Dunja Rihtman-Auguštin

Rihtman-Auguštin, Dunja

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Nar. umjet. 32/2, 1995, str. 261—298, PRIKAZI 275 Tematski solidno obraena te dobro napisana, knjiga je opremljena tabelarnim pregledima, fotografijama (162 crnobijele i 4 u boji), te sa	etkom na engleskom.  Aleksandra MURAJ Prije vie od etvrt stoljea Slavko Kremen-ek je poeo ostvarivati projekt kompleksno-ga etnolokoga istra	ivanja naina 	ivota Slovenaca u 20. stoljeu. Na temelju njegove polazne koncepcije o "nainu 	ivota" istra	en je velik broj slovenskih sredina i napisane su odgovarajue monografije. Na projektu su se izmjenjivale  generacije studenata etnologije, Bernarda Potonik, Hmelj-nik, Nain 	ivljenja plemike dru-	ine Wambolt von Umstadt med pr-vo in drugo svetovno vojno, Slo-vensko etnoloko drutvo, Ljublja-na 1994., 142 str. pa je svaka generacija poneto dodavala i poneto oduzimala prvobitnoj koncepciji, kako to uostalom uvijek biva u znanosti i u 	ivotu. O samoj koncepciji "naina 	ivota" kao sredinjoj kategoriji etnolokoga istra	ivanja moglo bi se raspravljati. Moja joj je stara zamjerka bila to to je ostavljala po strani mnogo od onoga to je nekadanje etnologija nazivala duhovnom kulturom, poput folklora. A jedva da je u njoj bilo naznaka modernih etnolokih okupacija poput struktura ili simbola ili interpretacije. No o projektima ipak sudimo po rezultatima, a oni bijahu brojni i raznovrsni. Najnoviji rezultat tog poetnog impulsa je monografija o jednoj plemikoj obitelji iz Slovenije, kakvih je sve do drugog svjetskog rata bilo vie. One su davale peat 	ivotu, osobito 	ivotu slovenskoga sela, a nestale su sa svim promjenama i politikim pritiscima nakon 1945. Taj minuli, doslovce razrueni svijet, jer razruen je grad Hmeljnik, ali i obitelj, istra	ila je Bernarda Potonik i podastrla nam prvo etnoloko istra	ivanje aristokratske sredine u ovom dijelu Europe. Uspomene o proslavi srebrnoga pira poslu	ile su joj da rekonstruira obiteljsko stablo. Potanko je opisala grad, njegovu arhitekturu, kulturu stanovanja i sudbinu grada. Osobna sjeanja lanova obitelji na predratni 	ivot pomogla su joj da prika	e to vrijeme, obiteljske odnose u njemu i aristokratsku civilizaciju. Ono to je tako esto nedostajalo u prijanjim etnolokim istra	ivanjima, tj. individualni do	ivljaj i doprinos kulturi to je etnolozi istra	uju, autorica je otkrila uz pomo pisama i razgovora. Tako je prvobitnu koncepciju "naina 	ivota" obogatila sposobnou prikazivanja pojedinaca, njihove sudbine, njihovih 	elja, ostvarenja i razoaranja. Treba rei i to da se osim autobiografskim pripovijedanjem sudionika, njihovim pismima te dnevnikim zabiljekama, slu	ila i objavljenom historijskom gra|om. teta to je ova knji	ica tako tanka, pomislila sam nakon to sam je sa zadovoljstvom proitala. Kad se danas na svim stranama propitujemo o etnolokoj paradigmi, skloni smo nijekati stare koncepcije u korist novih koje nam se ine bolje. Mislim da je Bernarda Potonik postupila mnogo mudrije. Svoj je pristup i prosede sagradila u su	ivotu "starih" i "novih" etnolokih pristupa i metoda. Njezin je rad zacijelo doprinos poznavanju kulture "na slovenskem ozemlju". Dunja RIHTMAN-AUGUTIN 

Croatian

Bernarda Potočnik, Hmeljnik, Način življenja plemiške družine Wambolt von Umstadt med prvo in drugo svetovno vojno, Slovensko etnološko društvo, Ljubljana 1994., 142 str.

Bernarda Potočnik, Hmeljnik, Način življenja plemiške družine Wambolt von Umstadt med prvo in drugo svetovno vojno, Slovensko etnološko društvo, Ljubljana 1994., 142 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia