Frano Radić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Godina XII. U ZAGREBU, i . LISTOPADA 1890. Broj 4. VIESTNIK HRVATSKOGA ARKEOLOGIČKOGA DRUŽTVA. Kninski spomenici hrvacko-vizantinskoga sloga u zagrebačkom arheologičkom muzeju*). Tab. II. br. 1 — 14. Pri velikoj oskudici pisanijeh spomenika o životu našijeh pradjedova u prva četiri stoljeća nakon njihova doseljenja u ove zemlje, u kojima mi dan danas prebivamo, suvišno bi bilo doka­zivati, koliko sn po nas dragocjeni, koliko li znameniti svakojaki predmeti, pa bili oni cjeloviti ili krnjasti, što su nam iz onog davnog i slabo poznatog doba ostali sačuvani, a očito nam povije-daju o naobrazbi, o vijerskom osvjedočenju i o političkoj moči starijeh Hrvata svojih gospodara. Još u velike veća biva zname­nitost tijeh predmeta kad osjem što objašujuju domaću povijest Hrvata, prosiplju jošte obilnu svjetlost u najmračnije doba općenite umjetničke povijesti. Takovi su predmeti svekolike kninske objelo­danjene i neobjelodanjene iskopine. Dužnost nam je dakle i domo-*) Ove je spomenike primilo u dar ravnateljstvo arkeolog. odjela nar. zem. muzeja od preč. gosp. Fra Luigja Maiuna, predsjednika stari-narskoga družtva u Kninu, i u ime istoga društva slieđećom popratnicom: „Uputio sam Vam za muzej dva sandučića kninskih arkitetoničnih izkopina. Nisu komadi po izbor, jer bolje zadržali smo za se. Na žalost nisu niti duplikati, pače zgoljni ulomci, al za sad treba, da se zadovoljite sa otima, a namjeravam Vam još njeSto prikupiti iz drugih mjesta u Dalmaciji, koje sam jur zamjerio, i tako popuniti Vam tu malu zbirku, Dobro bi bilo, da i te komade dadete narisati, i da ih u Viestniku obielodanite, za da se bude imati pri ruci dokaz, ako se slučajno nađju drugi odnosni komadovi". — Na toli mili i dragocieni dar muzejalno ravnateljstvo najtoplije se zahvaljuje. Dredničtvo. 9 114 ljubna i naučenjačka, da pom njom proučavamo i na svjetlost da iznašamo do najsitnijeg krnjatka kninskijeh graditeljskijeh spome­nika. Zagrebački muzej posjeduje sljedeće ulomke tijeh spomenika. 1. Kukenaulomkusl.LTab.il. jesu poput onijeh na ulomku si. 11. Bulićeve knjige1) a cijeli ulomak je isto urešen sa kukama, a pod njima sa dvostrukom pletenicom kao i ulomak br. 36. u Bul. knj. Rek bi, da su i iste širine, te pripadaju po svoj prilici jednom te istomu predmetu, zar nadvratniku ili obrubu ciborija. Iz groblja na Kapitulu. Vapnenac, kao i svi ostali. 2. Ulomak si. II. napominje svojom kompozicijom ulomak br. 26. Bul. knj., ali rek bi da je uži od njega, ter je pouzdana mjera zagrebačkog risača, u kojega se opaža slaba pomnja i pri risanju drugijeh ulomaka. I na ovom komadu opažaju se u tri reda: najprije zavojice, ali megju njima jedan, mjesto dva okomita konopca kao u br. 26. Bul. knj.; pod njima okrnuto, te niz arka-dicá koje kao da počivaju na stupčićima, dočim su na kom. 26. B. kn. rastavljene četverožljebnijem pilastrima. Na B. kom. 26. su, mjesto natstupinä, kao dva vodoravna prutka, a to se slabo razabire na zagr. nacrtu II. Na kninskom komadu B. knj. su megju arkadicama kao kestenji, a na zagreb. kom. neima ništa, pod arkadama je na obadva komada po dvostruka pletenica uvi­jena poput konopca. Zagr. komad je prelomljen odmah izpod ple­tenice dočim je na kninskomu pod njom krnjatak nekakova ple­tera. Ja se ipak nebi zakleo da obadva ulomka ne pripadaju jednom te istomu predmetu, neuzdajuć se u tačnost zagr. risača. Izkopan na Stupovih u Biskupiji. 3. Na ulomku si. III. su z gornje strane kuke poput onijeh na Bolskoj ploči4), a pod njima rek bi da je ista onaka nauzlana trogrebenasta žica kao što je na luku ciborija u Porto iz g. 795—8163) i na jednom ulomku u Pulju u Istri iz IX. vijeka4). Pod na-uzlanom žicom opaža se trag druge trogrebenaste žice. Ko zna da i taj komad bude ulomak luka ciborija. Na Stupovih u Biskupiji. 4. Na kninskijem ulomcima zagreb. muzeja zastupano je pet različitijeh vrsti pletenica, kakvijeh nije još objelodanjeno iz zbirke ') Hrvatski spomenici u kninskoj okolici itđ. a) Viestnik. God. XI. Br. 3. str. 65. 3) Cattaneo. Larch, in It. dal sec. VI. al Mille, str. 151. 4) Cattaneo. Nav. dj. str. 182. 115 «kninskog stariuarskog družtva», a megju njima je samo jedna, prijekršće' na ulomku br. VIII. iste vrsti kakve je ona objelodanjena na spljeckoj ploči br. 42. u Bul. knj.; sve su ostale četiri dosad kod nas neobjelodanjeni oblici. Prijekršće se nahodi još na jednom često spom. pluteju iz crkve S. Abbondio u Como i na jednom križu u Foro Romano iz IX. vijeka. Iz groblja na Kaptolu. 5. Na ulomku si. VII. je obrubna pletenica iste kompozicije kao što je krivocrtan pleter c na spljeckom komadu br. 43. i 46. Bul. knj. U si. VII. su jedan do drugoga ležeći križići, koji sa­stoje od četiri spletena polukruga, o kojima se nezna da li se tiču u križalištu sredinom izbočenijeh strana, kao u pleteru si. 43. B. knj., ili se drukčije prepliću, jer je ulomak nejasno nacrtan. Mjesto krivocrtnijeh na kut stojećijeh ugnutijeh četvorina, koje su spletene s križićima kao u si. 43. B. knj., ovgje su trokuti, kojih su vodo­ravne stranice pravocrtne. Ovo je četvrta vrst (i slomljenijeh kri­vocrtnijeh uzlovitijeh pletenica mojega pokušaja klasifikacije1). Više pletenice, ili pravije pod njom, jer je taj komad s naopaka nacrtan, je početak nekakova pletera. Iz rimo-katol. groblja u Biskupiji. 6. Na ulomku si. IX. je pravocrtna četverostruka pletenica. Iz groblja na Kapitulu. 7. Na ulomku si. V. je mješovito-crtna četverostruka pletenica sastavljena od dvostruke krivocrtne pletenice vrsti A a 2, i kroz nju prepletene narodnijem nazivom tako zvane krivuljice dvostruke ili kranjice t. j . kao neke vrsti dvostruke pravocrtne pletenice. Iz groblja na Kapitulu. 8. Na ulomku si. IV. je opet nova i lijepa vrst krivocrtne četverostruke pletenice sastavljena od dvije dvostruke krivocrtne pletenice vrsti A a 2, koje se megju sobom tako prepliću, da kri-žališta jedne ostaju u središtim previdnijeh krugova druge. Sve ovo pet ulomaka sa pletenicama (IV., V., VII., VIII. i IX.) mogli su hiti obrúbim plutejä. Iz groblja na Kapitulu. 9. Lukova kao na si. VI. ima na jednom komadu nadvrat-nika (arbitrava) u S. Maria in Cosmediu u Rimu iz g. 772—7952). Isti su luci i na opisanom komadu si. II., samo što oni u si. VI. ') Vidi Viestnik God. XI. Br. 4. str. 116—119. i God. XII. Br. 1. str. 12 — 14. 2) Cattaneo. Nav. đj. str. 147. 116 neimaju pupoljaka u kutiina megju lukovima kao na si. II. Na Stupovih u Biskupiji. 10. Na ulomku ploče si. X. su tako na prividne krugove spletene na kut stojeće krivocrtne ugnute četvorine kao na jednom pluteju crkve S. Maria in Trastevere u Rimu iz god. 827'), samo što su na rimskom pluteju zvijezdasti cvjetovi u prividnijem kru­govima većinom osmerolStični, dočim su na kniu.skom ulomku dva šestero- a jedan sedmerolatičan. Na jednoj ploči u Novigradu isto su tako na krugove spletene četvorine, ali su u njima ptice2). Tz rimo-katol. groblja u Biskupiji. 11. Ulomak si. XI. nosi gori okrnjen komad nekakva pletera, a pod njim četvrtobruč (echinus) urešen sa urezanijem jajcima (Eier-stab). Iz Knina. 12. Ulomak si. XII. iste je kompozicije kao br. 27. u B. knj. samo što je ovaj ulomak br. XII. vrlo slabo nacrtan. Obadva ta ulomka su po svoj prilici pripadala istom komadu transenne pred konfesijom. Iz rimo-katol. groblja u Biskupiji. 13. i 14. Ulomci si. XIII i XIV jesu takogjer slabo nacr­tani. Na ulomku si. XIII. opažaju se gori ostanci nekakvog kri-vocrtnog pletera, te nezgrapan nekakav popriječno narezan trak, a pod njim ptica do repa. Vrat i glava joj naliče istijem čestima paunicä na bolskoj ploči, o tom razlikom da ova neima ušiju. Ne­spretno su joj naznačena krila. Pod pticom je kao gornji kraj li-ljana. Ptica ispnnjuje trokutno polje sa strane luka, koji je bio urešen dvostrukom krivocrtnom pletenicom vrsti A a 1. Na ulomku br. XIV. ostanci sn trokutnog polja zaokvirena konopcem. Ptica neka, zar golubica, gori podignutom glavom ulazi u to polje, ali joj je donja čest tijela vanka njega. Konopac, koji sačinjava dolnju stranicu trokuta, tanji je i manje jasno je urezan od ostala dva. Ulomak br. XIII. može bit pripadao kakvu luku, cibo-rija ili kakvijeh vratašaca. XIII. je iz rimo-katol. groblja u Biskupiji, a XIV. iz groblja na Kapitulu. U Korčuli, o Ivanju 1890. Prano Radić. ') Cattaneo. Nav. đj. str. 158. si. 93. 2) Jackson. The Dalmatia Quarnero and Istrien. Sv. III. 

Kninski spomenici hrvacko-vizantinskoga sloga u zagrebačkom arheologičkom muzeju

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia