Vranić, Silvana

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

199Problemi sjevernog Jadrana 19 (2021), str. 199-201U SPOMEN AKADEMIK GORAN FILIPI (1954. – 2021.)Akademik Goran Filipi, znanstvenik i književnik, rođen 18. siječnja 1954., preminuo je neposredno prije svojega 67. rođendana, 8. siječnja 2021. Zadranin rođenjem, odrastao je u Izoli kao trojezični govornik, što je uvelike definiralo njegovo opredjeljenje za lingvistiku još za studija talijanskoga jezika i književno-sti te engleskoga jezika i književnosti u Zadru, gdje je i diplomirao 1979. Roman-sku je lingvistiku magistrirao 1985. na Interuniverzitetskome centru za poslijedi-plomske studije u Dubrovniku s temom o nazivlju u brodogradnji rodne mu Be-tine na Murteru, a doktorirao na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1991. s temom o ornitonimiji Istre pod mentorstvom akademika Vojmira Vinje. U svakom je području svojega zanimanja akademik Goran Filipi ostavio neizbrisiv trag: nastavnom, znanstvenom, stručnom, administrativnom i javnom. Kao magistar znanosti počeo je raditi na Odsjeku za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Puli (tada još sastavnice Sveučilišta u Rijeci), na kojem je napredovao od asistenta do redovitoga profesora u trajnom zvanju u koje je promoviran 2005. Do umirovljenja 2019. obrazovao je generacije studenata na matičnome sveu-čilištu, ali i mnoge na ljubljanskome i koparskome sveučilištu (i kao gostujući profesor na više talijanskih i austrijskih sveučilišta), primarno na kolegijima iz područja leksikologije, povijesti talijanskoga jezika i dijalektologije. Mentorirao je stotine diplomskih radnji i vodio desetke magistranada i doktoranada u pisanju njihovih radova, od kojih su neki donedavno bili njegovi suradnici na projektima, suautori znanstvenih knjiga, atlasa i rječnika. U dva je mandata u razdoblju re-forme visokoškolskoga obrazovanja bio dekan na matičnome fakultetu i svojim je djelovanjem unaprijedio nastavu, posebice Odsjeka za talijanistiku, i povećao broj odsjeka toga fakulteta. Redovitim je članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti postao 2012. godine, zamjenikom tajnika Akademijina Razreda za filološke znanosti 2019., a dvije je godine vodio Akademijin Zavod za lingvistička istraživanja u Zagrebu i Akademijin projekt Lingvistička geografija Hrvatske u europskome okružju.200Silvana Vranić U spomen. Akademik Goran Filipi (1954. – 2021.)      Problemi sjevernog Jadrana 19 (2021), str. 199-201Lingvistička su istraživanja akademika Gorana Filipija, objavljena u preko dvadeset knjiga ili poglavlja u knjigama i u preko stotinu znanstvenih članaka, prije svega bila temeljna. Kao trojezični govornik jednako je kompetentno pisao o romanskim idiomima, posebice onima na području Istre, Dalmacije i Julijske krajine: istrorumunjskim, istoromanskim, istromletačkim, ali i slavenskim, u prvom redu slovenskim i hrvatskim, osobito čakavskim. Gotovo bez iznimke njegova su djela rezultat rada na terenu i interdisciplinarna, leksikološka u širem smislu, bilo da je riječ o onomastičkim istraživanjima, primjerice ihtionima i morske faune te ornitonima u organskim idiomima Istre, ili o terminološkim, uglavnom brodograđevnoga i pomorskoga nazivlja u govorima Dalmacije i Istre, te, s njima, u Filipijevim radovima neraskidivim, etimološkim istraživanji-ma. Među njima se ističu: Istarska ornitonimija: etimologijski rječnik pučkog nazivlja (1994), Betinska brodogradnja: etimologijski rječnik pučkog nazivlja (1997), Lexicon ornitologicum Histriae Slovenicae = Ornitološki slovar slovenske Istre (1993), velik etimološki rječnik istrorumunjskoga – Istrorumunjske etimologije, koji je u šest svezaka objavljivao 2006. – 2017., kao i Atlas pomorske terminologije istarskih govora (2013). U svojim se dijalektološkim radovima najvećma usmjerio na lingvističku geografiju. Njegov je cilj bio objaviti Jezični atlas Istre i Kvarnera u okviru istoi-menoga, velikoga i iznimno važnoga projekta kojim je Istra postala središtem hrvatske lingvističke geografije. Funkcionalnom se potvrdila odluka da se atlasi s kazalima objavljuju zasebno. Sa svojim je suradnicima obuhvatio lingvističke atlase u trima govornim područjima – talijanskome, hrvatskome i slovenskome. Istriotski lingvistički atlas, objavljen 1998. (2. izdanje 2017.), donosi odgovore na preko 2.300 pitanja (obuhvaća i semantičko polje pomorstva, time i morske faune i ribolova), prikupljena u šest istriotskih te u pet kontrolnih punktova: u jednom istromletačkom i u četirima čakavskim punktovima. Istrorumunjski lin-gvistički atlas objavljen je 2002. i sadrži odgovore na 1.898 pitanja podijeljena u 14 semantičkih skupina iz 11 istrorumunjskih sela, dvaju kontrolnih čakavskih i jednoga slovenskog punkta. Istromletački lingvistički atlas objavljen je 2012., a pitanja su jednaka kao u prethodnome atlasu, provjeravana u 15 istromletačkih, dvama istrohrvatskim i u jednome istroslovenskom punktu. Nakraju je na mrež-nim stranicama objavljen Lingvistički atlas istarskih čakavskih govora (2019.), s od-govorima na pitanja iz spomenutoga upitnika zabilježenim u 46 čakavskih pun-ktova i u četirima kontrolnim punktovima: u dvama istromletačkim, jednom slovenskom i u perojskome crnogorskome dijalektološkom punktu. U svojim je leksikografskim radovima akademik Goran Filipi opet posvećen rumunjskomu i hrvatskomu jeziku (u suautorstvu je objavio Hrvatsko-rumunjski rječnik 2001.), 201Silvana Vranić U spomen. Akademik Goran Filipi (1954. – 2021.)      Problemi sjevernog Jadrana 19 (2021), str. 199-201ali kao dijalektolog i čakavskim istarskim idiomima (u suautorstvu je objavio Rječnik roverskih i okolnih govora 2014.). Kao vrstan znalac kontaktne dijalektologije, međusobnih dodira romanskih i slavenskih idioma na istarskome području, akademik Goran Filipi prepoznat je u stručnoj javnosti i višestruko nagrađivan. Sveučilište u Kopru dodijelilo mu je 2009. Nagradu glasnik znanosti, za istraživanje istrorumunjskoga i objavljivanje Istrorumunjskoga lingvističkog atlasa proglašen je 2017. osobom godine u Molda-viji, a 2018. dobio je Priznanje za cjeloživotnu posvećenost etimologiji i romansko-sla-venskim jezičnim prožimanjima u Istri Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.Pjesnik Goran Filipi objavio je više zbirki intimne poezije na hrvatskome i slovenskome jeziku: Minule šetnje, Otočke balade, Sve hrvatske smrti, Brdo do sunca, Nasprotna obala, Sjedinjenje u stopama. Posljednju zbirku Još se vrti crna ploča objavio je 2004. Neke su mu pjesme uglazbljene, a suautor je i grafičko-pjesničke mape Istarski rukopisi – Caligrafie istriane. Prevodio je na hrvatski, slovenski i talijanski, a vrijedni su i njegovi prepjevi. Neposrednošću i jednostavnošću pristupa osvajao je akademik Goran Filipi svoje studente i kolege, pjesnike i znanstvenike; širinom znanstvenoga interesa, analitičnošću u svojim leksikološkim, leksikografskim i drugim radovima znanstve-nu i stručnu javnost, a odanošću, toplinom i skromnošću svoje prijatelje. Ostavio je čvrst temelj svojim nasljednicima da mogu sigurno nastaviti tamo gdje je iznenada i neumitno zaustavljen da domisle njegove ideje i realiziraju njegove nedovršene radove te mu se time na najbolji način oduže za sve znanje koje im je, neposredno s njima surađujući ili kroz ogroman opus koji je ostvario, prenio.Silvana Vranić

U spomen. Akademik Goran Filipi (1954. – 2021.).

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia