Snježana Zorić

Zorić, Snježana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

274Nar. umjet. 24, 1988, str. 207 - 275, PRIKAZIHans Wolfgang Schumann, BuddhistischeBilderwelt, Ein ikonographisches Handbuchdes Mahayana und Tantrayana Buddhismus,Eugen Diederichs Verlag, Koln 1986, 381 str.Na ono 0 cemu je rijec u ovoj knjiziprecizno nas upucuje podnaslov - ikonografijamahiiyanskog i tantrayanskog buddhizma.Mahayana i tantrayana mlade su buddhistickeskole (za razliku od ortodoksne i prvobitnehinayiine, skole malih kola, iii theravade,govora staraca). U sadnaju se sastavljenom odSustavnog pregleda i Uvoda upoznajemo sbuddhistickim panteonom - Buddham(Budnima), Bodhisattvama (biCima prosvje-tljenja), Bogovima, Siidhitama i Povijesnimosobama u ikonografskim prikazima. Taj sepanteon uoblicio i cuva u dvije spomenutebuddhisticke skole koje su kao ziva tradicija idanas prisutne u Nepalu, Bhutanu, Tibetu iMongoliji. U Indiji, mOZemo uvjetno reci,buddhizma gotovo i nema a u theravadi nemaikonografije.Buddha, pcijc prosvjetljcnja SiddharthaGautama, povijcsnaje osoba iz prijclaza 6. u 5.st. pro n. e. Njcgov je nauk, dharma, zapravoiZllosenje prirodnih zakonitosti kozmosa, bezobzira da Ii su oni spoznati iii ne. Njcmu su-pripadaju uccnja 0 ponovnom rOdcnju i kar-manu - plodovima eovjckovih djela iz pre-thodnih egzistencija. Strukturirano jc oko uvidau cetiri plemenilc istine -1/ 0 bolu, 2/ onjegovuizviranju, 3/ 0 njegovu prevladavanju i 4/ 0osmeroslTUkom putu koji lome vodi.Da bol (du~lkha) jest, dokaz jc svakaindividualna cgzistencija (opstanak, tu-biLak,Dasein).Oa bol nastaje uzrok su zcd za opsto-jno~eu (lr§qa) i neznanjc (avidya) da ga jemoguee prevazici.Da bi se bol dokinulo, postoji osmeros-truki put sastavljen od ispravnog uvida, is-pravnc odluke, ispravnog govora, ispravnogponasanja, ispravnog nacina zivota, ispravnogstremljcnja, ispravne paznjc i ispravne medi-tacije.I u tim okvirima se hinayiina iscrpljuje.Supstrat svoj toj mijcni (sainsflra), jcdan Dingan sich, jcdan postojan apsolut oslro se negira.Osoba je bcz bilka, naprosto prazna (sunya).U mahayani, prazno (simya) postajepraznovitost (sfmyata), substantiviranje adjek-tiva nije gramaticke nego upravo egzislen-cijalne prirode, a onda na razini epiSlemologijei esencijalne. Praznovitost (sfmyata) postajetakovost(tathatii), postaje tostvo (tattva),postaje uno sto svekolikoj mijeni podlijeZe,apsolut.Takvu spoznaju covjekmoze samdoseg-nuti, a moze je zadobiti miloseu biea koja su jevee dosegla (bodhisattva). Covjek viSe nije,dakle, bice koje u egzistencijalnom kruguradanja i umiranja biva prepusteno sarno sebi isvojem stremljenju budnoei, nego, stovise, imabica koja mu na tom putu pomazu. Cilj viSe nijevlastiti izlazak iz kruga radanja i umiranja,nirvaQa se odlaze za dobrobit svih biea. Utolikosay vidljivi i nevidljivi kozmos nastanjuju nevise sarno Ijudi nego i duhovna bica, te bogovisami.Njihovi su prikazi ikooografski vrlozastupljeni, tako da se u poglavlju Buddheupozoajemo s Buddhinim rodenjem, njegovimdanima princevskog zivota, odlaskom u lutal-ice, askctc Ie pokusajima stjecanja budnoee.Ikonogra[ski slijed podudaran je kronoloskomtako da je oakon prosvjctljenja, zadobivenogpod svetim smokvinim drvclom, Buddha uBenaresll "zavrlio tocak naukc" (dhamma-cakkapavatana). Iz niza slikovnih prikaza, kojeovom prilikom ne mOZcmo reproducirati, opis-ala bih jedan koji se u tekstu javlja pod brojem1.18, pod nazivom BUddhaprenosijednu lIadi-ciju bez rijeci. Nairne, nauk hislorijskog Bud-dhe jc bio bez tajni i UzviSeni (a lako su ga zvalinjcgovi ucenici) jc rckao sve !ito bi vodilouviranju bola. Ipak, kasniji buddhizam spom-inje dogadaj iz Rfijagrhc kada je Buddhasakupivsi uccnike, suteci, drzao cvijet u rucLTo je jedino razumjo uccnik Mahakasyapa itako poslao zaeetnikom czoterieke buddhi-sticke tradicijc poznate kao onc "onkraj rijcci".Slijedi zalim niz prikaza zivotnog toeka(bhavacakra) sa njemu pripadajueim svjc-tovima i bieima, lranscendentnim Buddhama,pobjednicima (jina) sa njihovim mandalicnimprikazima (mar)fJaJa - krug; Amilabha i PaQ-qarii, Amoghasiddhi iTil.ra, Hatnasambhava iMamaki, Aksobhya i Locana sa Vairocanom iVajradhatvisvari u srcdistu).Bodhisallvc su biea prosvjclljcnja, kojaNar. umjet. 24, 1988, str. 207·275, PRIKAZI275se odricu vlastitog uviranj a u nirvliQu sve dok sei posljednje biee ovoga svijeta ne oslobodisamsare. Dijele se u grupe po osam, pet i trimedu kojima imenom spominjem dvojicunajpoznatijih - A valokiteSvaru i Maiijusrija.Svi oni se pojavljuju u razlicitim vidovima -zavisno 0 kojem aspektu njihova bicaje rijec, utom je aspektu i njegov ikonografski prikaz.Tako se A valokiteivara ("gospodar koji gledaodozgo") pojavljuje kao SiI[1haniida-Lokesvara, kao Brahmadanda-Lokeivara, kaoSaqaksari-Lokeivara, kao P;dmapiiI]i itd. I dokje A valokiteivara simbol samilosti par excel-lence, doUe je Maiijusri simbol mudrosti,proznaje (prajniJ).Njegov mac, simbolje nemi-losrdnog uniStavanja neznanja - on bieimapodarujc ispravan uvid (samyagd(sµ) u prirodustvari.Bogovi U buddhistickom pantconu susamo biea koja svojim kannickim zaslugamanadilaze ljude i zive u jednom od ncbcsa alikada su te zasluge iscrpljcnc, oni se ponovnoradaju. U vrijeme njihove bo~anske op-stojnosti, ljudi im se obraeaju za pomoe. Na-brojiqJ.o samoneke: Sarasvati,zastitnica umjet-nosti, 'Astamangaladevi, boginja sreee, zasti-tnici eetiriju strana svijeta i tako redom. Bogovimogu biti i strasnog oblicja (krodlJll). To sudcmortl koje su Buddhe poteinili, a za uzvral stosu im postedili zivot, brinu 0 nauci i njenuobdrlavanju (dharmapaJa).Sadhite su biea koja vajrllyanski yoginiiii sadhake, duhovnim aktom (sadhana) ideirajui stvarajukao Zcljena bozanstva (istadevata, lib.yi-dam), kao ideacijska biea (sadhita) koja suuvijek prisutna kao zastitnici i pomoenici.Obicno nose ime nekog odredenog ezotericnogteksta (tantra) jer upucuju na nove puteveovozemaljskog razrjesenja. Tako seikonografski susreee sadhitll Guhyasamaja,sadhita Cakrasarpvara, sadhita Hevajra(Heruka) i slldhita Kiilacakra.Ikonografski prikazi povijesnih osobavezuju se uz 11Mocnike (arhat), 21 indijskeuCitelje (acarya), 3/ tantricke majstore snadnar-Ilvnim mocima (siddha), 41Padmasambhavineucenike i51 tibetskc ucilc1jc i majstore.Ovo je sarno skroman prikaz ikono-grafskih sadrlaja sto ga Schumannova k.nJigadonosi i sarno jc naputak za upoznavanjejednog svijela i uza nj vezanog svjetonazora,nama slranog idalckog. Jer iz naseg su svijetaduhovna biea iSeezla i mozda nam ova knjigapotakne barem slutnju 0 njihovoj mogucoj pr-isutnosti.Pisana izrazito pregledno i jasno onaotvara jedno podrucjc i onome koji primarnonijc orijcntalisticki iIi uze indoloski obrazovan.SNJEZANA ZORIC

Hans Wolfgang Schumann, Buddhistische Bilderwelt, Ein ikonographisches Handbuch des Mahayana und Tantrayana Buddhismus, Eugen Diederichs Verlag, Koln 1986, 381 str.

Hans Wolfgang Schumann, Buddhistische Bilderwelt, Ein ikonographisches Handbuch des Mahayana und Tantrayana Buddhismus, Eugen Diederichs Verlag, Koln 1986, 381 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia