko Car »Unutrašnji sistem u samoupravnoj organizaciji udruženog ra­da i njegove funkcije«; Ivo Burić »O ne­koliko praktičnih pitanja socijalističke afirmacije minulog rada«; Ivan Cifrić »Neki aspekti udruženog rada i udruživa­nje individualnih poljoprivrednih proiz­vođača« i Helmut Landher »Ekonomska morfologija i uloga udruženog rada kao predmeti istraživanja«.U drugoj knjizi, koja po obujmu ne za­ostaje za prvom, nalaze se radovi: Jakov Blažević »Samoupravna socijalistička de­mokracija i odumiranje države«, Marin- ko Gruić »Savez komunista — organiza­cija radničke klase«, Dušan Bilandžić »Praktične dileme u ostvarivanju dru­štvene uloge organizacija Saveza komu­nista«, Jovan Mirić »Savez komunista, interesi, udruženi rad«, Ivan Perić »Ud­ruženi rad i socijalistička demokracija«, Mile Maksić »Radnička kontrola — fak­tor jačanja razvoja samoupravnih soci­jalističkih odnosa«, Matko Meštrović »Udruženi rad i znanstveno-tehnološka revolucija«, Mirko Bošnjak »Kulturna76politika u uvjetima udruženog rada«, Muzafer Hadžagić »Kultura u udruženom radu«, Davor šošić »Sredstva masovnog informiranja i udruženi rad«, Predrag Matvejević »Marksizam, estetika, kriti­ka«, Vlado Mađarević »Sloboda stvara­nja i društvena svijest«, Stjepan Hala- din »Marksističko obrazovanje i naš od­goj no-obrazovni sistem«, Antun Petak »Društvena svijest i marksističko obra­zovanje«, te diskusije Predraga Vranic- kog i Vanje Sutlića. Jedino diskusija Stipe Šuvara nije, iz nepoznatih razloga, objavljena u ovom zborniku.Nije lako dati neku jedinstvenu i te­meljitiju ocjenu o ukupnom domašaju ovog zbornika. Nećemo pogriješiti akt kažemo da je osnovna njegova vrijed­nost što u sebi nosi ideju-vodilju za stra­teško osvjetljavanje kako teorijsko-idej- nih tako isto i akciono-političkih aspe- kata borbe za revolucionarnu transfor­maciju radnika-samoupravljača i nje­gova sistema-samoupravnog socijalizma u asocijaciju slobodnih proizvođača. Otud je i njegova težnja da današnju etapu samoupravnog socijalističkog društva pokuša »smjestiti u vrijeme i prostor, da je prikaže kao sponu izme­đu prošle etape i one buduće etape« (V. Bakarić, 11) dobila pravi smisao.Zbornikom »Od udruženog rada do aso­cijacije udruženih proizvođača« bit će obogaćena svaka marksistička i angaži­rana biblioteka.Sava BogdanovićSOCIOLOGIJA SELA, BR. 46/1974.Strana 161. (tematski broj)Centar za sociologiju sela, grada i pros­tora Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u ZagrebuRedakcija »Revije za sociologiju« nije u svom planu imala namjeru prikaziva­ti domaće časopise iz jednostavnog i prihvatljivog razloga: prikazuju ih osta­li časopisi. Međutim, smatra opravda­nim da upozori čitatelje na jedan veo­ma zanimljiv i vrijedan tematski broj »Sociologije sela« posvećen problemu mješovitih gospodarstava i seljaka-rad- nika.Pojava mješovitih domaćinstava i se- ljaka-radnika je masovna i u razvije­nim i u nerazvijenim zemljama. U pos­ljednjih desetak godina interes za njeno izučavanje je veoma porastao, iako je to još uvijek nedovoljno da bi se točno utvrdili njihova uloga i značenje. Pos­ljedica nedovoljne istraženosti su broj­ne kontroverzne ocjene mješovitih gos­podarstava i seljaka-radnika. Definicije ovih pojava su također još veoma šaro­like.I u Jugoslaviji su mješovita gospodar­stva i seljaci-radnici bili okrznuti u ne­kim istraživanjima. S obzirom da oni či­ne 38% od svih individualnih poljopriv­rednih gospodarstava, dosadašnja parci­jalna istraživanja nisu im ni izdaleka posvetila dovoljno pažnje. Ovaj propust želi nadoknaditi Centar za sociologiju sela, grada i prostora s projektom koji je sada u toku. Kao pripremni materi­jal za istraživanje sakupljeni su radovi najeminentnijih evropskih i naših istra­živača. Jedan dio tih radova objavljen je u ovom broju »Sociologije sela«.Prvi prilog u časopisu je članak u svi­jetu priznatog stručnjaka za pitanja mješovitih gospodarstava prof. Krašovca koji govori o problemima njihovog is­traživanja. Talijanski autor prof. C. Bar- beris obrađuje porijeklo, definicije i rasprostranjenost ovog oblika poljopri­vrede. U slijedećem tekstu V. Cvjetiića- nin daje kritički osvrt na poslijeratne radove naših autora o mješovitim gos­podarstvima i sei jacima-radnicima. Dr J. Sparavalo piše o mješovitoj poljopri­vredi u Bosni i Hercegovini. M. Štambuk analizira neka obilježja mješovitih gos­podarstava na osnovu podataka naše službene statistike. Prof. D. Galaj o stvarnosti i perspektivama djelomičnih poljoprivrednika u Poljskoj. Zatim sli­jedi prijevod studije koju je za FAO iz­radila grupa eksperata na osnovi neko­liko nacionalnih izvještaja, Mr R. First- -Dilić i dr V. Puljiz donose izvještaje o istraživanjima mješovitih gospodarsta­va i seljaka-radnika u SAD i Velikoj Britaniji, odnosno u Francuskoj. A. A. Diaz piše o problemu seljaka-radnika i mješovitih gospodarstava u Meksiku.Na kraju se nalazi odabrana bibliogra­fija naših i stranih autora o ovim pro­blemima.(Napomena: tematski brojevi »Socio­logije sela« imaju poseban ovitak.)M. 5.77

Grupa autora, Od udruženog rada do asocijacije slobodnih proizvođača I i II

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia