Rihard Gliha

Gliha, Rihard

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

363SIGURNOST 57 (4) 363 - 365 (2015)1. Pravna kvalifikacija činjeničnog stanja predmeta je stvar redovitih sudova, a Ustav-ni sud odlučuje o pojedinačnim slučajevima o eventualnim povredama određenog ustavnog prava te ustavna tužba mora sadržavati konkret-ne i obrazložene razloge eventualne povrede ustavnih prava.Iz obrazloženja:Ustavna tužba podnesena je protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), broj: Revr 1271/13-2 od 7. listopada 2014. kojom je, u točki I. njezine izreke, preinačena presuda Županijskog suda u Zagrebu, broj: Gžr-596/13 od 23. travnja 2013. i suđeno na način da je odbijena žalba podno-sitelja i potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj: Pr-7740/10 od 5. prosinca 2012., te je naloženo podnositelju da tuženiku naknadi troškove revizije (točka II. Izreke).Predmet spora bio je tužbeni zahtjev podno-sitelja (tužitelja u provedenom postupku) uprav-ljen na utvrđenje nedopuštenosti/nezakonitosti odluke tuženika INA d.d., Zagreb broj: KOST 7/02 od 20. veljače 2002. o izvanrednom otkazu ugovora o radu, kao i da je ugovor o radu prestao s danom 6. lipnja 2012., te za isplatom plaća i materijalnih naknada u utuženom iznosu.Ustavni sud ističe da je sadržaj ustavnog pra-va zajamčenog člankom 29., stavkom 1. Ustava ograničen na jamstva pravičnog suđenja. U skla-du s time, ocjenjujući navode ustavne tužbe sa stajališta tog ustavnog prava, Ustavni sud ispitu-je eventualno postojanje povreda u postupcima pred sudovima i na temelju toga ocjenjuje je li postupak – razmatran kao jedinstvena cjelina – bio vođen na način koji je podnositelju osigurao pravično suđenje.Kada je riječ o tumačenju i primjeni prava na konkretne slučajeve, Ustavni sud u načelu ne smije zamijeniti pravna stajališta nadležnih su-dova svojima sve dok sudske odluke ne otkrivaju bilo kakvu arbitrarnost, a dostatno su obrazlože-ne i, po potrebi, upućuju na relevantnu sudsku praksu. Ustavni sud podsjeća da nije njegova za-daća preuzeti ulogu sudova koji su prvo pozva-ni interpretirati zakone. Zadaća Ustavnog suda ograničena je na ispitivanje jesu li učinci takve interpretacije sudova u skladu s Ustavom s as-pekta zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda.U spornoj pravnoj situaciji presuđivala su tijela sudbene vlasti unutar svoje nadležnosti utvrđene zakonom. Prvostupanjski sud odbio je tužbene zahtjeve podnositelja, dok je drugostu-panjski sud prihvatio žalbu podnositelja i njego-ve tužbene zahtjeve.RADNI ODNOSIR. GLIHA: Radni odnosi SIGURNOST 57 (4) 363 - 365 (2015)364Pravno stajalište Vrhovnog suda obrazloženo je valjano, jasno i na ustavnopravno prihvatljiv način, a u primjeni i tumačenju mjerodavnog prava nije utvrđena arbitrarnost ili samovoljnost. Također je očito da je podnositelj bio u moguć-nosti pratiti postupak i sudjelovati u njemu, po-duzimati sve zakonom dopuštene postupovne radnje i ulagati dopuštene pravne lijekove.Vrhovni sud postupao je u granicama svoje nadležnosti propisane člankom 116., stavkom 1. Ustava. Pravna stajališta, navedena u osporenoj odluci Vrhovnog suda, zasnivaju se na ustavno-pravno prihvatljivom tumačenju i primjeni mje-rodavnog materijalnog prava što je Vrhovni sud potvrdio u svojim ranijim odlukama (broj: Revr-1277/12 od 12. rujna 2012. i Revr-227/07 od 9. prosinca 2008.) koje su, kako i sam navodi, u bitnim elementima podudarne s konkretnim slu-čajem.Ustavni sud ističe da je sud „gospodar pravne kvalifikacije činjeničnog stanja predmeta“ (vidi Dolenec protiv Hrvatske, presuda, 26. studeno-ga 2011., zahtjev br. 25282/04.) i na njima je (sudovima – op. Ustavnog suda) da ocjenjuju predložene dokaze i njihovu relevantnost, dok se Ustavni sud mora uvjeriti da je postupak kao cjelina, uključujući način na koji je prihvaćeno izvođenje dokaza bilo pravično.Naposljetku, Ustavni sud opetovano ponavlja da u ustavnoj tužbi nije dostatno ponoviti razlo-ge koji su već istaknuti u postupcima pred sudo-vima niti je dostatno samo navesti ustavna prava koja se smatraju povrijeđenima. Ustavna tužba mora sadržavati konkretne i obrazložene razloge eventualne povrede određenog ustavnog prava. Ona je posebno ustavnopravno sredstvo zaštite ustavnih prava u pojedinačnim slučajevima. Sto-ga nije dostatno pozvati se u ustavnoj tužbi na povrede koje su rezultat navodnih nezakonitosti što ih je počinilo nadležno tijelo ili sud u sud-skom postupku.Ustavni sud RH, Broj: U-III-1720/2015 od 9.6.2015.2. Ustavni sud nije tijelo sudbene vlasti. Ustavni sud štiti pojedinačna ljudska prava i te-meljne slobode (ustavna prava) u postupku po-krenutom ustavnom tužbom.Iz obrazloženja:Ustavna tužba podnesena je protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), broj: Revr 433/13-2 od 16. rujna 2014. U ustavnoj tužbi navodi se da su osporenim pojedinačnim aktom podnositelju povrijeđena ustavna prava zajamčena člancima 14., stav-kom 2., 29., stavkom 1. i 48., stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (N.N., br. 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.).Ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari.Člankom 71., stavcima 1. i 2. Ustavnog zako-na o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (N.N., br. 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) propisano je:„Članak 71.(1) Vijeće, odnosno sjednica Ustavnog suda ispituje samo one povrede ustavnih prava koje su istaknute u ustavnoj tužbi.(2) Ustavna tužba neće se uzeti u razmatra-nje u slučaju kad se radi o povredi ustavnog prava.(...)“Člankom  32. Ustavnog zakona propisano je:„Članak 32. Ustavni sud će rješenjem odbaciti ... ustavnu tužbu ... kad ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari.“Pod „odlučivanjem o biti stvari“, u smislu članka 32. Ustavnog zakona, razumijeva se od-lučivanje o ustavnopravnoj biti stvari.U skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom, Ustavni sud nije tijelo sudbene vlasti, ne pro-vodi sudski postupak i ne odlučuje meritorno o sudskim stvarima. Ustavni sud je posebno tijelo utemeljeno Ustavom zbog zaštite pojedinačnih ljudskih prava i temeljnih sloboda (ustavnih pra-va) u postupku pokrenutom ustavnom tužbom.R. GLIHA: Radni odnosi SIGURNOST 57 (4) 363 - 365 (2015)365Ustavna tužba nije redovni ili izvanredni pravni lijek u sustavu domaćih pravnih lijekova. Ona je posebno ustavnopravno sredstvo zašti-te ustavnih prava u pojedinačnim slučajevima. Stoga nije dostatno pozvati se u ustavnoj tužbi na povrede koje su rezultat navodnih nezakoni-tosti što ih je počinilo nadležno tijelo ili sud u sudskom postupku. Protiv takvih nezakonitosti pravnu zaštitu pružaju redovni i specijalizirani sudovi u postupcima ustrojenim u više stupnjeva sudske zaštite. One, iznimno, mogu biti i pred-met ispitivanja pred Ustavnim sudom, ali samo ako i u mjeri u kojoj mogu povrijediti ljudska prava i temeljne slobode zaštićene Ustavom.U ustavnoj tužbi, također, nije dostatno po-noviti razloge koji su već istaknuti u žalbenim ili revizijskim postupcima pred sudom niti je do-statno samo navesti ustavna prava koja se sma-traju povrijeđenima. Ustavna tužba mora sadrža-vati konkretne i obrazložene razloge eventualne povrede određenog ustavnog prava.Konačno, kad je riječ o ustavnom jamstvu jednakosti pred zakonom, vlastiti slučaj valja dovesti, kad god je to moguće, u vezu s ostalim sličnim slučajevima i obrazložiti u čemu je on ustavnopravno specifičan da bi morao biti ispi-tan pred Ustavnim sudom.U konkretnom slučaju odbijen je tužbe-ni zahtjev podnositelja na obvezivanje tuže-nice Republike Hrvatske na isplatu iznosa od 282.735,13 kuna s pripadajućim zateznim ka-matama, na ime razlike plaće koju je podnosi-telj primao i plaće za koju je smatrao da je imao pravo u razdoblju od studenoga 1998. godine do 30. prosinca 2002., kao djelatna vojna osoba sa činom general pukovnika i general zbora na dužnosti zamjenika glavnog inspektora obrane odnosno glavnog inspektora. Podnositelju je na-loženo isplatiti tuženici na ime parničnog troška 30.000,00 kuna.U ustavnoj tužbi ponavljaju se osporavajući navodi podnositelja koje je iznosio tijekom žal-benog i revizijskog postupka, a o kojima je ras-pravljeno u postupku pred nadležnim sudovima te su u obrazloženjima osporenih odluka izlože-ni detaljni razlozi za pravna stajališta sudova. U ustavnoj tužbi kao osporavajući razlog ne navo-di se nijedno bitno ustavnopravno pitanje.Podnositelj u ustavnoj tužbi nije pokazao da Vrhovni sud u svojem postupanju ili donošenju presude nije poštovao odredbe Ustava o ljud-skim pravima i temeljnim slobodama, odnosno da je proizvoljno protumačio mjerodavne odred-be zakona ili drugih propisa. Ustavni sud stoga ocjenjuje da konkretan slučaj ne otvara pitanje ostvarenja ustavnih prava podnositelja. Stoga ne postoji ustavnopravna bit stvari o kojoj bi Ustav-ni sud odlučivao.Ustavni sud RH, Broj: U-III-1679/2015 od 3.6.2015.mr. sc. Rihard Gliha, dipl. iur., Zagreb

RADNI ODNOSI

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia