Jasna Vince

Vince, Jasna

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

VIJESTI438SLOVO 59 (2009)DRUGI STRUČNI I ZNANSTVENI SKUP »SAČUVAJMO KULTURNU I JEZIČNU BAŠTINU ISTRE«(Pula, 30. 11. – 1. 12. 2007.)U Puli je 30. studenog i 1. prosinca pod pokroviteljstvom Županije istar-ske održan Drugi stručni i znanstveni skup »Sačuvajmo kulturnu i jezičnu baštinu Istre«. Organizator, Gradska knjižnica i čitaonica u Puli (u čijim je prekrasnim, obnovljenim prostorijama i održan), Skupu je postavio dva cilja: »izložiti nove spoznaje o glagoljici s je-zičnog, književnog i povijesnog aspekta te ukazati na rad odgojno-obrazovnih i kulturnih ustanova na upoznavanju dje-ce i mladih s hrvatskom glagoljaškom kulturom i civilizacijom«. Izlaganja su se stoga – nakon pozdravnih riječi koje su sudionicima uputili Nela Načinović, ravnateljica Knjižnice i Boris Miletić, pulski gradonačelnik – odvijala u dvje-ma tematskim skupinama: 1. Glagoljica i glagoljaška djelatnost u Istri  i 2. Glagoljica u odgojno-obrazovnom pro-cesu. U prvoj je sedmero autora iznijelo rezultate tekstoloških, jezičnih i/ili knji-ževnih istraživanja hrvatskoglagoljskih, mahom istarskih rukopisnih spomeni-ka: dvaju brevijara (2. beramskoga i Akademijina III c 12), Fraščićeva psal-tira, zatim triju zbornika: Žgombićeva, Grškovićeva i Petrisova te jedne isprave: Istarskoga razvoda.  Milan MIHALJEVIĆ iznio je svoje Bilješke o jeziku 2. beramskoga brevijara na gra-ﬁ jskoj, fonološkoj, morfološkoj, sintak-tičkoj i leksičkoj razini. Istaknuo je važ-nost pogrešaka, koje pružaju zanimljive podatke o pisaru: o njegovu materin-skom govoru, ali i o stupnju poznavanja crkvenoslavenskoga jezika. Polazeći od Naziva za biljni svijet u Istarskom razvodu, Jasna VINCE razmotrila je nazive za biljke (najčešće drveće) u ostalim hrvatskoglagoljskim spomeni-cima. Vesna BADURINA-STIPČEVIĆ prikazala je Glagoljski Žgombićev zbor-nik kao književni izvor, naglasivši kako taj neliturgijski kodeks – nastao, sudeći po toponimima Istra i Učka koji se u njemu spominju, kao i po brojnim eka-vizmima i leksičkim kajkavizmima, u istočnoj Istri – sadrži homilije, crkvene govore, poslanice, pitanja i odgovore, ali je pažnju književnih kritičara najvi-še privukao apokriﬁ ma, svetačkim le-gendama i tekstom Lucidara. I Sandra SUDEC u svom izlaganju naslovljenom Žgombićev zbornik i Mošćenice iznosi podatke koji mjesto nastanka toga hr-vatskoglagoljskoga spomenika iz 16. stoljeća smještaju u Liburniju (dakle, u istočnu Istru), a naknadni zapis iz 17. stoljeća upućuje na Mošćenice kao mjesto njegove uporabe. Zapažanja o jeziku Akademijina brevijara (III c 12) Marinke ŠIMIĆ – fonološka, morfološ-ka i leksička – potvrđuju raniju pretpo-VIJESTI439SLOVO 59 (2009)stavku (temeljenu na Kukuljevićevoj zabilješci na hrptu rukopisa) o pripad-nosti toga spomenika sjevernoj, dakle konzervativnijoj skupini hrvatskogla-goljskih rukopisa i otkrivaju arhaičnu ili južnoslavensku redakciju njegova Psaltira. Lucija TURKALJ upozorava na Sintaktičke grecizme hrvatskogla-goljskog Fraščićeva psaltira, spome-nika nastaloga u Istri sredinom 15. sto-ljeća: dativ apsolutni na mjestu grčkoga genitiva apsolutnog, pomoćni glagol byti + particip prezenta aktivnog, po-imeničene participe. Pribraja im i se-mitizme kojima je grčki poslužio kao posrednik. Johannes REINHART uspo-ređuje Nauk sinu Vičerdovu u hrvatsko-glagoljskoj književnosti sa sličnim sje-vernotalijanskim tekstom. Kao mjesto i vrijeme nastanka toga ženomrzačkoga teksta – sačuvanoga u dvama zbornici-ma: Petrisovu iz 1468. i Grškovićevu iz 16. stoljeća – autor na temelju jezičnih i onomastičkih svjedočanstava ne može isključiti Istru na razmeđu 14. i 15. sto-ljeća. Promišljanja o Funkcijama glagolj-skih apokrifa Davora PISKAČA navo-de na zaključak kako su oni »jedan od najfunkcionalnijih oblika književnosti kraja srednjega vijeka, a zbog svoje su priče, mističnih obilježja i odjeka sta-rine još uvijek zanimljivi i današnjim čitateljima, što znači da su pronašli svo-ju funkciju i u ovoj našoj suvremeno-sti«. Marica ČUNČIĆ prikazuje Kako se glagoljica lakše predaje, uči, piše, pamti i čita. Modeli glagoljskih tipova olakšavaju učenje slovnih oblika, a sim-bolično značenje modela ima pozitivan odgojni utjecaj. Povezujući podatke s interneta s onima iz literature, Marko LJUBEŠIĆ izvješćuje o tome koliko je Glagoljica kao znak hrvatske pre-poznatljivosti u svijetu doista dostupna u tim medijima te predlaže rješenja za poboljšanje sadašnjega stanja. Aktualna predsjednica »Društva prijatelja glago-ljice« Narcisa POTEŽICA predstavila je u jedanaest točaka aktivnosti te udru-ge »čiji je cilj promicati poznavanje i uporabu cjelokupne glagoljaške bašti-ne«. Klub mladih glagoljaša Društva prijatelja glagoljice i Glagoljaško sre-dište »Frankopan« – oblikovanje suvre-mene glagoljaške kulture mladih naslov je zajedničkoga izlaganja zauzete vo-diteljice Kluba Biserke DRAGANIĆ i njezina učenika Ivana FERENČAKA. Mirjana KALČIĆ (Priča o glagoljici iz dječjeg vrtića), Helena JEDRIŠKO i Marina FRLAN-JUGO (Glagoljica kao izvannastavna aktivnost), Aleksandra ROTAR (Družim se s glagoljicom) i Nadia BUŽLETA (Učimo glagoljicu na Dječjem odjelu Gradske knjižnice Pula: primjeri iz prakse) osvježile su Skup svojim iskustvima u približavanju gla-goljice najmlađima. Valja istaknuti da je Skup protekao u iznimno ugodnu ozračju, zahvaljujući ljubaznim domaćinima koji su sudioni-cima priredili i niz popratnih događa-nja, među kojima i nezaboravan izlet »Putovima glagoljaša« pod nadahnutim vodstvom Milana Mihaljevića. JASNA VINCE

Drugi stručni i znanstveni skup »Sačuvajmo kulturnu i jezičnu baštinu Istre« (Pula, 30. 11. – 1. 12. 2007.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia